ÄŒestiÄno zagaÄ'enje
Svojom delatnošću Äovek je izmenio prvobitni sastav atmosfere, zemljiÅ¡ta i vode. ZagaÄ'ujuće materije iz mnogih izvora zagaÄ'enja, neizbežnih pratilaca urbanog života, u obliku gasa, dima, praÅ¡ine, pepela, Ävrstog otpada i otpadnih voda ubacuju se u vazduh, zemljiÅ¡te i vodu menjajući ih.
Ugroženi su Äovekovo zdravlje i njegova životna sredina jer nisu uspeli da se prilagode promenama. Javlja se niz obolenja koja u osnovi nisu nova, ali su postala dominantna i u vrhu liste uzorka smrti.
U 10 vodećih zemalja Evrope oko 20% svih uzroka smrti pripada malignim bolestima, od Äega 1/3 respiratornom sistemu. 10% smrtnosti nastaje usled akutnih respiratornih infekcija. Povećan je broj obolelih od anemija, alergija, imunoloskih, genetskih i neurotskih poremećaja, poremećaja metabolizma. Put unoÅ¡enja zagaÄ'ujućih materija u organizam je inhalacijom, ingestijom i transkutano. Zna se da izloženost putem inhalacije zavisi od koncentracije zagaÄ'ujucih materija, dužine izloženosti, fiziÄke aktivnosti, uzrasta i pola.Izloženost putem ingestije je manje razraÄ'ena jer bi se za svaku vrstu hrane morao raÄunati unos za životni vek, ali je sigurno da se konzumiranjem zagaÄ'enih žitarica, voća i povrća kao i zagaÄ'ene hrane životinjskog porekla unose razliÄite toksiÄne materije. Za kancerogene materije nema bezbedne granice vrednosti, dok za nekancerogene postoje definisane vrednosti zahvaljujuci kompenzatornim procesima u izloženom organizmu. Ekonomske Å¡tete su velike. Povećana je toplota zemljiÅ¡ta i smanjena koliÄina padavina. Padaju kisele kise. ZagaÄ'uje se zemljiÅ¡te i plići vodonosni slojevi. Ostećuje se biljni svet a time ometa proces samopreÄisćavanja vazduha. Poremećen je lanac ishrane. Brzo nastaje erozija graÄ'evinskog materijala, propadaju spomenici kulture, veće je prljanje stanova, namestaja, rublja. Svaku promenu u sastavu i stanju vazduha, koja prelazi granicu prilagodljivosti ljudskog organizma i dovodi do njegovog obolevanja, nazivamo aerozagaÄ'enjem. Izvori zagaÄ'enja atmosfere naselja su razliÄiti.
To su pre svega procesi sagorevanja uglja i nafte u elektranama, toplanama i individualnim kućnim lozistima , procesi u industrijskim postrojenjima (naftna, hemijska, metalurska, prehrambena), izduvni gasovi saobraćajnih vozila i teÅ¡kih maÅ¡ina, procesi na deponijama otpada i smeća itd. NajÄešće zagaÄ'ujuće materije su CO2, CO, SO2, azotni oksidi, razna organska jedinjenja (ugljovodonici, benzoli, freoni), olovo i dr. Do sada je identifikovano viÅ¡e stotina razliÄitih zagaÄ'ujućih materija, a treba istaći mogućnosti stvaranja novih, do sada nepoznatih jedinjenja, pod uticajem sunÄevog zraÄenja i elektriÄnog pražnjenja. Na kvalitet vazduha na jednom podruÄju, pored koncentracije zagaÄ'ujucih materija iz izvora zagaÄ'enja i udaljenosti izvora, veliki uticaj imaju meteoroloski elementi: stanje vazduÅ¡nog pritiska, pravac i brzina vetra, vrtložna strujanja, odsustvo vetra, vlažnost vazduha, prisustvo magle, koliÄina padavina, temperatura vazduha i temperaturne inverzije. Najveća koncentracija zagaÄ'ujućih materija rasprostire se vodoravno u pravcu vetra. U periodima "tiÅ¡ine" - odsustva kretanja vazduha sve zagaÄ'ujuće materije ostaju u naselju. U donjim slojevima atmosfere vazduh je topliji i kreće se ka gornjim hladnijim slojevima Å¡to omogućava normalnu disperziju. MeÄ'utim u uslovima naglog rashlaÄ'ivanja zemlje dolazi do temperaturne inverzije. Prizemni vazduh je hladniji od onog u viÅ¡im slojevima pa je disperzija onemogućena. Nizak vazdusni pritisak, odsustvo vetra, velika vlaznost vazduha, magla i temperaturna inverzija smanjuju rasprostiranje zagaÄ'ujućih materija u visinu i daljinu, zadržavaju ih u prizemnim slojevima i koncentriÅ¡u u blizini izvora zagaÄ'enja. Može doći do stvaranja "smoga" sa jedinjenjima koja su izuzetno otrovna i opasna po zdravlje ljudi. Nivo koncentracije zagaÄ'ujućih materija utvrÄ'uje se merenjem. Koncentracija zagaÄ'ujućih materija u vazduhu, na odreÄ'enom mestu, kojom se izražava kvalitet vazduha, zove se imisija. Nadležno ministarstvo propisuje granićne vrednosti imisije, obezbeÄ'uje propisno praćenje kvaliteta vazduha u naselju i evidenciju podataka, obezbeÄ'uje praćenje osnovnih meteoroloÅ¡kih elemenata i prati uticaj zagaÄ'enog vazduha na zdravlje ljudi. Cilj kontrole kvaliteta vazduha je zaÅ¡tita zdravlja ljudi, odnosno, utvrÄ'ivanje izvora zagaÄ'enja, utvrÄ'ivanje stepena zagaÄ'enja, utvrÄ'ivanje kretanja zagaÄ'enosti vazduha u toku godine, procena opterećenosti pojedinih lokacija, utvrÄ'ivanje kritiÄnih situacija u cilju upozorenja javnosti, utvrÄ'ivanje mera zaÅ¡tite.
Podaci dobijeni praćenjem aerozagadjenja su osnov za donoÅ¡enje programa sanacije odreÄ'enog podruÄja. U sluÄaju prekoraÄenja graniÄnih vrednosti imisije, zagaÄ'ivac je dužan da na zahtev odreÄ'enog inspekcijskog organa preduzme potrebne mere da bi se koncentracije Å¡tetnih i opasnih materija svele na propisane graniÄne vrednosti imisije. NajÄešće se kontroliÅ¡u imisija SO2 iz grupe nekancerogena i Äadj iz grupe kancerogena i ukupne taložne materije. Oni se mogu smatrati indikatorima aerozagaÄ'enja. Sumpordioksid, nastaje kao proizvod sagorevanja sumpora u fosilnim gorivima. To je gas oÅ¡trog mirisa, teži od vazduha. ToksiÄnost mu se pojaÄava u uslovima povećane vlažnosti zbog stvaranja sumporne kiseline. Iritira disajne puteve i konjuktive, a pri većim koncentracijama oÅ¡tećuje plućni parenhim i Äulo mirisa. Dugo udisanje manjih koncentracija u stanju je da izazove hroniÄno ostećenje disajnih puteva, konjuktiva i gleÄ'i zuba, a neki mu pripisuju kataralne promene sluzokože želuca, menstrualne poremećaje i razliÄite promene u krvnoj slici.
Prema najnovijim saznanjima proizvodi oksidacije SO2 u vazduhu joÅ¡ su toksiÄniji od samog SO2. ÄŒaÄ' nastaje sagorevanjem fosilnih goriva. To su fine, male Äestice veliÄine oko 5 mikrona. Lebde u vazduhu i ponaÅ¡aju se kao gas. Sadrže toksiÄne i kancerogene materije. Mogu nakupljati i bakterije. Lako prodiru u disajne puteve i ostećuju ih. Taložne materije su delići Ävrstog goriva, pepela, uliÄne praÅ¡ine koji usled svoje težine padaju na zemlju. Dejstvo na organizam im zavisi od porekla i hemijskog sastava, veliÄine i oblika Äestice, zagaÄ'enosti mikroorganizmima. Padavine sa pH vrednošću ispod 5,6 su kisele padavine ("kisele kiÄ'e").
Å ta da uradim?
Sadi drveće.
Å to manje koristi vozila.
Å tedi struju i sve drugo.
Manje kupuj - manje fabrika.
Boravi u prirodi.
Tekst: Dr Zorica Rogozarski Zavod za zaštitu zdravlja Požarevac
Pogresio sam ime topica trebalo je da bude cesticna i druga zagadjenja. :!:
sliku zone pod udarom industrije mozete naci na adresi:http://www.well.org.yu/Mapa%20i%20spisak%20zagadjivaca.htm
Termalno zagaÄ'enje
Sva postrojenja koja ispuÅ¡taju vodu, paru, hemikalije koje u reakcijama oslobaÄ'aju toplotu ili na neki drugi naÄin menjaju okolnu prirodnu temperaturu stvaraju ovu vrstu zagaÄ'enja. Ovde spadaju i pasivni zagaÄ'ivaÄi, tj. ljudske tvorevine koje menjaju temperatutru okoline. To su ogromne povrÅ¡ine pod betonom, brane i ogoljeno od Å¡uma poljoprivredno zemljiÅ¡te... Obe vrste aktivno ili pasivno prave svoju mikroklimu, koja je toliko nesavrÅ¡ena i neusklaÄ'ena sa okolnom prirodom da pravi pomore biljnog i životinjskog sveta. Mora se insistirati da svi aktivni zagaÄ'ivaÄi koriste sisiteme hlaÄ'enja(kanali, kondenzatori pare i sl.) dok kod pasivnih treba izvesti poÅ¡umljavanja, tj. usklaÄ'ivanja sa okolinom. Termalno zagaÄ'enje za sobom povlaÄi veliki niz problema i stoga treba biti shvaćeno krajnje ozbiljno.
Termalno zagaÄ'enje najÄešće pogaÄ'a vodene sisteme na tri naÄina:
1. Smanjuje nivo kiseonika u vodi
2. Ubija organizme osetljive na kolebanja temperature
3. UtiÄe na hemijske procese, recimo razlaganje materija u vodi...
Ubijanjem samo jedne vrste ili starosne dobi vrste (riblja mlaÄ' osetljiva na promene temperature) destabilizuje se i oÅ¡tećuje Äitav ekosistem, a time i skup ekosistema ...biosfera.
Å ta da uradim?
Å tedi elektriÄnu i svu drugu energiju.
Sadi drveće.
Ne betoniraj, postavljaj ploÄe po travnatoj stazi...ostavljaj stare panjeve i sve prirodno koliko god možeÅ¡.
tekst preuzet sa http://www.well.org.yu/
Mirnodopski incidenti
Äernobilj, 20 godina posle
25. april 2006. | 09:42 -> 18:04 | Izvor: B92
Kijev -- Pre 20 godina dogodila se Äernobiljska katastrofa, najveća uklearna katastrofa u istoriji.
Posledice i sada trpi viÅ¡e od 1,5 miliona ljudi koji žive u ozraÄenoj oblasti. Eksplozija u Äernobiljskom reaktoru u noći izmeÄ'u 25. i 26. aprila 1986. emitovala je 400 puta viÅ¡e radijacije nego atomska bomba baÄena na HiroÅ¡imu.
Do katastrofe je doÅ¡lo usled greÅ¡aka rukovodilaca nuklearke koji su izvodili eksperiment s radioaktivnim izotopima. Nuklearni fiziÄar Vladimir AjdaÄić kaže da je radijacija bila toliko jaka da je posle Äetiri nedelje stigla Äak i do Amerike.
"DoÅ¡lo je eksplozije jezgra. To nije bila atomska eksplozija, već Äisto hemijska eksplozija, jezgro se praktiÄno raspuklo, a ogromna koliÄina radioaktivnih materija je suknula u atmosferu, viÅ¡e od kilometar u visinu, a vetar je poÄeo polako da to nosi na sve strane", objaÅ¡njava on.
U incidentu je kontaminirano 150.000 kvadratnih kilometara na podruÄju Ukrajine, Belorusije i Rusije, zraÄenju je bilo izloženo najmanje sedam miliona ljudi, od kojih je, prema podacima britanskih nauÄnika, umrlo ili će umreti izmeÄ'u 30.000 i 60.000.Vladimir AjdaÄić kaže da MeÄ'unarodna atomska agencija i Ujedinjene nacije ne žele da priznaju da je toliko ljudi stradalo. "MeÄ'unarodna atomska agencija, koja je eksponat nuklearnog lobija i nuklearnih kompanija, pokuÅ¡avala je na sve naÄine da smanji taj broj, a konaÄan broj, prema njima, je oko 4.000 stradalih", kaže AjdaÄić.
Od bolesti disajnih organa, krvotoka i nervnog sistema obolelo je oko 70.000 ljudi u kontaminiranim zonama, a broj obolelih od raka Å¡titne žlezde porastao je 10 puta od 1986 godine. StruÄnjaci smatraju da je nivo radioaktivnog zagaÄ'enja toliko visok da će u toj zoni normalan život biti moguć tek za oko 500 godina.
kraj citata
Izvor-Savez ekoloških nevladinih organizacija Srbije i Crne Gore "VOLVOX"
Betonski sarkofag oko razruÅ¡enog Äetvrtog bloka centrale, ispod koga leži oko 180 tona radioaktivnog materijala izgraÄ'en je sa procenom da će izdržati oko 30 godina. StruÄnjaci, meÄ'utim, smatraju da je takva procena preterana.
Vlasti Ukrajine saopÅ¡tile su da je novac za izgradnju novog "omotaÄa" oko sarkofaga već sakupljen i da bi izgradnja mogla poÄeti već ovog leta. MeÄ'unarodni Äernobiljski fond za izgradnju omotaÄa prikupio je oko milijardu dolara od EU, Grupe 8 i same Ukrajine.
10 generacija bez neozraÄene hrane. Mutirani ljudi, životinje biljke. Mutacije od radijacije na deci. Mutacije od radijacije na deci.
NajÄešće mutiraju udovi.
Sem katastrofe u Äernobiljskoj nuklearnoj elektrani, u poslednjih 50 godina bilo je par stotina drugih incidenata o kojima Å¡ira javnost zna malo ili nimalo.
Neki od svojevremeno zataškavanih incidenata predstavljali su prave katastrofe izbegnute za dlaku.
PokuÅ¡avajući da izbegnemo zatrpavanje informacijama pretraga je sužena samo na period od 1990 godine do danas...Nema poÅ¡teÄ'enih zemalja.
1990: Osam zaposlenih ozraÄeno u nuklearnoj elektrani Point Lepreau (Canada)
1990: Otkaz pumpe tokom gašenja u nuklearnoj elektrani Gravelines nuclear power plant (France)
1990: Nestanak struje i mnogo kvarova u nuklearnoj elektrani Dresden (USA)
1990: Cable fire causes loss of control of the position of control rods at Chernobyl nuclear power plant (Ukraine)
1990: Cables for reactor control and protection system supply overheat at Bohunice nuclear power plant (Slovakia)
1990: Failure of reactor core cooling system at Palisades nuclear power plant (USA)
1990: Failure of core cooling equipment at Doel nuclear power plant (Belgium)
1990: 2 workers irradiated during refuelling at Blayais nuclear power plant (France)
1990: Control element discovered damaged at Novovoronezh nuclear power plant (Russia)
1990: Incident and radiation leakage at Leningrad nuclear power plant (Russia)
1990: Flooding of building due to increase of coolant level at Bohunice nuclear power plant (Slovakia)
1990: During refuelling, five cubic meters of radioactive water spilled at the Fessenheim nuclear power plant (France)
1991: Incident and steam leak during refueling at Barsebeck nuclear power plant (Sweden)
1991: Reactor shut-down due to break of control system at Sendai nuclear power plant (Japan)
1991: Steam leakage causes reactor shut-down at Paks nuclear power plant (Hungary)
1991: Eight control rods show delays in emergency shut- down insertion time at Millstone Point nuclear power plant (USA)
1991: Automatic shut-down due to technical problems at Sendai nuclear power plant (Japan)
1991: Technical failure at Yugno-Ukrainskaya nuclear power plant (Ukraine)
1991: Technical failure at Zaporozhe nuclear power plant (Ukraine)
1991: Offsite power failure at Smolensk nuclear power plant (Russia)
1991: Failure of shut-down system during refuelling at Novovoronezh nuclear power plant (Russia)
1991: Incident during refueling at Vogtle nuclear power plant (USA)
1991: Technical failure of shut-down system at Zaporozhe nuclear power plant (Ukraine)
1991: Technical failure causes automatic shut-down at Kalinin nuclear power plant (Russia)
1991: Reactor shut-down due to technical failure at Balakovo nuclear power plant (Russia)
1991: Leak of 190,000 litres of water from cooling system, reactor shut-down at Oconee nuclear power plant (USA)
1991: Failure of cooling system causes automatic reactor shut-down at Kursk nuclear power plant (Russia)
1991: Disfunction of automatic shut-down system at Bilibino nuclear power plant (Russia)
1991: Failure of control system causes reactor shut- down at Kursk nuclear power plant (Russia)
1991: Technical failure at Beloyarsk nuclear power plant (Russia)
1991: Failure of control system during refuelling causes reactor shut-down at Smolensk nuclear power plant (Russia)
1991: Failure of cooling system at Kola nuclear power plant (Russia)
1991: Failure of turbo-generator causes reactor shut- down at Balakovo nuclear power plant (Russia)
1991: Human error causes failure of automatic reactor shut-down equipment at Kola nuclear power plant (Russia)
1991: Technical failure causes automatic shut-down at Balakovo nuclear power plant (Russia)
1991: Technical failure at Kalinin nuclear power plant (Russia)
1991: Technical failure at Kola nuclear power plant (Russia)
1991: Radiation leakage at Kolskaya nuclear power plant (Russia)
1991: Reactor shut-down due to technical failure at Kalinin nuclear power plant (Russia)
1991: Automatic shut-down Balakovo nuclear power plant (Russia)
1991: Ispuštanje radijacije u nuklearnoj elektrani Fukui (Japan)
1991: Pucanje cevi na generatoru za paru izazvao ispuštanje radijacije u nuklearnoj elektrani Mihama(Japan)
1991: Lost of offsite power cause technical failure at "Vermont Yankee" nuclear submarine (USA)
1991: Refuelling accident at Wuergassen nuclear power plant (Germany)
1991: Failure of core cooling system at Belleville nuclear power plant (France)
1991: Power limited due to error between actual and indicated power at Pickering nuclear power plant(Canada).
1991: Flaw in cooling system at Wurgassen nuclear power plant (Russia)
1991: Leakage of radiation at Bilibino nuclear power plant (Russia)
1992: TehniÄki otkaz u sistemu za gaÅ¡enje reaktora u nuklearnoj elektrani Balakovo (Russia)
1992: Curenje reaktora izazvalo je gašenje u nuklearnoj elektrani Darlington (Canada)
1992: Četiri tone teške vode je prosuto u nuklearnoj elektrani Rajasthan (India)
1992: Curenje reaktora izazvalo je gašenje u nuklearnoj elektrani Kola (Russia)
1992: Otkazao je kontrolni kompijuter, u nuklearnoj elektrani Embalse(Argentina)
1992: TehniÄki otkaz u pumpnom sistemu u nuklearnoj elektrani Zaporozhe (Ukraine)
1992: Otkaz pumpi za hlaÄ'enje u nuklearnoj elektrani Kozloduy (Bulgaria)
1992: TehniÄki otkaz u nuklearnoj elektrani Novovoronezh (Russia)
1992: Požar u nuklearnoj elektrani Kola (Russia)
1992: Curenje radijacije i gašenje reaktora u nuklearnoj elektrani Leningrad (Russia)
1992: Failure of shut-down system at Ignalina nuclear power plant (Lithuania)
1992: Automatic shut-down due to failure of pump system at Kalinin nuclear power plant (Russia)
1992: Failure of automatic shut-down system at Novovoronezh nuclear power plant (Russia)
1992: Technical failure of reactor shut-down system at Kola nuclear power plant (Russia)
1992: Technical failure during refuelling at Kola nuclear power plant (Russia)
1992: Breakdown of cooling system at Novovoronezh nuclear power plant (Russia)
1992: Technical failure at Ignalina nuclear power plant (Lithuania)
1992: Failure of emergency system at Smolensk nuclear power plant (Russia)
1992: Technical failure of cooling system at Hatch nuclear power plant (USA
1992: Tube leak causes a radioactive release of 12 Curies of radioactivity from Tarapur nuclear power station (India)
1992: Reactor shut-down at Kola nuclear power plant (Russia)
1992: Total failure of centralised control system at the Smolensk nuclear power plant (Russia)
1992: Failure of cooling system at Kola nuclear power plant (Russia)
1992: Technical failure at Sizewell nuclear power plant (UK)
1992: Leak in pipe conducting sea water to cooling system at Leningrad nuclear power plant (Russia)
1992: Technical failure of control system at Leningrad nuclear power plant (Russia)
1992: Cracks in cooling system equipment at Brunsbuttel nuclear power plant (Germany)
1992: Failure of shut-down system at Novovoronezh nuclear power plant (Russia)
1992: Fire in electro-generator at St.Alban nuclear power plant (France)
1992: Leakage of radiation due to breakdown of cooling system at Ignalina nuclear power plant (Lithuania)
1992: Radioactive water leakage at Beloyarsk nuclear power plant (Russia)
1992: Leakage of radioactive water at Kola nuclear power plant (Russia)
1992: Two workers contaminated at Dampierre nuclear power plant (France)
1992: Temperature rise in storage pool at Gravelines nuclear power plant (France)
1992: Reactor shut-down due to failure of cooling system at Novovoronezh nuclear power plant (Russia)
1993: Explosion at the Tomsk-7 nuclear complex (Russia)
1993: Reactor shut-down due to breakdown of cooling system at Kola nuclear power plant (Russia)
1993: Failure of control system at Susquehanna nuclear power plant (USA)
1993: Instrumentation and Control failure at Saint Alban nuclear power plant (France)
1993: Refuelling machine malfunctions at the Wylfa nuclear power plant (UK)
1993: Fire at Balakovo nuclear power plant (Russia)
1993: Ispuštanje radijacije iz sistema za nukl. gorivo u nuklearnoj elektrani Perry, (USA)
1993: Curenje u nuklearnoj elektrani Kozloduy, ispuštanje radioaktivne pare u atmosferu, Bugarska
1993: TehniÄki otkaz u nuklearnoj elektrani Paluel, podsistem za hlaÄ'enje (France)
1993: Pad sistema za hlaÄ'enje Äitava 2 sata, u nuklearnoj elektrani (Russia)
1993: Para visokog pritiska je ubila jednog i ranila još dva radnika u nuklearnoj elektrani Fukushima (Japan)
1993: Prosipanje 18,000 litara teške vode u nuklearnoj elektrani Darlington (Canada)
1994: Slom sistema za hlaÄ'enje u nuklearnoj elektrani Kola , Rusija.
1995: Fire due to leakage of sodium coolant from Monju fast breeder reactor, Japanese nuclear industry attempts to cover up full extent of accident, reactor shut-down
1996: Curenje radijacije zbog ljudske greÅ¡ke i tehniÄkog otkaza u nuklearnom istraživaÄkom centru Dimitrovgrad, Rusija.
30.septembar.1999. Incident u fabrici za proizvodnju uranijuma u gradu Tokaimura, Japan. 30 ljudi je ozraÄeno na mestu jer su proizvodili 7 puta Äistiji uranijum od standardnog i time aktivirali lanÄanu reakciju, fisiju. Radilo se o kompaniji JCO Company, 130 km severoistocno od Tokija, Japanskog najvećeg grada. 70 ljudi je ozraÄeno. Ovo je drugi incident u toj fabrici za samo 3 godine.
Eh, bar da je kraj, ali ...
Nuklearna energija sa 438 nuklearnih elektrana u 31 zemlji i 366 gigavata instalisane snage, u svetskoj proizvodnji elektricne energije ucestvuje sa 17 odsto. Evropska unija planira kapacitete za proizvodnju 30 procenata, a Francuska iz nuklearnih elektrana dobija cak 80 odsto elektricne energije.
Vojni incidenti
SAD ima najveći broj nuklearnih bojevih glava (101140); sledi ih Rusija sa 8.400, Kina sa 390, Francuska i Velika Britinija sa po dve stotine... Sabrana koliÄina nuklearnog oružja dovoljna je za viÅ¡estruko potpuno uniÅ¡tenje života na zemlji. ZvuÄi neverovatno, ali broj neispaljenih nuklearnih bojevih glava kojima se izgubio trag izražava se u stotinama!
U NATO terminologiji, vode se kao "Broken Arrows", a istorija ispadanja iz aviona poÄela je joÅ¡ 1950. godine.
Evo samo nekoliko od stotina incidenata:
27. juli 1956. Posle neuspelog pokušaja sletanja u vazduhoplovnu bazu blizu Suffolka,
B-47 bombarder zabio se u obližnje skladiÅ¡te atomskih bombi. Požar koji je tada izbio ugaÅ¡en je (po reÄima eksperata za bombe) bukvalno nekoliko sekundi pre lanÄane atomske detonacije i potencijalnog nestanka dobrog dela Engleske.
5. februar 1958. U simuliranoj borbenoj misiji, B-47 sudario se Sa F-86 blizu gradića Savannah u Džordžiji (SAD). Posle neuspelog pokušaja sletanja posada je atomsku bombu od 20 kt odbacila u bliskom priobalnom pojasu Atlantskog okeana.
Bomba nikada nije naÄ'ena.
24.januar 1961. B-52 naoružan nuklearnim bombama doživeo je strukturno pucanje desnog krila i automatski izbacio dve atomke koje su se nalazile u spremištu.
Obe su pale u predgraÄ'e Goldsboroa u Severnoj Karolini.
Iz nekog razloga nisu eksplodirale.
5. decembar 1965. A4 Skyhawk naoružan B54 nuklearnom bombom otkortljao sa palube nosaÄa USS Ticonderoga. lako se incident desio u japanskom priobalnom pojasu, pilot, avion i bomba nikada nisu naÄ'eni.
3. oktobar 1986. Eksplozija u torpednim cevima sovjetske nuklearne podmornice uzrokovala je njeno potapanje 450 km istoÄno od Bermuda. U okean su otiÅ¡la i njena dva atomska reaktora, kao i 34 balistiÄka nuklearna projektila srednjeg dometa.
19. septembar 1980. Požar u silosu za Titan II interkontinentalne projektile uzrokovao je eksploziju nekoliko ICBM-ova koji su stajali u stand-by režimu. Na sreću žitelja Arkanzasa, nijedna bojeva glava nije eksplodirala.
10.august 1985.g. eksplozija nuklearnog reaktora ruske podmornice na remontu u bazi pored Vladivostoka mogla je da poprimi katastrofalne razmere da nije bilo jakog vetra koji je radioaktivni materijal oduvao na Tihi okean.
27. Septembar 1991. Prilikom finalnog testiranja novog tipa nuklarnog projektila srednjeg dometa doÅ¡lo je do eksplozije na podmornici Typhoon klase. Nuklearna eksplozija viÅ¡e od 20 atomskih oruÄ'a smeÅ¡tenih u plovilu za dlaku je izbegnuta.
1954. 43 metra pod morem, u blizini Bikini ostrva, namerno je aktivirana termonuklearna bomba 1200 puta jaÄa od one baÄene na HiroÅ¡imu! Iako su "struÄnjaci" procenili da jaÄina sme da bude 3 do 6 megatona, baceno je 15 mt.
195 km dalje niz vetar, 83 stanovnika ostrva Ronglap su ozraÄena, a 137 km na istok kontra od vetra su ozraÄeni ribari...Krater je bio 2000 m Å¡irok, a vatrena lopta je zaprepastila 9 vojnika u atomskom bunkeru, 32 km dalje i zatrpala ih žive pepelom. IzvrÅ¡ene su joÅ¡ 23 atomske i termonuklearne probe u tom pojasu i joÅ¡ 43 u blizini!
Pesak na Bikini ostrvu danas sadrži radioaktivni cezium 137, strontium 90, plutonium 239, plutonium 240 i americium 241.
Izmedu 1960. i 1992. g. Francuska je izvela 204 nuklearna testa!!!
17 nuklearnih eksplozija izvedeno je u Sahari 60tih godina, a ostatak u Mururoa arhipelagu, Južni Pacifik. 1995. Francuska poÄinje novu seriju testiranja u Mururoa arhipelagu, Južni Pacifik.
3 miliona ljudi potpisalo je peticiju protiv, od toga 1200 francuskih nauÄnika.
Protesti, spaljivanje francuske zastave, nemiri, bojkot francuskih proizvoda... Australija, Japan, USA protestuju... policija hapsi 300 protestanata koji pokušavaju da uruce protest...Brod Grinpisa(Greenpeace) pod imenom Rainbow Warior isplovljava ka ostrvu Mururoa, ali ga 2 puta presreću komandosi.
Pri ovom protestu brod naših je miniran u luci Novog Zelanda od strane tajnog agenta Francuske vlade.
Ministar odbrane Charles Hernu i Admiral Pierre Lacoste, direktor francuske tajne službe su smenjeni.
Bilans:1 poginuli Älan posade zelenih(fotograf) - nuklearne probe obustavljene.
Stanje u svetu
Najveća opasnost, naravno, preti od kombinacije terorizma i nedovoljno obezbeÄ'enih mini-nuklearki iz arsenala bivÅ¡eg SSSR-a. Desetine hiljada bojevih glava spadaju u odgovornost isto toliko oficira sa platom od stotinak dolara meseÄno, Å¡to nije snažan motivacioni faktor za izgaranje na stražarskoj dužnosti. U jednaÄinu opasnosti moraju biti ukalkulisani i Iran, Severna Koreja, Izrael, Indija i Pakistan. Svaka od ovih zemalja pored atomskog naoružanja poseduje i potencijalni trigger za njegovu upotrebu: u Severnoj Koreji to je njen suludi poglavar koji se ne libi da otvoreno preti zemljama u okruženju i da tera inat Americi; u Indiji i Pakistanu bi potencijalni rat oko KaÅ¡mira sigurno doveo do razmene nuklearnog arsenala (Å¡to su obe vojske sveÄano obećale jedna drugoj, bez obzira na neÅ¡to blaže tonove politiÄara); Izraelska borbena doktrina bazirana je na atomskoj pretnji kao metodi zastraÅ¡ivanja brojno stostruko nadmoćijih okolnih arapskih zemalja: u sluÄaju novog rata u kojem bi njihova zemlja poÄela da gubi, Izraelci se ne bi libili da potegnu atomke. Od svih pomenutih zemalja, najveća misterija je Iran: zemlja o kojoj se na zapadu, i pored intenzivne Å¡pijunaže, malo zna, sigurno poseduje nuklearni potencijal, a u sluÄaju sukoba izmeÄ'u islamista i progresivnih snaga (i potencijalne ameriÄke intervencije) sigurno bi doÅ¡lo do njegove upotrebe.
Stanje kod nas i oko nas
Izvor: Glas javnosti
Perspektive za izgradnju nuklearne elektrane u Srbiji zasad slabe
S obzirom na oÄekivani nedostatak klasiÄnih izvora energije do 2020. godine u struÄnim krugovima je već niz godina prisutna dilema da li u Srbiji treba graditi nuklearnu elektranu ili ne. Zasad, ograniÄavajuci faktor pristalicama izgradnje nuklearke ne predstavljaju samo posloviÄno borbeni borci za zaÅ¡titu životne okoline već i Zakon o moratorijumu na gradnju nuklearnih elektrana i impozantna suma od dve milijarde dolara koju je potrebno izdvojiti za realizaciju takvog projekta.
ÄŒeÅ¡ka, SlovaÄka, MaÄ'arska, Slovenija, Rumunija i Bugarska, koje se nalaze u naÅ¡em okruženju, ili su sa nama povezane vodenim tokovima, imaju znaÄajne i podižu nove kapacitete u nuklearnim elektranama.
BEOGRAD - Iako se vlasti u Srbiji protive gradnji nuklearnih elektrana, Hrvati planiraju da je u bliskoj budućnosti podignu kod Erduta, skoro na samoj granici sa Srbijom, a MaÄ'ari u PeÄuju. Odluka o ovim lokacijama joÅ¡ nije definitivna, ali jeste o izgradnji nove nuklearke "Belene" u blizini "Kozloduja" u Bugarskoj. Na oko sto kilometara od naÅ¡e granice već se nalaze dve nuklearke - "Kozloduj" na bugarsko-rumunskoj granici i "PakÅ¡" u MaÄ'arskoj, a malo dalje, na obali Crnog mora u Rumuniji, radi "ÄŒerna voda", dok je na hrvatsko-slovenaÄkoj granici "KrÅ¡ko".
Ako susedne zemlje ne promene odluku o lokacijama blizu granica, otvara se pitanje da li Srbija može da spreÄi podizanje nuklearki i na koji bi se propis pozvala.
Saglasnost dve države?
U Ministarstvu nauke i zaÅ¡tite životne sredine kažu da zasad raspolažu samo informacijama iz hrvatskih medija o izgradnji nuklearne elektrane i pritom se pominje ne samo jedna već Äetiri lokacije. "Dosad nije stigla nijedna zvaniÄna informacija ili inicijativa od bilo kog ministarstva Hrvatske. Å to se tiÄe Erduta, kao pograniÄne lokacije koja se pominje, stav Ministarstva je da je gradnja nuklearke u pograniÄnoj zoni pitanje o kome bi se morala postići saglasnost obe države. Drugim reÄima, trebalo bi da budemo konsultovani. Izgradnja takvog objekta sa naÅ¡eg stanoviÅ¡ta je krajnje sporna", objaÅ¡njavaju u ovom ministarstvu.
StruÄnjaci iz ove oblasti objaÅ¡njavaju da država uvek traži saglasnost suseda. "Mi možemo da odbijemo Hrvate, ali je pitanje koji su realni razlozi kada u blizini granice sa Madarskom i Bugarskom već imamo nuklearke", objaÅ¡njavaju struÄnjaci i dodaju da bi spor o tome mogao da pogorÅ¡a meÄ'udržavne odnose.
Kada je reÄ o gradnji nuklearki u Srbiji, u Ministarstvu nauke i zaÅ¡tite životne sredine kažu da podržavaju stav Ministarstva energetike da nije predviÄ'ena gradnja ovakvih postrojenja u naÅ¡oj zemlji. U Ministarstvu energetike podsećaju na Zakon o zabrani izgradnje nuklearnih elektrana u Saveznoj Republici Jugoslaviji i Strategiju razvoja energetike do 2015. godine. "Zakon zabranjuje gradnju, a Strategija ne planira izgradnju nuklearnih elektrana u Srbiji", dodaju u ovom ministarstvu.
- Mora se znati da je gradnja nuklearke veoma skupa, a Srbija ima potencijala za gradnju termoelektrana, hidroelektrana, korišćenje obnovljivih izvora energije i povećanje energetske efikasnosti - objašnjavaju u Ministarstvu energetike.
Ugovor o Energetskoj zajednici u jugoistocnoj Evropi predviÄ'a da se elektrane u regionu grade zajedniÄki u viÅ¡e zemalja. To bi možda mogao biti osnov da Srbija, ako već ne može da spreÄi gradnju opasnih elektrana, razmiÅ¡lja o suinvestiranju kako bi dobila i deo struje, posebno kada se zna da će zbog manjka imati problema 2010. godine.
U Ministarstvu energetike kažu da dosada nisu dobili zvaniÄan poziv za zajedniÄku gradnju, ali i da ne planiraju takve investicije.
Izvor: B92
Radioaktivni otpad, intervencija
Beograd: Koalicija zelenih Srbije traži intervenciju meÄ'unarodnih ustanova zbog pojave radioaktivnog otpada u timoÄkom kraju, 80-tih.
Oni kažu da je zbog toga stanovnicima tog kraja drastiÄno ugroženo zdravlje. To je nastavak priÄe o radioaktivnom otpadu za koji postoje ozbiljne sumnje da je uvožen i spaljivan u borskoj topionici tokom osamdesetih godina.
Magistar Nada Ajdacic, nekada zaposlena u Institutu VinÄa, dugo nije želela da priÄa o deÅ¡avanjima iz 1989 godine kada je zbog objavljivanja podataka o drastiÄno povećanoj radioaktivnosti u borskoj reci, otpuÅ¡tena iz Instituta u VinÄi.
Ona kaže da je sve poÄelo joÅ¡ 1979. godine, kada je prvi put konstatovana povećana radioaktivnost u timoÄkom kraju, meÄ'utim, ni tada nije smela da objavi podatke o tome. 1989. godine u Borskoj reci ispitivala je radioktivnost zajedno sa svojim kolegom Miljenkom Martićem, koji je posle toga takoÄ'e otpuÅ¡ten sa posla.
Nada AjdaÄić spominje da je pri dolasku na ispitivanje u Bor, predstavljena kao Älan ekipe iz HidrometeoroloÅ¡kog zavoda, i njoj tada nije bilo jasno zbog Äega. "Osoba koja nas je provodila kroz Bor je rekla da je to tako zato Å¡to drugaÄije ne bi smo mogli da uÄ'emo... Jer su drugi ljudi iz VinÄe imali kart blanÅ¡ za ulaz u Bor, oni koji i sada i onda poriÄu da ima radiokontaminacije"
Miroslav Pajić, iz EkoloÅ¡kog pokreta u Boru, kaže da postoji velika sumnja da se i danas kao i ranije uvozi radioaktivni otpad koji se preraÄ'uje u borskoj topionici i da je to razlog ugroženog zdravlja tamoÅ¡njeg stanovniÅ¡tva. "Mi sumnjamo da se u Boru u okviru topljenja naÅ¡ih domaćih koncetrata uvoze i koncetrati koji se tamo mogu dobiti gotovo džabe i koji potiÄu iz nuklearnih elektrana. Vi i u tim zemljama tamo, morate da menjate delove tih postrojenja koji su uraÄ'eni od bakra, oni se donose kod nas i pretapaju kao izmrvljeni bakar, a on je radioaktivan jer potiÄe iz radioaktivnih sredina", izjavio je Pajić.
Miroslav Nikcević, direktor Uprave za zaÅ¡titu životne sredine, demantuje da je radioaktivni otpad spaljivan u Boru, i ne vidi razlog da se ceo sluÄaj ponovo ispituje jer to mnogo koÅ¡ta.
Odakle su pristizali koncentrati
Bor: Ko je profitirao a ko je nastradao zbog radioaktivnih tovara koji su krajem osamdesetih plovili srpskim Dunavom.
Kada su instrumenti avgusta meseca 1989. godine registrovali znaÄajno povećanje radioaktivnosti nad Beogradom, kao i to da je utvrÄ'eno da je talas naiÅ¡ao sa istoka, postavilo se pitanje tovara broda Barbara Blomberg koji je krstario srpskim vodama Dunava, ali i sumnjivih koncentrata sa broda Unija stacioniranog u luci Bar.
I dok se o brodu sa Dunava samo nagaÄ'alo gde je tovar zavrÅ¡io, za prljave koncentrate portugalskog porekla sa broda Unija, nije bilo sumnje. Jedan od bivÅ¡ih rukovodilaca RTB Bor Milija GrujiÄić kaže da je pretapanjem koncentrata sa Unije u borskoj topionici, na grad palo viÅ¡e od 500 kilograma žive, ali i to da je u koncentratu bilo arsena i talijuma. Po njegovim reÄima nije uraÄ'ena analiza na radioaktivnost.
Danas sagovornik istiÄe da je koncentrat sa Unije iÅ¡ao preko beogradskog Geneksa. "Zna se da je uvoznik ovog materijala bio Geneks koji je taj materijal uvezao za potrebe RTB Bor", kaže Milija GrujiÄić.
Po njegovim reÄima, za topljenje ovakvog koncentrata mnogi su bili nagraÄ'eni dok su oni koji su se ovakvom, prljavom poslu suprotstavili, proÅ¡li pravu golgotu: "Neko je tada poslat u London da i ubuduće brine o snabdevanju koncentratom za RTB Bor, neko je odmah imenovan za generalnog direktora RTB BOR, neko je upućen za delegata u SSSR, a neki su se vinuli u sam vrh vlasti."
Posao sa prljavim koncentratima pretopljenim u Boru, detaljno je istraživao i Božidar Bogdanović, inženjer borske topionice: "Koncentrat sa živom je isporuÄila ameriÄka polumafijaÅ¡ka firma Mark Ric, a uvoznik je bio Geneks iz Beograda."
Na pitanje B92 ko je profitirao nakon ovog posla, Bogdanović kaže: "Magistar Nikola Å ainovic je napredovao raketnom brzinom, od pomoćnika generalnog direktora RTB Bor do ministra i predsednika Vlade Srbije, a kasnije je postao i predsednik komisije za nuklearnu energiju. Službenik komercijale koji je potpisao ugovor u ime RTB Bor, Ninoslav Cvetanović je postao generalni direktor RTB BOR. Kilibarda je napustio RTB Bor i postao predstavnik firme Mark Ric u Londonu. Dr Filimonović iz ZajeÄara koji je u skupÅ¡tini pravdao uvoz koncentrata postao je ministar zdravlja. Geneks su ubrzo napustili Stanoje Barlov, MiÅ¡a Perovic i Zoran Drakulić i postali direktori filijala firme Mark Ric."
Oni koji su se suprotstavili ovakvim poslovima su imali drugaÄiju sudbinu. "Dragutin Milanović je smenjen sa mesta direktora borske filijale Jugoinspekta zato Å¡to je odbio da zameni uzorke koncentrata i insistirao da se ceo koncentrat ispita na radioaktivnost. Iako je imao zavrÅ¡enu viÅ¡u geoloÅ¡ku i metalurÅ¡ki fakultet, dobio je reÅ¡enje radnika sa osnovnom Å¡kolom. Iz Instituta u VinÄi izbaÄeni su Nada AjdaÄić i Miljenko Martić, Milija GrujiÄić je izbaÄen sa mesta pomoćnika generalnog direktora za komercijalu, stavljen u izolaciju sve do penzije. Pokojni novinar MiÅ¡a Lazarević bio je izložen strahovitom pritisku zbog pisanja u dnevnoj Å¡tampi. Svetlana Bjelogrlić iz Bora je takoÄ'e doživela ogromna maltretiranja zbog izveÅ¡taja", kaže Bogdanović.
Izvor: B92
Uskoro izveštaj Vlade po ovom pitanju.
Å ta da uradim?
Širi informacije dalje i glasaj protiv, jer ne želiš da budeš
Milion Evropljana protiv nuklearne energije
Å irom Evrope u toku je kampanja: Milion Evropljana protiv nuklearne energije.
Koalicija od preko 200 evropskih nevladinih organizacija, sakupila je više stotina hiljada potpisa kojima se zahteva prestanak korišćenja nuklearne energije u celoj Evropi.
Cilj kampanje je da se sakupi milion potpisa i preda evropskim liderima ove jeseni.
Peticiju možete potpisati na internet sajtu: www.million-against-nuclear.net
tekst preuzet sa http://www.well.org.yu
Å ta i kako se Å¡titi?
B IOLOGIJA OÄŒUVANJA - KONZERVACIJA
Bavi se složenim problemom oÄuvanja staniÅ¡ta i vrsta.
Cilj je shvatiti kako Äovek utiÄe na biodiverzitet (raznolikost živog sveta) i obezbediti moguća reÅ¡enja na obostranu korist Äoveka i ostalog života na planeti.
Jedan od naÄina je stvaranje zaÅ¡tićenih oblasti i koridora koji ih povezuju.
Sve vrste zahtevaju minimum staništa da bi opstale,a zaštićene oblasti upravo to pružaju.
MeÄ'utim postoje vrste sa velikim radijusom kretanja kojima ovaj prostor nije dovoljan. Zbog toga se prave koridori koji povezuju viÅ¡e zaÅ¡tićenih oblasti u jednu celinu.
Savetuje se da i koridori i zaÅ¡tićene oblasti budu okružene tampon zonama, najÄešće prirodnim preprekama, koje bi omogućile nesmetano kretanje i uznemiravanje vrsta.
Zato je unapreÄ'enje konzervacije i edukacija o njoj presudna za sve.
Prvi zadatak jeste evidentiranje broja vrsta na teritoriji Srbije, evidentiranje zajednica, evidentiranje staništa i evidentiranje predela.
Drugi bitan zadatak je vrednovanje pojavnih oblika biodiverziteta, stavljanje pod zaÅ¡titu najvrednijih delova i preduzimanje mera za njihovo oÄuvanje i mera oporavka.
Biodiverzitet - biološka raznovrsnost
Spadamo u retke evropske države koje nemaju publikovanu nacionalnu floru i faunu.
Do sada je nauÄno obraÄ'ena i u vidu svezaka nacionalne flore publikovana samo grupa vaskularnih biljaka, kao i jedan tom algi.
Publikovane su Crvena Knjiga Vaskularne Flore Srbije i Crvena Knjiga Dnevnih Leptira Srbije.
Naš Centrar će kroz svoje aktivnosti doprineti istraživanju i prezentaciji biodiverziteta Srbije.
Predmet našeg interesa su:
- specijski biodiverzitet (taksonomija i nomenklatura),
- biodiverzitet zajednica (sintaksonomskih jedinica u skladu sa floristiÄkim principima Braun-Blanqueta),
- biodiverzitet staništa (EUNIS klasifikacija staništa)
- biodiverzitet predela (Matvejevo shvatanje predela - bioma).
Posetite web stranice Zavoda za zaštitu prirode Srbije
http://www.natureprotection.org.yu/
Zakoni i podzakonski akti u nasoj zemlji
* Zakon o zaštiti životne sredine
"Službeni glasnik RS", broj: 135/04
* Pravilnik o vrsti opreme i sadržini i izgledu oznake inspektora za zaštitu životne sredine
"Službeni glasnik RS", broj: 35/05
* Pravilnik o vrsti opreme i sadržini i izgledu oznake inspektora za zaštitu životne sredine
"Službeni glasnik RS", broj: 35/05
* Pravilnik o obrascu službene legitimacije inspektora za zaštitu životne sredine
"Službeni glasnik RS", broj: 35/05
* Zakon o zaštiti životne sredine
PRESTAJE DA VAŽI - sa 135/04 - osim odredaba kojima se ureÄ'uje zaÅ¡tita vazduha, zaÅ¡tita prirodnih dobara i zaÅ¡tita od buke
"Službeni glasnik RS", broj: 66/91, 83/92, 53/93, 67/93, 48/94, 53/95, 135/04
* Pravilnik o nac(inu postupanja sa otpacima koji imaju svojstvo opasnih materija
"Službeni glasnik RS", broj: 12/95
* Pravilnik o metodologiji za procenu opasnosti od hemijskog udesa i od zaga?ivanja životne sredine, merama pripreme i merama za otklanjanje posledica
"Službeni glasnik RS", broj: 60/94
* Pravilnik o kriterijumima za odreÄ'ivanje lokacije i ureÄ'enje deponija otpadnih materija
"Službeni glasnik RS", broj: 54/92
* Pravilnik o graniÄnim vrednostima emisije, naÄinu i rokovima merenja i evidentiranja podataka
"Službeni glasnik RS", broj: 30/97, 35/97
* Pravilnik o dokumentaciji koja se podnosi uz zahtev za izdavanje dozvole za uvoz, izvoz i tranzit otpada
"Službeni list SRJ", broj: 69/99
* Pravilnik o bližim uslovima koje moraju da ispunjavaju struÄne organizacije koje vrÅ¡e merenja emisije i imisije - "Službeni glasnik RS", broj: 5/02
* Pravilnik o dozvoljenom nivou buke u životnoj sredini
"Službeni glasnik RS", broj: 54/92
* Zakon o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu
"Službeni glasnik RS", broj: 135/04
* Zakon o proceni uticaja na životnu sredinu
"Službeni glasnik RS", broj: 135/04
* Uredba o utvrÄ'ivanju Liste projekata za koje je obavezna procena uticaja i Liste projekata za koje se može zahtevati procena uticaja na životnu sredinu
"Službeni glasnik RS", broj: 84/05
* Pravilnik o sadržini zahteva o potrebi procene uticaja i sadržini zahteva za odreÄ'ivanje obima i sadržaja studije o proceni uticaja na životnu sredinu
"Službeni glasnik RS", broj: 69/05
* Pravilnik o sadržini, izgledu i naÄinu voÄ'enja javne knjige o sprovedenim postupcima i donetim odlukama o proceni uticaja na životnu sredinu
"Službeni glasnik RS", broj: 69/05
* Pravilnik o sadržini studije o proceni uticaja na životnu sredinu
"Službeni glasnik RS", broj: 69/05
* Pravilnik o radu tehniÄke komisije za ocenu studije o proceni uticaja na životnu sredinu
"Službeni glasnik RS", broj: 69/05
* Pravilnik o postupku javnog uvida, prezentaciji i javnoj raspravi o studiji o proceni uticaja na životnu sredinu - "Službeni glasnik RS", broj: 69/05
* Zakon o integrisanom spreÄavanju i kontroli zagaÄ'ivanja životne sredine
"Službeni glasnik RS", broj: 135/04
* Uredba o vrstama aktivnosti i postrojenja za koje se izdaje integrisana dozvola
"Službeni glasnik RS", broj: 84/05.
* Uredba o sadržini programa mera prilagoÄ'avanja rada postojećeg postrojenja ili aktivnosti propisanim uslovima - "Službeni glasnik RS", broj: 84/05
* Uredba o kriterijumima za odreÄ'ivanje najboljih dostupnih tehnika, za primenu standarda kvaliteta, kao i za odreÄ'ivanje graniÄnih vrednosti emisija u integrisanoj dozvoli
"Službeni glasnik RS", broj: 84/05
* Pravilnik o sadržini i naÄinu voÄ'enja registra izdatih integrisanih dozvola
"Službeni glasnik RS", broj: 69/05
* Zakon o nacionalnim parkovima
"Službeni glasnik RS", broj: 39/93, 44/93, 53/93, 67/93, 48/94
* Uredba o zaštiti prirodnih retkosti
"Službeni glasnik RS", broj: 50/93, 93/93
* Uredba o stavljanju pod kontrolu korišćenja i prometa divlje flore i faune
"Službeni glasnik RS", broj: 31/05, 45/05
* Pravilnik o registru zaštićenih objekata prirode
"Službeni glasnik RS", broj: 30/92
* Pravilnik o obrascu legitimacije nadzornika nacionalnog parka
"Službeni glasnik RS", broj: 70/94
* Pravilnik o naÄinu obeležavanja zaÅ¡tićenih prirodnih dobara
"Službeni glasnik RS", broj: 30/92, 24/94, 17/96.
* Pravilnik o kategorizaciji zaštićenih prirodnih dobara
"Službeni glasnik RS", broj: 30/92
* Odluka o stavljanju pod zaštitu biljnih vrsta kao prirodnih retkosti
"Službeni glasnik SRS", broj: 11/90, 49/91
* Odluka o stavljanju pod zaštitu životinjskih vrsta, kao prirodnih retkosti
"Službeni glasnik SRS", broj: 11/90, 49/91
* Zakon o ribarstvu
"Službeni glasnik RS", broj: 35/94, 38/94
* Uredba o visini naknade za korišćenje ribarskog podruÄja
"Službeni glasnik RS", broj: 1/03
* Pravilnik o tehniÄkim uslovima koje mora da ispunjava ribnjak
"Službeni glasnik SRS", broj: 27/81
* Pravilnik o obrascu legitimacije Äuvara ribarskog podruÄja
"Službeni glasnik RS", broj: 49/95
* Pravilnik o obrascu dozvole za privredni ribolov
"Službeni glasnik RS", broj: 49/95
* Pravilnik o obrascu dozvole za sportski ribolov
"Službeni glasnik RS", broj: 49/95
* Pravilnik o naÄinu, alatima i sredstvima kojima se obavlja ribolov
"Službeni glasnik RS", broj: 25/95
* Pravilnik o naÄinu obeležavanja granica ribarskog podruÄja, odnosno dela ribarskog podruÄja na kojem je zabranjen ili ograniÄen ribolov
"Službeni glasnik RS", broj: 49/95
* Zakon o postupanju sa otpadnim materijama
"Službeni glasnik RS", broj: 25/96, 26/96
* Pravilnik o uslovima i naÄinu razvrstavanja, pakovanja i Äuvanja sekundarnih sirovina
"Službeni glasnik RS", broj: 55/01
* Pravilnik o opasnim materijama u vod
ama
"Službeni glasnik SRS", broj: 31/82
* Pravilnik o naÄinu i minimalnom broju ispitivanja kvaliteta otpadnih voda
"Službeni glasnik SRS", broj: 47/83, 13/84
* Pravilnik o dozvoljenim koliÄinama opasnih i Å¡tetnih materija u zemljiÅ¡tu i metodama za njihovo ispitivanje
"Službeni glasnik RS", broj: 23/94
* Uredba o utvrÄ'ivanju Programa kontrole kvaliteta vazduha u 2004. i 2005. godini
"Službeni glasnik RS", broj: 48/04, 54/04
* Pravilnik o graniÄnim vrednostima, metodama merenja i emisije, kriterijumima za uspostavljanje mernih mesta i evidenciji podataka
"Službeni glasnik RS", broj: 54/92, 30/99
* Zakon o zaÅ¡titi od jonizujućih zraÄenja
"Službeni list SRJ", broj: 46/96, 85/05
* Pravilnik o maksimalnim granicama radioaktivne kontaminacije Äovekove sredine i o vrÅ¡enju dekontaminacij
"Sl.list SFRJ" br.8/87
* Odluka o struÄnoj spremi i zdravstvenim uslovima lica koja rade sa izvorima jonizujućih zraÄenja
* Odluka o evidencijama o izvorima jonizujućih zraÄenja i o ozraÄenosti stanovniÅ¡tva, pacijenata i lica koja su pri radu izložena dejstvu jonizujućih zraÄenja
* Odluka o sistematskom ispitivanju sadržaja radionuklida u životnoj sredini
* Odluka o uslovima koje moraju ispunjavati pravna lica za vrÅ¡enje merenja radi procene stepena izloženosti jonizujucim zraÄenjima lica koja rade sa izvorima zraÄenja, pacijenata i stanovniÅ¡tva
"Službeni list SRJ", br. 45/97
* Pravilnik o nacinu primene izvora jonizujućih zraÄenja u medicini
* Pravilnik o uslovima koje moraju ispunjavati pravna lica za vršenje sistematskog ispitivanja sadržaja radionuklida u životnoj sredini
* Pravilnik o uslovima za promet i korišćenje radioaktivnih materijala, rendgen aparata i drugih ureÄ'aja koji proizvode jonizujuća zraÄenja
* Pravilnik o granicama izlaganja jonizujućim zraÄenjima
"Službeni list SRJ", br. 32/98
* Pravilnik o uslovima koje moraju ispunjavati pravna lica za vršenje dekontaminacije
* Pravilnik o granicama radioaktivne kontaminacije životne sredine i o naÄinu sprovoÄ'enja dekontaminacije
* Pravilnik o nacinu i uslovima, sakupljanja, Äuvanja, evidentiranja, skladiÅ¡tenja, obraÄ'ivanja i odlaganja radioaktivnog otpadnog materijala
"Službeni list SRJ", br. 9/99
* Pravilnik o izmeni Pravilnika o uslovima koje moraju ispunjavati pravna lica za vršenje sistematskog ispitivanja sadržaja radionuklida u životnoj sredini
"Službeni list SRJ", br. 67/2002
* Zakon o utvrÄ'ivanju i razvrstavanju rezervi mineralnih sirovina i prikazivanju podataka geoloÅ¡kih istraživanja
"Službeni list SRJ", broj: 12/98, 13/98
* Zakon o geološkim istraživanjima
"Službeni glasnik RS", broj: 44/95
* Uredba o utvrÄ'ivanju Programa izvoÄ'enja geoloÅ¡kih istražnih radova za 2005. godinu
"Službeni glasnik RS", broj: 74/05
* Pravilnik o uslovima i kriterijumima za ustupanje izvoÄ'enja geoloÅ¡kih istražnih radova i dodelu sredstava za izvoÄ'enje tih radova
"Službeni glasnik RS", broj: 51/96
* Pravilnik o uslovima, naÄinu i programu polaganja struÄnog ispita za obavljanje poslova izrade projekata i elaborata i izvoÄ'enja geoloÅ¡kih istraživanja
"Službeni glasnik RS", broj: 21/96
* Pravilnik o sadržini projekata geoloških istraživanja i elaborata o rezultatima geoloških istraživanja
"Službeni glasnik RS", broj: 51/96
* Pravilnik o sadržini dokumentacije koja se odnosi na hidrogeološke i inženjersko-geološke podloge
"Službeni glasnik SRS", broj: 26/84
* Pravilnik o kriterijumima na osnovu kojih se odreÄ'uje potencijalnost podruÄja u pogledu pronalaženja mineralnih sirovina
"Službeni glasnik RS", broj: 51/96
* Zakon o proizvodnji i prometu otrovnih materija
"Službeni list SRJ", broj: 15/95, 28/96, 37/02
* Spisak otrova Äiji su proizvodnja, promet i korišćenje zabranjeni
"Službeni list SRJ", broj: 12/00
* Lista otrova razvrstanih u grupe
"Službeni list SRJ", broj: 12/00
* Zakon o prevozu opasnih materija
"Službeni list SFRJ", broj: 27/90, 45/90, 24/94, 28/96, 21/99, 44/99, 68
* Uredba o prevozu opasnih materija u drumskom i železniÄkom saobraćaju
"Službeni glasnik RS", broj: 53/02
Propisi iz drugih oblasti koji se primenjuju u oblasti zaštite životne sredine
* Zakon o Å¡umama
"Službeni glasnik RS", broj: 46/91, 83/92, 54/93, 60/93, 53/93, 67/93, 48/94, 54/96
* Uredba o utvrÄ'ivanju Programa zaÅ¡tite i unapreÄ'ivanja Å¡uma za 2005. godinu
"Službeni glasnik RS", broj: 20/05
* Pravilnik o uslovima i kriterijumima za dodelu i korišćenje sredstava za zaÅ¡titu i unapreÄ'enje Å¡uma
"Službeni glasnik RS", broj: 58/04
* Zakon o lovstvu
"Službeni glasnik RS", broj: 39/93, 44/93, 60/93
* Pravilnik o visini Å¡tete za bespravno ulovljenu ili na drugi naÄin uniÅ¡tenu divljaÄ
"Službeni glasnik RS", broj: 19/00, 29/00
* Pravilnik o utvrÄ'ivanju Programa unapreÄ'ivanja zaÅ¡tite i gajenja divljaÄi u lovnoj 2005/2006. godini
"Službeni glasnik RS", broj: 27/05
* Naredba o lovostaju divljaÄi
"Službeni glasnik RS", broj: 19/02
* Zakon o vodama
"Službeni glasnik RS", broj: 46/91, 53/93, 67/93, 48/94, 54/96
* Zakon o rudarstvu
"Službeni glasnik RS", broj: 44/95, 85/05
tekst preuzet sa http://www.well.org.yu/