Znaci smisao ove teme je da mi koji nista ili skoro nista ne znamo: o teleskopima, astro fotografiji... a pokusavamo da saznamo sto vise postavimo pitanje posto sam primetio da mi dosta problema zadaje ceinjeica da se na forumu pojavljuju izrazi koje jednostavno ne razumem, a vi ih upotrebljavate dosta cesto. u nadi da ce neko od vas koji se razumete mnogo bolje u sve o cemu pricate odgovoriti :). Tako cemo moci mnogo bolje da razumemo neke teme na forumu... ( na kraju ovo bi mozda da postane neka tema za smernice onima koji dolaze prvi put naforum a pre toga nisu imali dovoljno kontakata sa astronomijom)
dakle evo par piranja
1. Da li su dobson teleskopi oni kojima ne treba posebna montaza? ( imaju ono postolje)
2. Takodje ( primetio sam na http://www.teleskop.rs da svi teleskopi koji u nazivu imaju Dobson su teleskopi tipa NEWTON) da li je to zbog toga sto jedino NEWTON je tave konstrukcije da moze da podrzi to " postolje"
3. LP je sta ?
Već si skoro sam odgovorio na sva pitanja (osim trećeg).
1) Dobson je teleskop koji ima "ono" postolje - izumio ga je u prvoj polovini XX vijeka amerikanac Džon Dobson (član amaterskog astronomskog društva San Francisco Sidewalk Astronomers). Postoje razni dodaci za ovu montažu, ali princip joj ostaje isti - jednostavno pomjeranje po azimutu i visini;
2) Newton tip teleskopa ima okularni dio blizu prednje ivice cijevi (okrenute objektu posmatranja) i zato je podesan za ovu vrstu montaže. Slično, može se koristiti i Newton-Maksutov, ali obzirom da je taj model (i neki drugi, slični) namijenjen prvenstveno astrofotografiji - to on traži dragačiji tip praćenja - 'ekvatorijalni';
3) LP je skraćenica za Light Pollution = svjetlosno zagađenje, to jest ono zagađenje koje primarno nastaje od gradskog (dominantno uličnog) osvjetljenja. Postoje mnogi napori od strane zaljubljenika u nebo da se nose sa ovakvom pošasti - jedna od njih je međunarodna organizacija International Dark-Sky Association = IDA (www.darksky.org/ )
Samo mali dodatak.
Citat: Ljubo poslato Avgust 02, 2009, 07:12:23 POSLE PODNE
1) Dobson je teleskop koji ima "ono" postolje - izumio ga je u prvoj polovini XX vijeka amerikanac Džon Dobson (član amaterskog astronomskog društva San Francisco Sidewalk Astronomers). ...
Dobson je tu montažu osmislio kako bi dobio stabilnu, jednostavnu i pre svega jeftinu montažu koju manje više svako može samostalno da napravi. Vrlo su pogodne za velike teleskope, čime je omogućeno da i amateri dođu do ozbiljnijih prečnika teleskopa a da to i dalje bude finansijski prihvatljivo (kod dobson teleskopa većinu cene čini optika dok kod EQ varijanti velika većina troškova odlazi na montažu). Time je izazvao pravu revoluciju u amaterskoj astronomiji naročito sa one strane Atlantika. Naravno dobson montaža ima svojih mana, kao i sve ostale AltAz varijante nije baš upotrebljiva za astrofotografiju (ekvatorijalne platforme i slično su prvenstveno namenjene kao pomoć pri vizuelnom posmatranju nego kao rešenje za astrofotografiju), posmatranje oko zenita nije baš zgodno (nije ni sa GEM) itd itd
Eto sad sam ubacio još par skraćenica za zbunjivanje ;)
EQ mislim da sam prokljuvio sta je za sto se ostalih tice detaljnije cu se raspitivati kada krenem da kupujem teleskop ( sto verovatno nece biti jos godinu dana, jel ne mogu pre toga da se prebacim na budzet ili dok ne dobijem akcije :P ).. za sada sam osudjen na svadajanje sa caletom ko ce da nosi sa sobom dovgled na posao ( i ja i on radimo kao nocni cuvari, a smene nam se uvek poklapaju, da ne objasnjavam dugacka prica).. sto se tice LP-a o tome ce biti dosta reci sa moje strane ali ne bi sada o tome ...
u svakom slucaju hvala bice jos pitanja ali ne sada ( moram da spavam)
Dobson montaža ti je najsličnija topovskoj motaži sa galija iz XVIII veka: gore-dole i levo-desno. Bez filozofije, sam tražiš i pomeraš. Pravi se od drveta i izdržava i najteže njutnove teleskope; vidi Lajošev dobson u galeriji sa Letenke.
Ekvatorijalna montaža se usmerava na Severnjaču sa resetovanim parametrima; nadalje gde god da je usmeriš na nebu ona je sposobna da prati objekt (zbog prividnog nebeskog okretanja) samo u jednoj ravni. Dobson montaža nikad ne prati u jednoj ravni; njoj je istok i sever potpuno svejedno. Prednost ekvatorijalne je praćenje koje omogućava duge ekspozicije, simpatičan zvuk motora koji cvile i cena koja nas odbija da napunimo sobu gomilom montaža.
Inače njutn teleskopi (reflektori) koriste ogledalo a refraktori koriste sočiva. Progooglaj malo o tome, naći ćeš apsolutno sve što te zanima na srpskom ili hrvatskom.
ok thx ljudi citao sam postove u astronomiji i jos ponegde tako da sam pomalo upucen u teoriju
inace jos jedno pitanje posto ineteresuje me vase subjektivno misljenje.
1. Posto sa dobosonom da bi ste pratili neku zvezdu morate da pomerate "dva zgloba" ( motora ).
2.Sa ekvatorijjlnom montazom morate da pemrate jedan "zglob".. ( centrirate ga prema severnjaci i on se vrti 15` za jedan h it to je to ) dakle stvar je teoretski prosta
ali u provom slucaju (u odnosu na trenutni polozaj zvezde) svaki motor ( zglob, predpostavljam da dobson motaza ako ima motore onda ima dva komada) se ocigledno mora pomerati razlicitom brzinomi,a te i brzine se moraju menjati u jedinici vremena kako bi pratili objekat... e sada predpostavljam da su ljudi/ programeri pokusavali da smisle neki softver koji bi mogao da izdracuna kojom brzinom i na koji nacin se moraju pomerati ti motori na dobsonu. S obzirom da znam da su ti racuni poprilicno komplikovani ( bar za moj poznavanje matematike )...onda dloazim do sledeceg pitanja ...
Da li takvi programi / softveri postoje koliko su korisni i koliku su primenjivi u praksi i koliko dugo mogu da prate objekat da ne doce do " razvlacenja slike " ?
P.S. nadam se da sam bio manje vise dovoljno raumljiv :P
CitatDa li takvi programi / softveri postoje koliko su korisni i koliku su primenjivi u praksi i koliko dugo mogu da prate objekat da ne doce do " razvlacenja slike " ?
P.S. nadam se da sam bio manje vise dovoljno raumljiv
U kontekstu tvog pitanja, ako sam pravilno razumio, zanima te da li postoje i koliko su efikasni softveri koji omogućavaju praćenje objekata u centru vidnog polja. Kratak odgovor: Postoje i efikasni su. Daleko efikasniji za ekvatorijalne montaže, posebno za one tipa Direct Drive - koje nemaju prenos, već motori okreću same osovine. A krajnja metoda koja se tu koristi je autoguiding - tehnološko-softverska kombinacija koja daje dovoljno precizno praćenje (ukoliko ni to nije dovoljno, koristi se aktivna optika).
Hmm kako su Dobsoni namenjeni pre svega vizuelnom posmatranju da mi lepo prebacimo priču na AltAz i EQ montaže. Dobosnova spada u prve tj pomera se po dve ose po visini (Alt) i azimutu (Az). GEM (nemačka ekvatorijalna montaža pošto postoji više vrsta ekvatorijalnih - ova je ipak najčešća među amaterima i upravo o njoj mahom ovde i diskutujemo kad pominjemo one čudne skraćenice HEQ5, EQ6, NEQ3 i slično) je primer ekvatorijalne (EQ) koja se takođe pomera po dve ose deklinaciji (Dec) i rektascenzij (Ra) ali kako se Dec osa postavlja paralelno sa osom Zemljine rotacije onda je za praćenje prividnog kretanja nebeske sfere dovoljno pomeranje samo po jednoj osi (Ra) što je naravno znatno jednostavnije....
Što se softvera i motora za praćenje tiče sasvim je moguće i za AltAz montaže napraviti praćenje koje će uspešno da drži željeni objekat u vidnom polju (uostalom to rade najpopularniji GOTO teleskopi sa viljuškastim montažama npr Meade ETX ili razni Celestron CPC i SLT i slični teleskopi) ali kako se pri tome javlja rotacija polja (tj slika u okularu "rotira") onda se za astrofotografiju, gde se koriste duge ekspozicije, koriste ekvatorijalne montaže. E sada pošto u praksi obično nije sve tako lepo i jednostavno kao u teoriji dolazi do raznih vrsta grešaka u tom praćenju pa se iz tog razloga koristi i vođenje (bilo ručno bilo automatsko) kako bi se te greške ispravile......
Sve u svemu objekat u vidnom polju može da se zadrži praktično proizvoljno dugo, za vizuelno posmatranje tu se priča završava..... za astrofotografiju tek počinje ;)
Citat: Ljubo poslato Avgust 07, 2009, 09:15:40 PRE PODNE
.... dovoljno precizno praćenje (ukoliko ni to nije dovoljno, koristi se aktivna optika).
Eh aktivna (adaptivna) optika nemaju baš veze sa montažama i praćenjem pa bi ih bilo bolej ostaviti za neku drugu priču.....
hvala sale zaqboravih da i objekad rotira ( u odnosu na teleskop) kad pratis objekad sa dobsonom ./.. sada sam nasao i temu koja govori o tome i gde ste vec dosta toga pa i vise rekli o ovom pitanju ( moracu bolje da pogledam teme na forumu ) thx..
CitatEh aktivna (adaptivna) optika nemaju baš veze sa montažama i praćenjem pa bi ih bilo bolej ostaviti za neku drugu priču...
Aktivna optika je kompleksan, višenamjenski sistem. Pored osnovne namjene - korekcije u položaju objekata zbog nestabilnosti atmosfere, ona otklanja i hiperfine oscilacije u periodičnoj greški montaže. Naime, aktivna optika prati sve promjene u položaju objekta, BEZ OBZIRA na uzrok, koji manjim, ali isto tako važnim dijelom može poticati od tananih oscilacija u praćenju montaže (recimo, posebno dobro se ponaša kada duva vjetar u setup, i uopšte uzev, na sve što utiče na tačnu poziciju objekta u vidnom polju).
Ima dosta mjesta na Internetu (počev od Wikipedie, pa dalje) na kojima je to opisano. Bio, vidio, zapamtio (treba znati za astrofotografiju).
Citat: Ljubo poslato Avgust 07, 2009, 02:54:27 POSLE PODNE
Ima dosta mjesta na Internetu (počev od Wikipedie, pa dalje) na kojima je to opisano. Bio, vidio, zapamtio (treba znati za astrofotografiju).
Budi ljubazan pa postavi link ka konkretnom primeru upotrebe aktivne /adaptivne optike u svrhu ispravljanja greške u praćenju montaže ???
Nešto mi govori da ti teleskopi na kojima se koristi aktivna ii/ili adaptivna optika i ne pate baš od uticaja vetra na montažu ;)
Sale, može biti da na velikim opservatorijama oscilacije u radu (praćenju) montaže nisu presudni (iako i tamo sigurno postoje), ali evo da vidiš kako kod Direct Drive montaže, u odnosu na klasičnu GEM montažu s pužem, ne treba Aktivna optika: http://www.astrosysteme.at/eng/mounts.html
Uoči eksplicitan tekst sa gornje Internet stranice: "Thus in most cases guiding is not necessary and the use of ancillary support systems such as adaptive optics (Starlight, SBIG) is no longer necessary."
Da li ti je sad jasno na šta sam mislio? Ima još takvih primjera (na primjer, kod SBIG AO7 i nekih drugih AO sistema), ali mrzi me sada da tražim - ovo je bilo prvo čega sam se odmah sjetio, i zato sam postovao još na početku.
Citat: Ljubo poslato Avgust 07, 2009, 10:10:20 POSLE PODNE
...
Da li ti je sad jasno na šta sam mislio?
Da OK, i pretpostavljao sam da si mislio na adaptivnu optiku za kameru (mada i dalje nisam siguran koliko to ispravlja grešku montaže na SBIG sajtu mi primer deluje više kao efekat seeinga) a znam da za male teleskope aktivnu optiku još niko ne radi (mada Mel Bartels eksperimentiše sa tankim ogledalima preko metra prečnika samo im ne ide baš nešto)....
Mada ume da bude zbunjujuće pošto su aktivna i adaptivna optika dve različite stvari...Aktivna optika kontroliše krivinu ogledala na novi višemetarskim teleskopima dok adaptivnu ugrađuju i na stare sa klasičnim ogledalima...
No preterasmo ga sad sa ovim ;)
Da li postoji jedinica mere za svetlosno zagadjenje i instrument koji meri isto ?? ako postoji dajte mi samo linkove ili me uputite za neku knjigu ( nema veze i da je udzebnik sa nekog fakluteta ).. ne morate da se smarate sa pisanjem maratonskih psotova ;)
Sve što si htio da saznaš, naći ćeš na ovom linku: http://unihedron.com/projects/darksky/
Naravno ako ti nije bitno da budeš toliko egzaktan onda bi mogla da ti posluži o ova skala (http://www.skyandtelescope.com/resources/darksky/3304011.html?c=y&page=1) a detaljno o njoj imaš u m-111 časopisu u broju 8 (http://www.m-111.org/?broj=8) ako se ne varam...
Naravno tu je uvek i http://www.lightpollution.org/
thx :) hvala vam puno mislim da cu poceti od M-111..
Brzina c je razlicita kroz vakum ,vazduh,staklo,vodu... ako idemo kroz svmir brzinom od 87% c vreme usporava 2 puta a sta se desava kada idemo kroz vodu bzinom od 87% c-vode.. da li u jednacini t1=t2/(koren)c^2-v^2(kraj korena) koristimo c vode ??ili koristimo c vakuma ...
P.S. ovo pitanje sam postavio na temi " model evolucije univerzuma " ali cini mi se da i nije bas u vezi sa tom temom pa sam prebacio to ovde ...
Dobro pitanje... Nemam pojma napamet, morao bih da napišem jednačine i pogledam, ali na "prvu loptu" mislim da treba da ide "c vode".
A ako ideš kroz vodu brzinom većom od "c vode", i pritom si neka naelektrisana čestica, onda ćeš početi da sijaš Čerenkovljevim zračenjem :)
Citat: stameni poslato Avgust 30, 2009, 01:38:09 POSLE PODNE
.... ali na "prvu loptu" mislim da treba da ide "c vode"....
Nema potrebe da gledaš u jednačina i knjige starostavne odgovor je relativno jednostavan.
Naime greška je napravljena već u samom pitanju i to na početku
Citat: Peca poslato Avgust 30, 2009, 02:49:53 PRE PODNE
Brzina c je razlicita kroz vakum ,vazduh,staklo,vodu...
Brzina c nije različita!!! Brzina svetlosti kroz razne medijume jeste različita ali ..
c je fizička konstanta i kako joj puno ime (i prezime) kaže: c je brzina svetlosti
u vakuumu
Citat: sale11472 poslato Avgust 30, 2009, 06:25:30 POSLE PODNE
Citat: Peca poslato Avgust 30, 2009, 02:49:53 PRE PODNE
Brzina c je razlicita kroz vakum ,vazduh,staklo,vodu...
Brzina c nije različita!!! Brzina svetlosti kroz razne medijume jeste različita ali ..
c je fizička konstanta i kako joj puno ime (i prezime) kaže: c je brzina svetlosti u vakuumu
Eh, da, dobro zapažanje, sale.
U stvari, fizičari su toliko ubeđeni da je c konstatno, da samu svetlost koriste kao etalon za dužinu... Odnosno, ako se c ikada promeni (a teško da će -- videti prethodnu rečenicu), mi to nećemo moći da primetimo :)
Hm,da li i kolko u VAKUMU na brzinu svetlosti utiče TEMPERATURA SVEMIRA ???
Ne utice uopste foton pici pa pici jednako jedino sto ako je temperatura manja ( sto znaci da ti fotoni imaju manju energiju i/ili da ih je manje)..
Sada ako ima manju energiju onda ces imati radio talase i sta ti ja znam... ako imaju vecu imaces crveno svetlo, ako imaju jos vecu onda ividis plavo/ a ako im povecas jos vise energijudobijas X ili sta ti ja znam kakve zrake.... ( jednostavno on pici uvek a energija mu zavisi od kolicine "oscilacija" psoto ima svojstva talasa).
I da ako si u vakumu onda fotoni su ti u sustini koji odredjuju temepraturu... znaci ONI su temperatura...
Nadam se da nisam bio previse ne precizan ali moram brzo da idem da jedem i da se kupam pa odo u grad...
P.S. Ispravite te me ako gresim... ( mada znam da ocete )
Citat: Peca poslato Avgust 31, 2009, 10:00:03 POSLE PODNE
P.S. Ispravite te me ako gresim... ( mada znam da ocete )
Ko? Ja? Ne...
U pravu si.
isnoc sam sa onim sovjim dovgledom 10x50 pokusavao da uhvatim m31...
1.Da li sam radio sizifov posao s obzirom da je bio pun mesec ?
2.Gde mogu da nedjem neku tabelu gde se vide magnitude m objekata ? ( pokusacu da uhvatim sto vise njih sa dvogledom cisto da da ih pronadjem)
3.Da li plejade spadaju u mesjeov katalog ?
Odgovori:
1. Tako nekako.
2. Na netu.
3. Da. M45.
Ako me pamćenje dobro služi, mislim da je u "Vasioni" za godinu dvehiljaditu, prvi broj doneo tekst o posmatranju M-objekata dvogledom...
Trenutno ne mogu da listam stare brojeve, ali mogu proveriti pa napisati tačnu referencu, ili pogledaj u biblioteci Narodne opservatorije...
Peco, jedan od kljucnih faktora je i posmatracko mesto, mislim na svetlosno zagadjenje kao i vidljivost... Odakle si posmatrao?
Ajmo vako
1. Kad sija pun Mesec nema smisla ni njega posmatrati bolje baci pogled ka Jupiteru ;)
2. Možda ovde (http://www.astroleague.org/al/obsclubs/messier/messlist.html), mada magnitude M (a i ostalih DSO) i nisu previše bitna informacija pošto se odnose na različite površine pa ih nije tako jednostavno porediti bolje pogledaj npr ovu listu (http://www.astroleague.org/al/obsclubs/binomess/binomesa.html) čisto da vidiš šta bi mogao da potražiš u dvogledu....
3. Naravno, već si dobio i oznaku ;)
Bar o M objektima smo skupili dosta materijala
dakle: http://static.astronomija.co.rs/dubokisvemir/m/Index.htm (sa obiljem linkova na dalje)
http://static.astronomija.co.rs/sadrzaj/mm.htm
itd.
Hvala puno na linkovima :)
@ cola posmatram sa batajnickog druma koliko je svetlosno zagadjenje nemam pojma posto nisam nasao M33
( http://www.skyandtelescope.com/resources/darksky/3304011.html?c=y&page=1 ) a tek je danas na red stigao broj 8 m111 ( nisam ga jos procitao samo sam DL ) ali se nazire mlecni put ( i to jedva) kada pogasim reglektore na zgradi ( i kada komsija zaboravi da upali svoje to je jako cesto u zadnje vreme).. To je kada posmatram sa posla, od kuce onda je situacija nesta malo bolja... kada bi se iscimao na neku livadu 500 metara pored puta puta verujem da bi bilo jos bolje ali to cu da radim tek kada sredim monrazu za dvogled...
Sve u svemu ne ocekujem probleme sa prvom grupom iz ove tabele ( http://www.astroleague.org/al/obsclubs/binomess/binomesa.html ) sto mi je ostavio sale11472 a to mi je zanimacija jos doostaaaa duugoooo
Nećeš se ti baš nauživati tražeći M33 sa tog mesta.... za nju ti treba mnogo bolje nebo nije to ni blizu 4 po Bortl skali negde oko 7 ili ako si jako srećan pa nestane struje u komšiluku 6 ;)
No to ne znači da ne treba da posmatraš dvogledom i pre nego što napraviš montažu (preporučujem paralelogram)....
Imam broj astronomije gde su objasnili kako se pravi paralelogram montaza ( samo sto ce moj naj verovatnije biti od drveta posto je lakse za obradu a i lakse se sklapa i prenosi) ... sve u svemu na zalost ne mogu da se posvetim u ovom trenutku tome jel se odvaljujem od posla na sve strane a uskoro krece i faks.... ali ko zna polako ... sve u svemu hvala na savetima ... karte su tu montaza ce biti valjda gotova do nove godine itd itd... polako...