• Welcome to Forum Astronomskog Magazina. Please login or sign up.
 

Istovremenost magnetnog i elektricnog polja

Started by r2d2, October 09, 2010, 11:45:20 am

Previous topic - Next topic

0 Members and 1 Guest are viewing this topic.

r2d2

October 23, 2010, 10:27:56 am #30 Last Edit: October 23, 2010, 10:47:17 am by r2d2
QuotePa da li si uopšte probao da napišeš vektor u obliku matrice Š?
Mislim matricu možeš uopšteno da zapišeš i u obliku (aij)mxn gde su ti i i j indexi koji idu od 1 do m odnosno 1 do n i određuju poziciju elementa a u matrici a pošto vektore možemo da predstavimo matricama (1 x n ili m x 1 dimenzija).... ma zar je moguće da je toliko teško kliknuti na postavljeni link i pročitati objašnjenje sa sve slikom


Nije tesko odavno procitano  i pre nego sto si linkovao ali pojam indexa mi je nekako izmakao, iako mi je odmah savrseno jasno sta je  j,k u samom startu.  ;)

Na onom linku wikija o vektorima, koji sam vec ranije linkovao stoji sledeca formula i text koji zbunjuje (zar je tesko pogledati sta sam linkovao   :) ) :
-----------------------------------------------------------------------------------
"
Njihovo se zbrajanje u principu definira kao zbrajanje komponenti sa istim indeksima.

   +: (Kn,Kn) -> Kn

"
-----------------------------------------------------\
Iz cista mira simbol +: pa zagrada, pa dalje redom.... ...te sam pomislio da je to +: ustvari neki index. Sta je +: ? Dal` je to matematicki prikaz operacije sabiranja vektora?
 

sale11472

AAAAAAAA to te buni pa tako reci BRE ;D

Dakle evo ti primera iz koga će ti sve biti jasno ovo dole je na isti način zapisano obično sabiranje prirodnih brojeva:

+: (N,N) -> N

Doduše ovo se uobičajeno zapisuje kao :

+: NxN->N   ali nećemo sad da glumimo strogoću ovo je ilustracija ;)

U svakom slučaju označava binarnu operaciju koja dvoma elementima iz nekog skupa pridružuje element iz istog skupa koji uobičajeno zovemo rezultat.
Po(t)pis:
TS 10x50 LE dvogled ;)
70/900 refraktor
180/950 ogledalo u izradi
Nova Igracka Celestron MiniMak 70 --- bio na snizenju jako povoljan pa nisam odoleo ;D
Ostalo ne smem od sramote da stavim na spisak dok ne završim ;D

sale11472

Quote from: stameni on October 21, 2010, 01:07:55 pm
Pretpostavljam da je sale mislio na to da je teorija elektromagnetnih talasa univerzalnija, tj. da se nepromenljivo magnentno i nepromenljivo električno polje "dobijaju" kada se u odgovarajuće jednačine zameni a = 0, odnosno v = 0.


Bljak, ne mislim ja uopšte ja samo pročitam i ponavljam ko papagaj
stameni, nemo mi kvariš imidž  ;D
Po(t)pis:
TS 10x50 LE dvogled ;)
70/900 refraktor
180/950 ogledalo u izradi
Nova Igracka Celestron MiniMak 70 --- bio na snizenju jako povoljan pa nisam odoleo ;D
Ostalo ne smem od sramote da stavim na spisak dok ne završim ;D

r2d2

QuoteBljak, ne mislim ja uopšte ja samo pročitam i ponavljam ko papagaj

Ovaj put si i mene prijatno iznenadio, jer ocigledno je da ti elektromagnetizam ide mnogo bolje nego meni. Ipak jedna lasta ne cini prolece. Cak moram da ti i teska srca kazem hvala za objasnjenje indexa. Hvala (al` teska srca  hi hi :) ).

ikalo

Quote from: stameni on October 19, 2010, 11:44:38 pm
Quote from: sale11472 on October 19, 2010, 07:44:45 pm
Ja i dalje ostajem pri tome da je elektromagnetno polje fundamentalno a da su elektrostatičko i mangetostaičko samo varke u slučajevima kada je ona druga komponenta isuviše mala da bismo je izmerili/opazili....


Zanimljiva opservacija...!


Znam da dizem iz pepela opet jednu zavrsenu temu, ali kao sto rekoh ranije, tek sad imam priliku da citam i ukljucim se u raspravu.
Kad Sale kaze "varka" u ovom slucaju, ja bih rekao da se potpuno slazem sa njim. Da ne ulazimo u kvantnu mehaniku, princip neodredjenosti itd. samo cu vas pozvati da se sjetite Borovog modela atoma. Pozitivno jezgro oko kojeg kruze negativni elektroni. Znaci svaki atom je jedan minielektromagnet. Dalje znamo da jedino na apsolutnoj nuli nema nikakvog kretanja, sto znaci da u svakom trenutku i ti atomi, naelektrisani joni, slobodni elektroni jurcaju naokolo, ili vibririraju u kristalnim resetkama. Sto ce reci da u svakom trenutku imamo nekakva elektromagnetna polja veceg ili manjeg inteziteta. Elektrostaticko i magnetnostaticko polje su samo "specijalni" i "prividni" slucajevi kad je ona druga komponenta(magnetna i elektro respektivno) zanemarljivo malena, ili se N/S odnosno +/- potiru; i jos, da se makroobjekat koji je izvor tih -staticnih polja nalazi u mirovanju u referentnom sistemu u kojem se vrsi mjerenje.
Moj zakljucak: U razmatranju i izucavanju elektrostatickog i magnetostatickog polja se radi jednostavnosti zanemaruje ona druga komponenta, koja je uvijek prisutna ali njen uticaj u navedenom referentnom sistemu tezi 0.

samim tim, kad se stvari pogledaju iz ovog ugla, jedini logican zakljucak je da elektricno i magnetno polje uvijek istovremeno prisutno. Primjer: Negativno naelektrisan jon OH- u vodi. Kad se cjepidlaci, imamo kretanje njegovih elektrona oko jezgara koje cini svojevrstan minielektromagnet, plus toplotno kretanje samog jona u vodi (nalektrisanje i magnet u pokretu). Ne mogu da zamislim kako bi taj jon mogao imati razdvojeno elektricno i magnetno polje. Uvijek bi tu bila oba, istovremeno.

Laci

April 04, 2011, 02:59:14 pm #35 Last Edit: April 04, 2011, 03:16:44 pm by Laci
Quote from: ikalo on April 04, 2011, 02:15:28 pm
...
Kad Sale kaze "varka" u ovom slucaju, ja bih rekao da se potpuno slazem sa njim. Da ne ulazimo u kvantnu mehaniku, princip neodredjenosti itd. samo cu vas pozvati da se sjetite Borovog modela atoma...


Borov model atoma ne spada u oblast koju opisuje klasična teorija elektromagnetskog polja. Maksvelova teorija opisuje makroskopska elektromagnetska polja a to su takva polja koja nastaju u fizički većem prostoru. Dešavanja u samom atomu spadaju u domen kvantne mehanike.

Inače, Maksvelova teorija elektromagnetskog polja daje potpuni skup jednačina kojima se opisuju sva makroskopska elektromagnetska za svaki domen od bar 1000 atomskih prečnika i brzine promena polja do onog u infracrvenom području - baš onog iz koga potiču zračenja samih atoma kada u celu priču ulazi i kvantna fizika.
Dobson 355/1650
Dvogled 15X70