Binoviewer i zoom okulari?

Započeo Drazen, danas u 10:01:33 PRE PODNE

prethodna tema - sledeća tema

0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.

Drazen

Da li je moguća ova opcija - binoviewer i zoom okulari?
Da li su ovi okulari uopšte upotrebljivi na teleskopu (newtonu)?

vlaiv

Binoviewer i zoom - da.
Binoviewer i Newton - u principu da, ali niko ziv ne koristi jer jednostavno nema dovoljno back fokusa, cak ni sa light path korektorima
Newton i zoom - da.

Za prvo i drugo da - sasvim upotrebljivi i ljudi ih cesto koriste u tim kombinacijama.
Teleskopi: GSO RC8", TS80 F/6 photoline, SW dob 200/1200, SW Evostar 102 ahromat, StellaMira ED110
Montaže: HEQ5, AZ4, SW AzGTI
Kamere: ASI1600MMC, ASI178MCC, ASI185MC

Drazen

Mislio sam na Newton flex dobson, koji ima predviđenu dužinu cevi za binoviewer.
Kako bi to išlo sa zoom okularima?

vlaiv

Citat: Drazen poslato danas u 11:23:21 PRE PODNEMislio sam na Newton flex dobson, koji ima predviđenu dužinu cevi za binoviewer.

To prvi put čujem, tako da ne znam.

Gde mu je fokalna ravan u odnosu na fokuser? Binoview-eri imaju optičku dužinu od oko 100mm. Znači da fokalna ravan u odnosu na fokuser kad je on skroz uvučen mora biti još bar 100mm udaljena. To dalje znači da sam fokuser mora da može da se izvuče još bar toliko kad se koristi sa običnim okularima (ili da ima recimo 50-60mm ekstenziju a da se fokuser izvlači tipa 50mm).

Koliko ja znam, prosečan hod fokusera na njutnu je oko 35-40mm.

Ako misliš da se gornji deo teleskopa ne izvuče skroz nego ga zaustaviš jedno 100mm pre kraja, onda ja tu vidim dva potencijalna problema.

1. Problem sa kolimacijom. Kada je gornji deo skroz izvučen, on je onda uvek u istoj poziciji/orijentaciji u odnosu na primar i kolimacija je koliko toliko konzistentna između izvlačenja i sklapanja. Ako ga zaustaviš na nekoj proizvoljnoj poziciji - biće tilta. Mora biti jer ti trusevi nisu linearne šine sa ultra preciznom tolerancijom nego imaju neki luft. To onda nije kolimacija primara svaki put nego i sekundara i primara da bi slika bila ok.

Jedino ako ima neki fabrički sistem sa nekim žljebovima ili graničnicima koji uvek sednu na isto mesto jedno 100mm pre kraja šina pa je onda ok.

2. Veličina sekundara i pozicija sekundara. Kad se sekundar ne izvuče do kraja onda on sedi niže u konvergentnom zraku teleskopa i effektivno je manji nego kada sedi na pravom mestu. Vrlo često je kod bržih newton-ova sekundar ionako manji nego što bi trebalo da bi se dobilo fino osvetljeno polje (osim kod fotografskih, kod njih vode koliko toliko računa zbog primetnog vinjetiranja), a ovim postupkom bi se on efektivno još više manjio - što znači veće vinjetiranje a možda čak i efektivna redukcija aperture teleskopa.

Pored toga, u zavisnosti od brzine newton-a, pravilno postavljen sekundar ima ofset. Taj ofset zavisi od brzine teleskopa ali i pozicije sekundara u odnosu na fokalnu ravan. Pomeranjem sekundara na niže bi se moralo kompenzovati taj ofset.

Jedino ako je cev skraćena i primar podignut, pa je onda zamenjen sekundar ili je ostavljen manji sa namerom da teleskop bude planetarni teleskop a urađen je proračun da je puno osvetljeno polje dovoljno veliko i ako je teleskop iskolimiran - onda možda ima smisla pričati o binoview-eru na newton teleskopu.
Teleskopi: GSO RC8", TS80 F/6 photoline, SW dob 200/1200, SW Evostar 102 ahromat, StellaMira ED110
Montaže: HEQ5, AZ4, SW AzGTI
Kamere: ASI1600MMC, ASI178MCC, ASI185MC