• Welcome to Forum Astronomskog Magazina. Please login or sign up.
 

NGC i IC objekti

Started by lajosk, October 30, 2011, 06:46:21 pm

Previous topic - Next topic

0 Members and 1 Guest are viewing this topic.

Sky-Watcher

Fasciniraju i mene! Jedino se još ne usuđujem da se ozbiljno bacim na magline (sa časnim izuzecima M27 i M57) jer moja kamera nije astromodifikovana i više eksperimentišem nego što radim ozbiljno. Za sada skidam sa radne liste jedan po jedan od mojih omiljenih klastera. Probao sam i deset minuta ekspozicije na Orionu sa stvarno tamne lokacije. Ispalo je spektakularno! Jesam spržio oko Trapezijuma, ali to se i očekivalo...

Sinisa

Quote from: Sky-Watcher on November 06, 2019, 12:08:06 amFasciniraju i mene! Jedino se još ne usuđujem da se ozbiljno bacim na magline (sa časnim izuzecima M27 i M57) jer moja kamera nije astromodifikovana i više eksperimentišem nego što radim ozbiljno. Za sada skidam sa radne liste jedan po jedan od mojih omiljenih klastera. Probao sam i deset minuta ekspozicije na Orionu sa stvarno tamne lokacije. Ispalo je spektakularno! Jesam spržio oko Trapezijuma, ali to se i očekivalo...
Ako su ti subovi dovoljno kratki da se u njima vidi Trapezijum,mozes iskoristiti jedan-dva frejma jednog suba,i napraviti "rupu" u originalnoj,to popunis kratkim subom u originalnoj fotografiji da otkrijes strukturu oko trapezijuma.

https://www.youtube.com/watch?v=tMbcgsTIV1g&;

Potrebno je vezbe da bi to ispalo lepo,ja se i dalje ucim. Evo mog primera (Snimano nakon rozete)(30 min exp,10 darkova):
150/750 EQ3

Sky-Watcher

Sjajno ti je ispalo!

Ako se ikada budem odlučio da se posvetim Orionu, moraću da iskoristim taj fazon. Hvala!

Sinisa

Opet ja sa Irisom  :)
210 x 20s @ 1600ISO
30 Darkova
Mogao sam je voziti malo vise po sredini,bas se krive zvezde. I voleo bih da sam duze snimao da eksponiram tu prasinu,ali baterija na aparatu me izdala... :(
150/750 EQ3

Yagodinac

Čudo što te nije izdala pre, 210 ekspozicija... Svaka čast... I hardu svaka čast što nije izdahnuo  :)
P.S. Iris je zakon za nemodifikovane aparate, pošto je refleksiona.
P.P.S I onaj drugi Iris (program) je zakon.

Sinisa

Quote from: Yagodinac on November 18, 2019, 08:45:36 pmČudo što te nije izdala pre, 210 ekspozicija... Svaka čast... I hardu svaka čast što nije izdahnuo  :)
P.S. Iris je zakon za nemodifikovane aparate, pošto je refleksiona.
P.P.S I onaj drugi Iris (program) je zakon.
Kad mi je granica bila 6 sekundi po ekspoziciji,izdrzavao je on i po 500,600.... :)
150/750 EQ3

Djole

November 22, 2019, 07:36:51 pm #756 Last Edit: November 22, 2019, 07:45:25 pm by Djole
Bubble...

Ne secam se tacno podataka ali ovo je oko 3h 30m ekspoziocije + dark + flat.
Slikano planetarnom kamericom ZWO ASI 290MC + ED APO 80/600

I jedno pitanje: kako ide povezivanje sa Flickr nalogom pa da mogu da postujem slike u boljem formatu?
SW ED APO 80/600, HEQ5, ZWO ASI 290MC, QHY5 ,
Canon 7d

Sinisa

Jako lep bubble. Uvek volim videti okrugle refraktorske zvezde,bez spajkova  :)
150/750 EQ3

Yagodinac

Uvek me oduševljava primena malih planetarnih kamerica u DS astrofotografiji, ima tu toliko planetarnih koje jednostavno čekaju da budu o(t)kinute...

Quote from: Djole on November 22, 2019, 07:36:51 pmI jedno pitanje: kako ide povezivanje sa Flickr nalogom pa da mogu da postujem slike u boljem formatu?

Kad klikneš na sopstvenu fotku (ali može i na tuđu), dole desno imaš ikonicu strelice koja skreće udesno. Pritiskom na nju biraš BBCode i onda ti izlazi link koji ovde ubaciš. Korisno je smanjiti prikaz na medium zbog preglednosti foruma.

Djole

Hvala Yagodinac.
Problem sa ovom kamerom i mojim teleskopom je sto dobijam Over sampled zvezde (pix size / focal lenght * 206) a kada postavim reducer da bih to korigovao onda dobijam  nekakve spajkove na zvezdama..
SW ED APO 80/600, HEQ5, ZWO ASI 290MC, QHY5 ,
Canon 7d

Djole

Quote from: Sinisa on November 22, 2019, 11:31:01 pmJako lep bubble. Uvek volim videti okrugle refraktorske zvezde,bez spajkova  :)

hvala Sinisa
SW ED APO 80/600, HEQ5, ZWO ASI 290MC, QHY5 ,
Canon 7d

Luger

Bravo Djole, lijepo je ispala.
Yagodinac je objasnio kako da postavis sa Flickr, pa postavljaj da vidimo u punoj rezoluciji. :)
Jos jednom, bravo i za eksperimentisanje sa planetarnom kamerom!

Yagodinac

Zamalo da kažem za te zvezde "pa ne može manje, fali ti antiblooming", pa se setim da je to CMOS...  ;D
Bilo kako bilo ja mislim da je ta kamera ipak za te namene naprosto idealna, a to što su zvezde velike - to je za tu kombinaciju normalno, bar po meni. Male dimenzije čipa, mala apertura, solidna žižna daljina i dobiješ veliku zvezdu prve magnitude. Koliko vidim, na tvom snimku su zvezde granične magnitude veoma sitne, reda veličine 3-4 piksela u prečniku, što je po meni OK. Ja imam npr sa DSLR-om pomalo undersample sistem (piksel mi je 1.57") i najsitnije zvezde budu često 2 piksela u prečniku, ali u praksi sve to pojedu greška montaže, nesavršenosti fokusa, (ne)korekcija polja i turbulencije tubusa, tako da mi je to u suštini nebitno pošto sam samim tim ionako daleko od high_end dostignuća opreme.

bratislav

> Zamalo da kažem za te zvezde "pa ne može manje, fali ti antiblooming", pa se setim da je to CMOS...  ;D

"Blooming" je nesto drugo, kad elektroni "preliju" pixel well pa krenu da cure u susedne piksle, ali generalno u pravcu readout-a. Onda se pojave linije, a ne vece zvezde. Cak i Hubble ponekad pati od toga (svi "scientific" CCD-ji su non-anti blooming da se sacuva linearnost). Vidi
https://www.astronomics.com/info-library/astronomical-terms/blooming/

Vece zvezde su posledica rasejavanja (scatter), seeinga, kao i posledica opreme (gajding, kvalitet optike - zones, TDE, ripple itd).

> Ja imam npr sa DSLR-om pomalo undersample sistem (piksel mi je 1.57") i najsitnije zvezde budu često 2 piksela u prečniku, ali u praksi sve to pojedu greška montaže, nesavršenosti fokusa, (ne)korekcija polja i turbulencije tubusa, tako da mi je to u suštini nebitno pošto sam samim tim ionako daleko od high_end dostignuća opreme.

Local seeing za vecinu mesta se krece oko 2.5 do 3 uglovne sekunde (retko, vrlo retko ispod 2") tako da 2 piksla sa samplingom od 1.57"/pix je sasvim ocekivano. I da si imao "high-end" opremu isto bi bilo (osim na mestima kao Atacama, Mauna Kea i ponekad Vidojevica gde bi higher sampling pomogao).


 

vlaiv

Tema idealnog samplinga nije jednostavna i zahteva dosta matematike za razumevanje.

Evo nekih smernica za zainteresovane a ako bude potrebe i interesovanja, mozemo razmotriti i matematicku stranu svega toga.

- Kada se koriste OSC senzori (DSLR i kolor kamere) - sampling nije onaj koji se izracuna po formuli pixel*206.3/fokalna duzina, nego dva puta veci (odnosno krupniji, malo zbunjuje termin veci, al veci po numerickoj vrednosti). Znaci ako je za DSLR sampling rate 1.57" po gornjoj formuli, on je zapravo 3.14"/px. Gleda se "razmak" izmedju centara odgovarajucih piksela a ne njihova duzina. Kod mono senzora razmak je jednak velicini piksela, dok kod OSC senzora to nije slucaj - efektivno su pikseli razmaknuti jedno mesto (crvena i plava direktno, dok je zelena rasporedjena u cik cak, ali u X i Y pravcu je opet piksel-prazno-piksel-prazno).

- Idealan sampling rate za zvezde odredjenog FWHM-a je FWHM/1.6 (manje-vise, vrednost je dobijena aproksimacijom profila zvezde Gaussovom krivom, u realnosti se naravno moze malo razlikovati, ali razlika je vrlo mala i gotovo zanemarljiva)

- Reci da je seeing 2-3" je vrlo arbitrarno. Seeing je zapravo bolji za vecinu lokacija kod nas. Koga interesuje neka prati prognozu na

https://www.meteoblue.com/en/weather/outdoorsports/seeing/novi-sad_serbia_3194360

Link je za Novi Sad ali se naravno moze odabrati druga lokacija.

Za narednih par dana na primer, seeing je u okviru 1.2 - 1.5" FWHM.

Sto nas dovodi do poslednje bitne stavke - realan FWHM prilikom duge ekspozicije:

- FWHM na osi teleskopa sa idealnom optikom zavisi od 4 stvari: Seeing-a, kvaliteta Pracenja / Gajdinga, velicine aperture teleskopa i velicine piksela koji se koristi.

Ovo poslednje - takozvani "piksel blur" je generalno najmanja stavka i mozemo ga zanemariti u vecini slucajeva. Ostale stavke se dodaju na isti nacin kao i sum (random vrednosti) - znaci kvadratni koren sume kvadrata, s tim sto se mora voditi racuna da se velicina prebaci u "sigma" odgovarajuce Gausove aproksimacije.

Na primer, teleskop 150mm, pri seeing-u od 1.5" FWHM i gajdingu sa prosecnom greskom 1" (1" RMS error) ce proizvesti na optickoj osi zvezdu sa ~2.9" FWHM, a odgovarajuci sampling rate za taj slucaj ce biti ~1.8"/px

Naravno van opticke ose se dodaju aberacije teleskopa ako su znacajne, a i na optickoj osi ako optika nije bas najkvalitetnija, mada u principu za vecinu dobrih teleskopa gornja aproksimacija je sasvim dovoljna.

Bitno je napomenuti da FWHM koji se dobije kratkom ekspozicijom gde greska pracenja moze da se zanemari nije realan FWHM seeinga jer zavisi i od aperture teleskopa. U istim uslovima 100mm teleskop i 200mm teleskop ce dati razlicit FWHM u kratkoj ekspoziciji. Zbog toga se obicno navodi 2-3" FWHM seeing ali on zapravo nije toliko velik - nego je kombinovan sa velicinom aperture teleskopa.
Teleskopi: GSO RC8", TS80 F/6 photoline, SW dob 200/1200, SW Evostar 102 ahromat, SW Mak 102
Montaže: HEQ5, AZ4, SW AzGTI
Kamere: ASI1600MMC, ASI178MCC, ASI185MC