Mini opservatorija

[Ljubo]

Evo kao što obećah, kratak prikaz mini opservatorije za potrebe astrofotografije pomoću teleskopa srednje veličine - u mom slučaju RASA 11.

U pitanju nije nikakva specijalna opservatorija, čak je više nastala iz nužde, jer je samo optički tubus RASA 11 težak 20 kg, glava CEM70 montaže 16 kg, tronožac isto toliko, a ima i dva do tri tega (po potrebi) od po 10 kg. Sve to naravno nije lako stalno prenositi, iako ja nisam u početku bio baš siguran da li ću s mojim Bortle 5 + komšijska svjetla uspjeti da se izborim iz sopstvenog dvorišta, pa sam čak razmatrao odlaske na visočije, svjetlosno pogodnije lokacije, ali i to je otpalo zbog težine same opreme, ali i zbog toga što se koliko toliki rezultati mogu postići i sa moje kućne lokacije.

Pa da krenem redom. Opsa je trebalo da zadovolji nekoliko kriterijuma, od kojih su najvažniji:

   - Da bude što manjih dimenzija, ali opet dovoljno velika da se teleskop nesmetano okreće na svojoj montaži
   - Da bude što jeftininija - jer je, jelte, već dosta novaca otišlo na setap.
   - Da se može lako prepravljati, i kao takva rastavljati i prenijeti u jednom trenutku na neku drugu lokaciju, a da pri tome ne gubi od svoje čvrstine! (Ovo je bilo jako važno, jer je već prva lokacija, kao što će te vidjeti, bila "privremena")
   - Da se u jednom trenutku može automatizovati - jer koliko vam se god činilo da na primorju zime nisu oštre, to ipak sa godinama meni (pa i drugima) predstavlja izvjestan problem.

Elem, po pitanju materijala, opredijelio sam se za gvozdene cijevi i leksan - u prvom redu zato što sam kod mojih pronašao dva stara metalna rama za krevet, što je donekle značilo uštedu u startu. I tako dokupim nekoliko četvrtastih gvozdenih cijevi 3x3cm i odnesem ta dva rama of kreveta sa svojim nacrtom kod majstora da mi to zavari. To je već koštalo novaca, ne sjećam se koliko (jer sam i dokupio par cijevi i 2 šarke), ali sve zajedno sa tačno pola table leksana (koliko je trebalo) nešto manje ili oko 500 evra.

Kada je majstor završio ostalo je da se ofarba i prekrije leksanom pomoću samorezaca, što sam sve sam mogao i odradio. Već sam vam ranije pominjao da je moje dvorište malo, cijeli plac je nekih 18x8 metara, i veći dio je izgrađen plus dva drveta smokve (koja je odličnog kvaliteta, i koja mi je pomogla za kasnije nabavke opreme). Zbog toga sam opsu, koja je prvobitno napravljena kao off-the-box, smjestio kod brata u susjedno dvorište:

Ne možete da vidite ovaj prilog.

Međutim, tu je ostala svega 7-8 mjeseci. Brat je izdao prostor sa slike za privez glisera, pa sam se morao seliti. I to još pred ljeto kada sam se spremao da snimim sve one divne magline.
Sada je trebalo smisliti gdje sa opsom? U mom dvorištu nema mjesta (ili je još i nepregledno nebo). Zato se odlučih da je čitavu podignem na kosi krov ljetnje kuhinje na mom dijelu obale. To nije bilo jednostavno za izvesti: zbog kosine krova i načina otvaranja, prešlo se sa kutije na off the roof (ili bolje reći roll off the roof). I tako na jesen (ljeti se zbog sezone nije moglo ništa raditi) odnesem sve opet kod majstora da se preprevi i napravi pomični krov. To je koštalo dodatnih 300 evra.
Ali opet podnošljivo, rekoh sebi, imajući u vidu druge skuplje solucije, kao i cijene materijala koje su već tada (2023. godine) počele da divljaju.
Evo kako to sada izgleda sa moje terase slikano:

Ne možete da vidite ovaj prilog.

Sada se do opse dolazi pomoću ovih "stairways to heaven":

Ne možete da vidite ovaj prilog.

A kad se popnete stiže se do ulaza:

Ne možete da vidite ovaj prilog.

[Ljubo]

Opsa je skromnih dimenzija 190x170x130 cm, ali meni završava posao. Zbog jakih vjetrova koji ovdje duvaju (bura i jugo) uz kišu, dodatno su teleskop, a dobrim dijelom i sama montaža, pokriveni nepromočivom pokrivkom sa Alija:

Ne možete da vidite ovaj prilog.

Ipak, dimenzije su trebale biti malo veće zbog sjenila, ovako ga moram svaki put stavljati nakon otvaranja i skidati prije zatvaranja opse:

Ne možete da vidite ovaj prilog.

Kao što reče Danijel, problem sa metalom je da ga treba farbati, ali ovakav izgled je nakon tri godine korišćenja, pa će farbanje pasti vjerovatno na jesen (sada već prolazi period kiša).
Inače, sam pod je od drvenih ploča debljine 28mm i prekriven gumenom neklizajućom podlogom (sve iz Okova).
Iz ljetnje kuhinje sam dovukao 220V sa razvodnikom pa korisitim dva napajanja: TS 13,8V 3A (plava kutijica koja se vidi iza piera) za Asi 6200MC Pro kameru, te iOtronovo 12V 5A napajanje za montažu i AsiAir. Ima još jedan izlaz iz razvodnika koji korisitm za flat panel. Osim toga, sa rutera iz svoje dnevne sobe doveo sam 8 metara ethernet kabla za AsiAir, tako da mogu iz kuće da kontrolišem snimanje.

A evo kako izgleda "nivelanje" konstrukcije po kosom krovu  (srećom, 615 mm fokusa ne zahtijeva visoku preciznost PA):

Ne možete da vidite ovaj prilog.

Pogled sa južne strane (kanapi koji se vide da vise, služe da dodatno vežu pomični krov za samu ljetnju kuhinju ispod):

Ne možete da vidite ovaj prilog.

[Danijel]

Izvrsno si se snašao. Nije idealno ali je daleko bolje nego da to svaki puta moraš prenašati i montirati i demontirati. Sada barem imaš stalno mjesto, dođeš, otvoriš i odradiš ono što želiš, bez stresa i gnjavaže.

[Yagodinac]

Stvar koja mene dosta zanima su eventualno vibracije. Napraviti opservatoriju na krovu kuće deluje vrlo primamljivo, meni je to odavno padalo na pamet ali ako neko hoda ispod ili prolazi teški kamion ulicom, zar se neće vibracije osetiti pri snimanju?
A pa da, astrofotrafija se vrši uglavnom kad svi drugi spavaju, nema toga 

[Ljubo]

Hvala Danijele.
Za snalaženje imam još jednu poziciju na samoj terasi od inoxa, gdje sam već ovdje prikazao moj mono setup sa Juwei-17 montažom, C9.25 SCT-om i ASI 2600MM Pro kamerom (gdje će poslije ljeta vjerovatno doći i spektrograf).

Ono što je interesantno je da je ta "mini" opservatorijica (to jest postolje sa koga se za kišnih dana skine tubus sa onim što ide na njega, a ostaje montaža pokrivena pokrivkom), još verziranija: juče sam dobio novu Svbony Sv225 altazimutalnu montažu (izvanredna je!) koju planiram za brzinske preglede neba, kao i za panoramsko razgledanje zaliva i okolnih planina:

Jednostavno skinem dva M6 šarafa koji drže Juwei-17, i zatim na 3/16" šaraf u sredini navidam tu Sv 225 montažu, zakačim 80-milimetarski refraktor (a probat ću i onaj drugi od 120 mm) ubacim par okulara u binoviewer i uživancija bez mnogo muke. Evo kako obje "opse" izgledaju snimljeno sa bratove terase:

Ne možete da vidite ovaj prilog.

@Yagodinac,

Naravno da sam prvo sve ispitao: Ljetnja kuhinja se zimi ne koristi, i kada niko ne boravi u njoj nema nikakvih vibracija! Ovo sa vibracijama je fama iz davnih dana - ljudi u USA stavljaju teleskope na drvene tremove i tako snimaju bez ikakvih problema.

Čak i ovaj 1500-mski fokus na C9,25 ne trpi nikakve vibracije - cijela terasa je od inoxa, lično sam je projektovao i velikim šarafima uz kosnike prikačio na postojeći zidani objekat. Vibracija ima samo kad se hoda po terasi, ali tada i ne snimam.

Uostalom, u ovo si se mogao i sam uvjeriti, ali ti ode da ljetuješ negdje južnije onomad

[Yagodinac]

Uostalom, u ovo si se mogao i sam uvjeriti, ali ti ode da ljetuješ negdje južnije onomad

Zar ti misliš da se JA pitam gde ću JA letovati? Dobro je da sam i teleskop zadržao, ovde vlada matrijarhat 

[Astro_fun_times]

Kažeš Ljubo "mini" observatorija.
Uopšte nije mini i sasvim je dovoljna da radi posao i kao što rekoste Danijel i ti, nema više cimanja tj. Bosanka teleskopa i montaže unutra i napolje.

Verujem da je vreme slikanja koje imaš sa rasa višestruko uvećano jer sad je sve spremno i kad vidiš da se može slikati, samo otvoriš krov.
Znam po sebi, iako imam samo stub za sad, da je taj stub pomogao mnogo da se moja lenja guzica pokrene (kada je montaža na njoj i useverena) da samo iznesen teleskop i za 10min mogu da počnem da slikam.

Imaš li problema sa vlagom s obzirom da si tako blizu vode?

[Ljubo]

Imaš li problema sa vlagom s obzirom da si tako blizu vode?

Hmm da, ima vlage, naročito poslije kišnih dana kada tlo isparava, ali to uglavnom postižu da spreče dew heater-i: onaj marke Dew Zap koji se vidi na slici na RASA 11 je na 100% snage čitav period izuzev ljeta kada se jedino ne koristi, dok je onaj na C9.25 na 70% snage.

Ono što mnooogo više predstavlja problem je mikroklima koja čini da je seeing na mojoj lokaciji jako loš! Do toga dovodi vjerovatno situacija terena u kome je more okruženo visokim brdima i planinama, pa je lokalni vazduh drugačiji. To mi čini snimanje planeta jako otežanim, pa ih snimam uglavnom neposredno poslije kišnog dana, jer je tada situacija najbolja.

Dodatni problem su mi unutrašnje refleksije u RASA 11 koje čine da se fletovi ne poklapaju dobro sa lajtovima pa moram odraditi unutrašnji floking prije nego krenem sa ozbiljnijom obradom snimaka.

[Astro_fun_times]

Stalno neki problemi.
Ja sam do skoro koristio iste flatove na više meta, računajući "ma to je to" i imao sam i dalje užasno vinjetiranje (i vlaiv je to često primećivao). Zadnje što sam slikao je M51 pre nedelju dana valjda, za vreme 100% punog meseca i ujutru sam odradio flatove i darkflatove.
To sam stackirao i nakon Graxpert-a, sve je bilo savršeno ispeglano...

Takodje, Quattro je poznat po light lekovima ali njih sam sredio.

Planete slikama sa C9.25?
Imaš li neke slike planeta da vidimo?

[ε Aurigae]

Pravimo ekskurziju Ljubi u goste da vidimo kako to sve izgleda

[Ljubo]

Planete slikama sa C9.25?
Imaš li neke slike planeta da vidimo?

Nisam ekspert u obradi, a seeing koji mi ne ide na ruku samo me još dodatno demotiviše. Imam samo jednu noviju obrađenu - Jupiter kroz C9.25 i ASI 224MC:

Ne možete da vidite ovaj prilog.

Evo i nekoliko ono baš starih, snimanih kroz isti teleskop legendarnom Philips ToUcam II web kamerom:

Ne možete da vidite ovaj prilog.

Ne možete da vidite ovaj prilog.

te ovu Mjeseca kroz Canon EOS 20D:

Ne možete da vidite ovaj prilog.

A evo i jedne meni jako drage iz, sada već daleke 2009. godine: udar asteroida u Jupiter snimio sam među prvim astronomima samo dan nakon otkrića ovog događaja:

Ne možete da vidite ovaj prilog.

To je ona tamna mrlja u donjem desnom uglu Jupitera. Inače, nisam u tom trenutku znao da se ova pojava desila (Internet i alertsi su tek bili u zamahu u to vreme ).

Pravimo ekskurziju Ljubi u goste da vidimo kako to sve izgleda

Naravno, što da ne - kad god došli dobro došli... Oni malo stariji znaju da sam dolazio na astro parti u Neštin, a na Letenku zbog obaveza oko ljetnje sezone jednostavno ne stižem. Ali eto me u drugoj polovini maja u BG i NS.

[Astro_fun_times]

Pa koliko dugačke snimke snimas? Planete idu principom lucky imaging-a. Jel seeing toliko los da se mediji svim tim frejmovima ne može izvući 200 dobrih?