• Welcome to Forum Astronomskog Magazina. Please login or sign up.
 

HRVATSKA SVEMIRSKA AGENCIJA

Started by GENESIS, February 06, 2007, 09:44:23 pm

Previous topic - Next topic

0 Members and 1 Guest are viewing this topic.

marino

Quote from: Stojanov on February 21, 2007, 11:35:14 am
Nije to tako komplikovano sto se tice jednostavnih nano satelita i nepotrebno je praviti bauk od toga.

Pa da krenemo sa prvim konkretnim predlozima o realizaciji.


1) potpisujem

2) evo jednog linka kako to rade u rusiji
http://microsat.sm.bmstu.ru/eng/epmsat.html

3) na ovogodisnjoj ljetnoj radionici cLARKe 2007 jedna od ponudjenih radionica biti ce upravo naziva "nanosat" (bila je planirana za proslu godinu ali nije upala)

m
Vidulini Observatory

Stojanov

Jako koristan sajt. Ogromna kolicina podataka sa veoma upotrebljivim linkovima.
Bez obzira sto se u naslovu radi o mikro satelitu tezine 100kg. Koliko sam ja racunao, tezina nanoa sa merenjem intenziteta suncevog vetra i bazicnim merenjem jacine magnetskog polja iznosi 2,76 kg. Od toga otpada na Li-ion akumulator 14,8V 4,5Ah 0,72 kg i cetiri solarna panela sa 18V 0,35A oko 0,32Kg. , sa zastitom 0,68 Kg. Malo je previse a kapsula od magnezijuma ( kada se vec rade sasije Laptopova od ovog izuzetno lakog metala ) i specijalne keramike otpornom na temperaturne promene sa izolacionim slojevima mozda ce teziti i citavih 3 kilograma, dimenzija 18x18x35cm, bez antena.Uostalom , i jednostavni Bip-bip satelit ne bi znacajno bio laksi.
Znacajno je da obrada primljenih podataka se moze obaviti SW pod Windows XP/ Vista.
Gledam u katalogu Data-Logger koji dobija dig. info iz A/D konv. obradjuje ih, memorise i prema naredbi iz mprocesora salje u paketu predajniku ( opet, tajming kontrolisan mprocesorom ) u trenutku preleta iznad zemaljske stanice . Cena: 380 Sfr. To je daleko najeftiniji deo u kompletnom uredjaju. mprocesor ( military lev. range , 10G ) 2.180 Sfr, Geiger Gamma Count. 1100 Sfr, UHF predajnik 10 WRMS 890Sfr i td... Ovo je radi pretstave o krajnjem iznisu - mozda oko 15-20.000 Sfr sa kapsulom. O troskovima slanja u NE orbitu , he ! Nemam pojma.
Moguce je da odredjeni sklopovi ne zadovoljavaju standarde koji vaze za takve ekstremne situacije. Dovoljno je da jedna karika u lancu pukne usled opterecenja prilikom lansiranja i...bolje da nista vise ne kazem.
Sve je to normalni rizik. Koliko je naucnih satelita vrednih par stotina miliona eura zavrsilo u moru , bas zaboli !
Zasada toliko.




Stojanov

Ovo je pod P.S.Genesis , ti ces biti kriv za pokretanje ove diskusije ;D

Acheron

Našao sam neke okvirne cijenu lasniranja 1kg u orbitu:

Tvrtka je Sea Launch, cijena 2600-3700$, nosivost ~13740kg LEO, 5000kg SSO (orbitalni period 12h), 5250kg GTO

abrichter fullover

Treba izdržati, tu je važna upornost... Treba hteti treba smeti, pa da vidiš kak se leti! Kako su kinezi uspeli da  izgrade kineski zid, a sada su kosmička sila!

stameni

Quote from: Stojanov on February 21, 2007, 11:35:14 am
Osnovne komplnente: senzorski deo, A/D konverter, obrada i memorisanje podataka prikupljenih tokom jedne evolucije, upravljacka jedinica - mikrokontroler , napajanje Li-ion akumulatora pomocu fotoelektricnih panela, pripadajuci regulator i predajnik paketa digitalnih signala.

Treba da podnese opterecenje koje nastaje prilikom lansiranja, uslove koji vladaju u vakuumu i zastita od nepozeljnih , u pojedinim slucajevima destruktivnih  zracenja.


Izvanredno! Taman sam bio hteo da dam sličan pregled "arhitekture" budućeg (nadamo se :) satelita, kada si ti rekao sve što sam nekako zamišljao.

Hajde da za početak poradimo na ciframa: zavisnost opterećenja od vremena (odnosno g(t)), sa osvrtom na ekstremne vrednosti. Takođe, zavisnost temperature od vremena sa ekstremumima. Kada saznamo ove podatke, onda valja naći one komponente koje su sposobne da prođu makar samo ova dva uslova. Dodatnim uslovima suzićemo izbor. Inače, sve ovo što si napisao u gornjem citatu je potpuno O. K. Pošto se odavno zanimam za mikroprocesore i nešto manje odavno za mikrokontrolere, mislim da bih mogao da poradim na ovom delu priče.

Inače, odavno se pravi "boga oca" integrisanih komponenata; šteta je ne iskoristiti to što ima. Pored toga, valja proučiti čega od senzora ima da se nabavi.

Quote
Zemaljska prijemna stanica. Nista  komplikovano, a imamo vrhunske radioamatere koji bi realizovali prijem signala.


Što se tiče onih "beep..beep..beep" signala, oni se očigledno mogu predstaviti jedinicama i nulama, a onda je sve prosto (odnosno, već je obrađeno u teoriji). U slučaju dvosmernog prenosa podataka, postoje već gotovi algoritmi za eventualno detektovanje / korigovanje grešaka: to rade najobičniji modemi, a i software za DOS :) U slučaju jednosmernog prenosa bitno je da prijemnik radi sinhrono sa predajnikom...

Nego, geostacionarna orbita ili ne...? Ako DA, hm, mora se lansirati prilično visoko. Ako NE, hm, ko će to da prati po celom svetu?

Stojanov

Drago mi je sto se siri krug zainteresovanih. Genesis je poceo, Marino je dolio ulje na vatru a meni nije mnogo trebalo da se ukljucim u diskusiju.
QuoteTaman sam bio hteo da dam sličan pregled "arhitekture" budućeg (nadamo se  satelita, kada si ti rekao sve što sam nekako zamišljao.

Kako elektronikom ( UPS sistemi ) zaradjujem za nasusni hleb, nije bilo daleko razmisljanje o  mogucoj arhitekturi jednostavnog satelita pa to i preneo u prethodnim topicima.
Sinoc sam po prvi put otisao na Google - pico satellites - i zapanjeno gledao u gigabajte informacija o njima. Posebno projekat Cubexx me je zainteresovao. Sa zaljenjem sam konstatovao da moje razmisljanje o arhitekturi takvog satelita deluje pomalo zastarelo sto se tice pojedinih sklopova. He, u principu moze da prodje i da radi ali trenutno postoje mnogo elegantnija resenja , posebno sto se tice pojedinih (najnovijih) senzora, obrade signala u samom mprocesoru i slanja podataka prijemniku na zemlji, snazi predajnika.
Drugo, neverovatno siroko polje upotrebe takvih satelita u naucne svrhe. Sta se sve ne meri i istrazuje ! Danas su i femto sateliti cija tezina ne prelazi 100 grama prilicno popularni u univerzitetskim laboratorijama.
Mislim da je geostacionarna orbita jos daleko od nas. NE orbita je realnost , tako svi pocinju.
Sto se tice prenosa podataka , oni se u vec programiranom momentu salju prijemnoj stanici . Da li su to podaci tokom jedne ili vise evolucija zavisi izmedju ostalog i od nagiba orbite. I za pocetak je dovoljna jednosmerna veza. Nema veze sto je to rudimentarnni oblik komunikacije , i to je dovoljno , krece se od nule.
Ono sto je najvaznije: Sada sam potpuno siguran da je projekat i realizacija takvog satelita sasvim moguc u okvirima nasih mogucnosti. A za zaljenje je sto univerziteti cute. To je njihov posao. Ne priznajem opravdanje da nema para; na sajtovima sa procitao smesne novcane iznose za realizaciju . I ja sam preterao kada sam rekao da bi jedan takav satelit kostao desetak hiljada eura. Mnogo manje , mnogo manje...


 

stameni

Odakle predlažeš da se počne? Nešto mi se mota po glavi da krenemo od projektovanja elementarnih funkcija satelita, npr. od komunikacije satelit-Zemlja. Mislim da bi, ako bismo ovaj deo teorijski razradili, dodavanje ostalih uređaja (poput senzora npr.) išlo mnogo lakše.

Nego, je l' taj satelit treba da ima pokretne delove ili ne? (Nešto poput štap-antena, pokretnih solarnih panela i sl.)

Stojanov

www.responsivespace.com/Papers/RS4%5CPresentations%5CRS4_3003C_Chang.pdfftp://
Pogledaj ovo , posebno o Hausat 1 Project i blok shemu. Hausat 2 je van nasih mogucnosti.
Quote
Nego, je l' taj satelit treba da ima pokretne delove ili ne? (Nešto poput štap-antena, pokretnih solarnih panela i sl.)
Nema pokretnih delova izuzimajuci momenat izbacivanja  VHF/UHF antene van kucista satelita nakon postavljanja u orbitu.
Solarni paneli su na samom kucistu u obliku paralelopipeda. Na bocnim stranama je dipol antena.

stefan

za lansiranje:

pomesati cink i rastvor hlorovodonicke kiseline1:1 i dobija se vodonik
(na primer:10g cinka i 120 cm kubnih rastvora hlorovodonicke kiseline,ali te brojke moraju da se povecaju)

GENESIS

Quote from: Stojanov on February 21, 2007, 06:46:22 pmGenesis , ti ces biti kriv za pokretanje ove diskusije ;D


Hvala Slavko. Čast mi je.

SLUŽIMO NARODU  ::)

Stojanov

February 23, 2007, 10:46:35 pm #26 Last Edit: February 23, 2007, 10:55:55 pm by Stojanov

za lansiranje:

pomesati cink i rastvor hlorovodonicke kiseline1:1 i dobija se vodonik
(na primer:10g cinka i 120 cm kubnih rastvora hlorovodonicke kiseline,ali te brojke moraju da se povecaju)


Umesto vodonika koristice se Aerozin 50 ( 50% hidrozina i 50% UDMH - nesimetricni dimetilhidrozin )
Za manevarske motore uobicajen je monometilhidrozin zbog veceg spec. impulsa.

stameni

Čekajte, pa nećemo valjda mi, ovdašnji, i lansirati budući satelit? To mnogo komplikuje celu priču :(

Stojanov

Quote
Čekajte, pa nećemo valjda mi, ovdašnji, i lansirati budući satelit? To mnogo komplikuje celu priču


***

Ma ne , Stameni! To je bio samo ozbiljno saljivi odgovor Stefanu na njegov neozbiljno saljivi post. Inace, Aerozin 50 koristi ruski PROTON.

lemonxxl

Podrška za projekat od ekipe iz Republike Srpske. Stvarno je ideja odlična...