Pozdrav svima i unapred hvala na odgvorima. Sta mi preporucujete od teleskopa (sa svom neophodnom opremeom) do 1500 evra (necu se baviti fotografijom) ? Ako mislite da treba da uzmem neki jeftiniji slobodno predlozite.
Pozdrav
Opa, velika para. Nisam od onih koji se preterano razumeju u opremu, ali za te pare možeš da kupiš aždaju. Međutim, očekujem da će ti predložiti da za početak izdvojiš manje para.
videcemo :D
Ako SIGURNO nećeš da slikaš u obzir dolazi neki dobson, apertura za preporuku 200 ili 250mm. Prvi je iznad 400eur a drugi skoro 700. Još par stotina eura za dodatne okulare i barlow (a mogao bi i još 100 da odvojiš za hyperion, najbolji okular za te pare) i to je to.
Ako ćeš da slikaš... treba tu bar 3000eur za dobar setup. Doduše možeš i da improvizuješ kao ja (sve za 500) ali samo Mesec planete i najsjajnije M objekte sa često čudnim rezultatima ???. Dobar početak bi bio BD 150/750 na EQ6 Syntrack ili ako ćeš samo Mesec i planete maxutov 127 na HEQ5. Jedna od univerzalnih stvari u astronomiji je 8" Schmit (preporuka Celestron) ali on je bez montaže skoro 1000eur a traži i malo iskustva.
Samo nemoj da uzimaš teleskop i montažu sa goto u kompletu, uzimajući u obzir šta se tu nudi najčeće nije dobra kombinacija. Izuzetak su neki Meade modeli (niko ih ne prodaje kod nas) sa svojim alt/az goto montažama ali oni malo prelaze cifru 1500. Dobra alternativa je Celestron 6" advanced C6-S za oko 1000 (u Nemačkoj) u kompletu sa osrednjom eq montažom. Naravno, sve su ovo Schmit-Cassegrain modeli.
Hvala na odgovoru
Koliko sam te razumeo , posto necu slikati dobson je "way to go" ?
Dobson nije GoTo, ne možeš da pritisneš dugme i on da nađe objekat jer nema motore niti memoriju. Dobson montaža (i na njoj Njutn) je slična topovskoj montaži na galijama iz XVIII veka: iverica, pomeranje po dve ose obavljaš sam, jednim prstom; nema vibracija kao kod ostalih tipova montaža. Problem je što moraš konstantno sam da pomeraš teleskop kad pratiš objekat, nema motora koji bi taj posao obavili umesto tebe.
Zauzvrat dobson teleskopi su ubedljivo najmoćniji za male pare; za planete se koristi do 250mm (preko toga traži neverovatno stabilnu atmosferu, preporuka za preseljenje na Tenerife... ;D), za galaksije što više-to bolje itd. Jedini pravi problem bi mogao da bude ako za sve pare uzmeš dobsona (a to bi bio baš veliki dobson, preko 300mm) retko ćeš da ga koristiš; a to bi bilo šteta. Najbolje 200 ili 250mm.
Za "Way to go" , mislio sam pravi put :) . Znaci ovako dobson npr. 254/1200 Skywatcher ok? i drugo , ima li radnja u bg gde bih ovo mogao i da pazarim?
Pozdrav
Uskoro se otvara u BGu a ima radnja u Subotici. Skywatcher je ok za tu aperturu, mada postoji i drugi brend, GSO; takođe dobar. Njega favorizuju u Hrvatskoj (uglavnom zbog uvoznika, kod nas i kod Mađara se više kupuju Skywatcheri). Razlika je u ceni minimalna izuzev što GSO ima 1:10 fokuser (to bi bilo cenjeno od strane fotografa) i što blaga prednost u kvalitetu optike ide u korist Skywatchera - zbog Pyrex ogledala. Naravno, to nisu neke zapanjujuće razlike, moguće je da GSO potuče SW-a ako se zalomi dobar primerak :)
Vojislave najbolje je da prvo dodješ na neko okupljanje i da pogledaš malo kroz teleskope i da onda sam zaključiš šta ti odgovora.Najbolje je da izabereš nešto što ćeš moći često da koristiš a i moći da dograđuješ.Ako uzmeš dobsona to je to.Na EQ montaže možeš postavljati različite teleskope kako po konstrukciji tako i po dimenzijama(naravno do granica montanosivosti montaže.Inače nema toga teleskopa koji ne drma sliku dok se pomera. Ali oni sa motorima manje tresu ako su ispravno postavljeni i ratifikovani.Moj ti je predlog da sam odlučiš posle upoznavanja sa svakom vidom od teleskopa. Kada idemo negde možeš sa nama i onda da se malo bolje upoznaš sateleskopima i ostalim stvarima.
U suštini Treger je u pravu. Ja sam malo više razmišljao u pravcu šta bih JA uzeo za te pare a da fotosi nisu u prvom planu. Ako voliš planete i ništa više jedan mali maxutov ti više vredi od najvećeg dobsona.
Ali ako voliš galaksije kao ja - onda teška artiljerija (dobson) i ništa više.
Pa ne bih rekao da je Treger u pravu. Jednostavno kupiš montažu i prstenove i eto ti ekvatorijalnog njutna od dobsona. Još malo pa će ispasti da dobson može samo na dobson montažu i ništa drugo ::)
Što se preporuka tiče pa najbolje je ona da prvo dođeš na neko okupljanje pogledaš kroz par teleskopa i vidš šta bi ti najviše odgovaralo....
A ako te baš peku pare u džepu i ne želiš da da čekaš ni časa (možda te pare ne peku ali bi se moglo desiti da ih potrošiš na nešto drugo) onda:
Preporuka 1. Dobson 200 mm i to ne flex varijanta (još manje autotraking) već onaj sa punom cevi naravno uz uslov da imaš čime da transportuješ takav teleskop do nekog mesta za posmatranje (kraće rečeno da imaš auto)....
Preporuka 2. Njutn 150/750 na ekvatorijalnoj montaži (za isključivo vizuleno posmatranje EQ 3 je dovoljna mada što jača to bolje) BD 150/750 na HEQ 5 već sasvim solidno radi i astrofotografiju... naravno uz uslov da imaš čime da transportuješ takav teleskop do nekog mesta za posmatranje (kraće rečeno da imaš auto)....
Maksutove, kasagrene, refraktore (naročito ne APO) i slično bih ipak zaobišao njutn je ipak znatno univerzalnija sprava....
A sada Preporuka 0. Dakle pre svegao ovoga nabavi lepo dvogled pa do pominjanog skupa probaj da posmatraš malo njime em je lagan en ima širokoooo vidno polje em nemaš potreban uslov da imaš čime da transportuješ takav instrument do nekog mesta za posmatranje (kraće rečeno da imaš auto).... tj možeš da ga transportuješ i javnim prevozom čak i ako napraviš montažu za isti ;D
Dvogled je sasvim sigurno njabolje rešenje za (naročito potpune) početnike pa kad njime upoznaš nebo a teleskopom će ti biti mnogo lakše...
hvala mnogo na informacijama. Sto se tice okpupljanja kad i gde bi bilo sledece da se i ja pojavim?
Pozdrav
i jos jednom hvala na informacijama
Koliko ja znam prvo sledece "redovno/ standardno" oklupljanje ce biti odrzano ma messjovom(im) maratonu(ima) koji se odrzavaju krajem marta... a posle toga ide letenka koja se odzava krajem jul-a...
svako ti hvali svoga konja.
okulari su ti u inozemstvo oko 200 eura
a mozes kupiti mrcinu od teleskopa za ostatak od 1300
gledaj da opremu nabavisvan srbije jer se ugradjuju trgovci
u americi je najeftinija nesto skuplja u evropi
dobro pogldaj cene jer ce ti uzeti 400 eura na razlici koju sebi zaracunavaju
posle ce ti biti krivo sto si uzeo nekakav manje jak teleskop sa srednjom optikom
pogledaj inostrane sajtove u americi i tamo ces videti prave jeftine cene teleskopa
Jesi li ti nekad donosio teleskop iz Amerike? Skuplja pita od tepsije. ::)
Da imam love kao ti verovatno bi uzeo ovu kombinaciju:
montaža...http://www.teleskop-express.de/shop/product_info.php/info/p436_Celestron-Parallaktische-GoTo-Montierung-Advanced-GoTo---CAM.html
cevka...http://www.teleskop-express.de/shop/product_info.php/language/de/info/p2657_.html
set vrhunskih okulara,verovatno sve što ti bude trebalo...http://www.teleskop-express.de/shop/product_info.php/language/de/info/p3255_Baader-Hyperion-eyepiece-set---all-seven-1-25--models-in-a-case.html
Inače mislim da Mravik sarađuje sa gore navedenim sajtom,odnosno firmom pa preko njega verovatno možeš da završiš kombinaciju...i da te opet izađe jeftinije nego ovde.
Prvo da kažem Saletu da on govori isto što i ja a kaže da ja nisam u pravu.Ne može čovek da kupuje svaki dan teleskop i montažu.Recimo ako kupi dobson bilo koji pa kasnije hoće veći ili manji on mora da kupi isti zajedno sa dobson montažom za njega što je skuplje.Ako već hoće da uzme i neku od EQ montaža štaćemu onda i dobson.Drugo dobson je u stvari samo montaža a ne i sam teleskop, pa prema tome uvek je bolje i jeftinije kupiti nešto je univerzalnije tojes može da se koristi za više optičkih instrumenata.Treće dobson ima manu kada se posmatraju objekti bliže zenitu često okular za posmatrača prosečne visine dodje previsoko pa moraš da imaš i postolje za gledanje. Sada jedno pitanje zašto bi čovek dao pare recimo za jedan njutn od 300 mm na Dobson montaži i onda kupio EQ montažu koja to može da nosi za pare koje je dao za Dobsona.Nema logike.Inače to sa cenama je ovako.SAD su najjeftinije ali dobavati to iz SAD je vrlo teško.Da je sve idealno recimo samo za prevoz u avionu bi morao dati dosta para,onda računaj carinu i pdv, i najvažnije garancija.Ako se nešto ne daj bože desi sa optikom ti si praktično ugasio naučnu kararijeru.Ponovo imaš velike troškove oko vraćanja oprme za SAD pa što isto tako važno vrlo dugačko vreme da ponovo dobiješ instrument itd.Praktično dugo vremena si bez teleskopa a dao si velike pare.Kad sve izračunaš najbolje je to kupiti ovde imati garanciju i biti miran opušten i posmatrati bez straha.Kada sve izračunaš najbolje je i najeftinije kupiti kod nas.I još nšto svi oni koji misle da ima negde džaba neka mi jave gde je to.Sasvim je normalno da svako ko se bavi nekim poslom radi to da bi se izdržavao od toga.I u SAD se trgovci ugrađuju u cenu teleskopa nisu ni oni humanitarci.Prema tome Vojislave prvo lepo izračunaj šta bi želeo pa će ti onda biti lakše.Ni jedan izbor nije idealan ali uvek se može naći skoro idealno prema tvojim željama.Pošalji mi na privatni mejl tvoje kontakte pa kada idem negde obavestiću te.
Trebalo bi do kraja godine ako ne onda pocetkom sledece na kratko da odem za USA i pokusam tu gimnastiku. Iskreno do sada sam imao samo tupava iskustva sa carinom.
Ono nasta sam se odlucio jeste da prvo pogledam kroz tudje teleskope, vidim sta mi odgovara. Jedino sto je glupavo sto moram da cekam prolece za takav dogadjaj. :(
Na Petrovoj gori se ovaj vikend održava veliki Petrova gora star party 2009, pa ako ti nije problem, možeš se zaletiti i uštediti si pola godine čekanja, detalji su tu (http://www.zvjezdarnica.com/forum/index.php?topic=2627.0) ;)
ah to oko teleskopa i montaze i svih prica oko toga je uvijek tamo....sta god da napravis - pogrijesiti ces...tek kada iza sebe budes imao tri cetiri pogreske tada ces znati da ti treba tocno takva i takva peta :)
m
Sori na filozofiranju :)
mislim da bi to dobro doslo par linkova ( svi smo se setili da dajemo svoja misljenja a niko coveka da uputi u tematiku pa da moze sam da razmislja iu odluci)
http://www.astronomija.co.rs/astronomski-instrumenti/1115-teleskop-saveti-za-poetnike.html
http://www.teleskop.rs/teleskop/korisno.html
http://www.scopemaking.net/hrv/prviscope.htm
@ danijel ( sto ne pravite nesta na papuku da se zaletim, sada odoh u slvaoniu na 7 dana :P)
Pa kad dođeš u Slavoniju, zaleti se i do Petrove gore :P
Citat: treger poslato Septembar 15, 2009, 11:35:39 PRE PODNE
Sada jedno pitanje zašto bi čovek dao pare recimo za jedan njutn od 300 mm na Dobson montaži i onda kupio EQ montažu koja to može da nosi za pare koje je dao za Dobsona.Nema logike.
Pa odgovor je vrlo jednostavan, da može da posmatra kroz teleskop dok ne dobije na Lotou da kupi EQ montažu koja ljudski može da nosi takav teleskop ;D ;D ;D
Citat: treger poslato Septembar 15, 2009, 11:35:39 PRE PODNE
Recimo ako kupi dobson bilo koji pa kasnije hoće veći ili manji on mora da kupi isti zajedno sa dobson montažom za njega što je skuplje.Ako već hoće da uzme i neku od EQ montaža štaćemu onda i dobson.Drugo dobson je u stvari samo montaža a ne i sam teleskop, pa prema tome uvek je bolje i jeftinije kupiti nešto je univerzalnije tojes može da se koristi za više optičkih instrumenata.Treće dobson ima manu kada se posmatraju objekti bliže zenitu često okular za posmatrača prosečne visine dodje previsoko pa moraš da imaš i postolje za gledanje.
Ajmo po redu.
Ako kupi njutna na EQ montaži pa poželi većeg teško da će izbeći kupovinu nove montaže. Dobson jeste samo montaža i tu se slažemo ali kod dobsona većina novca ide u optiku kod ekvatorijalnog njutna unajboljem slučaju pola para ide na montažu iliti za iste pare kupuješ više neba a ako baš poželiš uvek možeš da dokupiš ekvatorijalnu montažu jeste malo skuplje al bar raširiš investiciju na više delova. Jedina dva teleskopa na kojima sam ja osetio tu manu koju pominješ su Meade Lightbridge 16" i njutn od 10" na EQ6 .... meni deluje kao poprilična razlika u veličini
Citat: treger poslato Septembar 15, 2009, 11:35:39 PRE PODNE
Sada jedno pitanje zašto bi čovek dao pare recimo za jedan njutn od 300 mm na Dobson montaži i onda kupio EQ montažu koja to može da nosi za pare koje je dao za Dobsona.Nema logike.
Jedna bitna odrednica je da li čovek hoće da slika. Ako neće - dobson. Ako hoće... EQ.
A propo 300mm to traži montažu od 10 000eur ali zasigurno na tamnoj lokaciji pravi H-alfa slike koje niko na forumu nije video. Znači nije za totalnog početnika (i treba ti kran na livadi ili bar društvo čiji je hobi teretana).
Međutim pristup "uzmi dobsona, skupljaj pare za EQ montažu" i ima poprilično poklonika u svetu. Svojevremeno je GSO svoje dobsone uporno opremao prstenovima, samo kupiš Losmandy Titan umesto novog punta koji si planirao...
Zaključak: nemoj ti brate da slikaš. To traži neverovatno mnogo više upornosti od gledanja, šanse za bataljivanje su velike kad su početnici u pitanju, a i skuplje je. Ostaje ti dobson 250 ili neki planetarni teleskop (apo od 80mm, maxutov 127 ili njutn 200; za sve ti treba EQ5-6) da bi se uklopio u cifru.
Ili nemoj brate da slikaš u početku.... IMHO i dobs od 200 mm je više nego dovoljan za početak nekima je dovoljan i za sva vremena...
CitatZaključak: nemoj ti brate da slikaš. To traži neverovatno mnogo više upornosti od gledanja, šanse za bataljivanje su velike kad su početnici u pitanju, a i skuplje je.
Astrofotografija je kruna amaterskog rada u astronomiji, pa me čudi Yagodinac da ti, koji i sam navijaš za astrofotografiju, čovjeku oduzimaš to zadovoljstvo u startu. Šta može biti toliko teško u snimanju DSLR-om na stabilnoj montaži? Razumijem to za EQ2, ali na HEQ5 i većoj nema govora o nekim značajnim teškoćama. Samo tamno nebo, malo prakse i dovoljno upornosti i eto rezultata s kojim će se ponositi i moći pokazati prijateljima.
Dobro, jeste se on izjasnio da ne bi da fotografiše. Ali za 1500 evra, najbolje što sebi može napraviti u amaterskom bavljenju astronomijom je da kupi opremu s kojom može i da posmatra i da snima !!
Zato, neka slobodno uzme Preporuku 2 koju je ponudio sale11472 (SW 150/750 Black Diamond na HEQ5 Syntrek montaži). Neka uzme, za početak, još jedan okular, recimo Baader Hyperion 13 mm i TS ili GSO 2,5x APO Barlow. To je nekih 1000 evra. Potom, kada ode u USA, neka si pazari EOS 450D (ili slično) i tajmer. Tako će dobiti odličan setup i za vizuelna i za astrofoto osmatranja. Uz to, neka nabavi TS 10x50 dvogled, i eto mu sve što jedan početnik može da poželi, a zamisli da bi radio.
To sa velikim Dobsonima nije mnogo praktično ako nemate priliku da često posjećujete tamno mjesto, ako nemate dosta mjesta u prtljažniku auta i ako vas ne mrzi da vucarate okolo toliku mrcinu. Ovo se posebno odnosi na početnika u astro amaterstvu! (Mogu samo da zamislim koliko frustracije može imati u traženju objekata u malom vidnom polju, a tek o njihovom zadržavanju u istom da i ne spominjem)
Naravno, najbolje od svega je da Vojislav dođe na neko mjesto okupljanja amatera i sam se uvjeri u sve mogućnosti. Ipak, za ovoliki novac ovo sa SW Black Diamondom na HEQ-5 je "best buy".
Ја baš ne želim da mu ubijem volju za tim;možda mu samo ukazujem na pojedine teškoće - problem je što sve nikako ne može za 1500eura. Može 150/750 + HEQ5 + neki slr ali bez pratećeg teleskopa, kamerice za praćenje i lap-topa. Drugim rečima BlackDiamond na montaži HEQ5 i Canon/Nikon su samo pola setupa za astrofotografiju. Nikako tu ne može ekspozicija od nekoliko minuta (mislim da su mi ljudi pričali kako izvlače 60sec sa dobrim useveravanjem) ali ako ideš na gomilu kraćih kao ja trenutno to je samo vrh ledenog brega koji treba osvojiti.
Postoji polovična opcija koja se zove okular za vođenje; to je manje precizno od kamerice za vođenje ali je jeftinije. Lično razmišljam i sam o tome, mada u principu ti za tako nešto treba i teleskop za praćenje (najjeftinije je neki ahromat 80-90mm), pa onda okular za vođenje sa nitnim osvetljenim krstom jedno 50-60eura...
Okreni-obrni nema slikanja za 1500eura. Možda samo stakiranje velikog broja kratkih ekspozicija sa maestralnom voljom i ogromnim hard diskom i, verovatno, odlični snimci Meseca i planeta.
Citat: Yagodinac poslato Septembar 16, 2009, 02:19:35 POSLE PODNE
... pa onda okular za vođenje sa nitnim osvetljenim krstom jedno 50-60eura...
He he he ajde kako bi pokušao da izvedeš vođenje bez takvog okulara ;)
Ih bre, Sale, gde ti je smisao za improvizaciju... Ako nećeš Lajošu da praviš pazar skineš svoj 0.965" Huygens sa tražioca - on ima krst. Napraviš adapter od kutijice za film; utakneš u barlow, defokusiraš zvezdu i centar loptice smestiš preko krstića.
A za još veće mazohiste: struna za pecanje (najtanja) se silikonom lepi preko plossla ili šta ko ima. Ako okular probušite i nakačite led diodu uštedećete nekih 50-60eur.
Ovo gore je naravno bilo zezanje; ako neko zaista hoće praćenje mora malo i da plati. Meni pada na pamet da 130/900 koristim za praćenje; 12mm okular i barlow 2.5 daju lepih 187x gde bi i slep mogao da vidi pomak.
Ja sam na svoju opremu (vidi potpis) dao 3000 eura, a već vidim gdje potrošiti još 2000 eura.Ipak opremu malo koristim, sigurno ne koliko bi htio.Više vrijedi blizina dobrog neba i bilo kakav dobson, nego skupa oprema koja stoji doma.Nisam pesimista i trudim se dokazati suprotno od gore navedenog, ali ritam života nas sve melje i ostavlja malo vremena za hobi.
Upravo to, ... malo je vremena za hobi! Pogotovo ovakav. Za skupu i slozenu opremu potrebno je jos i prouciti uputstva za upotrebu, montirati je, podesiti... Najsrecniji sam bio kad sam imao samo dvogled, i kad nisam imao pojma sta i gde da gledam. Sa najvecim odusevljenjem sam posmatrao nebo, satima, svako vece. Sada mi je hobi postao cak i opterecenje, jer se gotovo uvek najstrasnije iznerviram, zbog LP-a, klimave montaze, lose kolimacije...
Ako su u pitanju reflektori tipa Njutn preporucujem Vojislavu da pogleda Orion UK SPX seriju , 200f/4.5 odn. 200f/6 ( 1/8 lamde , Strel 0,97 ). Stabilna optika cak i na f/4.5 , opticki i mehanicki ostavljaju kineze duboko u senci . Jesu od njih skuplji ali jedan teleskop ne kupuje se svake godine. Sto se tice montaza nemam savet , cena onih koje bih preporucio premasuje sumu koju si namenio za kompletni uredjaj. A da preporucim HEQ5 , to ne bih.
Pomalo me cudi sto niko na forumu ne pominje refraktore.
Citat: Stojanov poslato Septembar 16, 2009, 10:37:18 POSLE PODNE
Ako su u pitanju reflektori tipa Njutn preporucujem Vojislavu da pogleda Orion UK SPX seriju , 200f/4.5 odn. 200f/6 ( 1/8 lamde , Strel 0,97 ). Stabilna optika cak i na f/4.5 , opticki i mehanicki ostavljaju kineze duboko u senci .
U pravu si; svi smo zaboravili na njih. Ogledala su im fantastična - samo malo skupa. Da treba da slikam sa 10" kupio bih GSO, njegovo ogledalo stavio na kola kao retrovizor a naručio iz Orion UK neko sa njihovog sajta, sa sve serijskim brojem i rezultatima Zygo. Jeste da bi bilo papreno ali... Možda jednog dana.
Citat: Stojanov poslato Septembar 16, 2009, 10:37:18 POSLE PODNE
A da preporucim HEQ5 , to ne bih.
Pomalo me cudi sto niko na forumu ne pominje refraktore.
Što ne bi HEQ5? Neuporedivo je stabilnija od EQ2, 3 itd, ima valjda i autoguiding port. Jeste da je EQ6 u svemu bolja ali i duplo skuplja (ja lično planiran EQ6 ali se ne bih žalio ni na peticu)
Eh... refraktori. U suštini najskuplji, najduži i najoštriji. Mada kad uporedim ahromat 100mm, prelepi maxutov 127 i njutn 200mm - čemu refraktor?
Mada, svi imamo svoja mišljenja. Možda neko preferira refraktore zbog oštrih zvezda i planeta - ja lično mogu i da živim bez toga. Treba mi samo f5 za galaksije.
Ne bi trebalo da postavljas pitanje : cemu refraktor? Takvo pitanje nema smisla. To sto velika vecina amatera kod nas nema dovoljno novca da nabavi kvalitetnije instrumente, izmedju ostalog ED ili APO refraktor - drugo je pitanje.
HEQ5. Namerno sam rekao da je ne mogu preporuciti a ne da se NE kupi. A kada se to kaze , moraju se imati u vidu argumenti bazirani na testovima i iskustvima onih koji su radili sa njom.
1. Neujednacen kvalitet obrade - razlikuje se od primerka do primerka sto se ogleda u razlicitim performansama.
2.Elektronika zna da zakaze na par sekundi.
3.Problematicno mazivo , amateri obiicno rasklope montazu, dobro je ociste ( cak se nailazilo na opiljke ) i upotrebe kvalitetnije mazivo. Teskoce posebno nastupe pri nizim temperaturama.
4.RA osovina ima primetni hod u svom lezistu , moze se kod pojedinih primeraka osetiti pod rukom. Za razliku od Dekl. osovine.
5.Kuglicni lezajevi puza su nekvalitetni. Vecina amatera ih i pre prve upotrebe montaze zameni sa kvalitenijim.
6.Dekl. osovina prilikom pritezanja kuplunga pomeri se za desetak uglovnih minuta.
7.Kasnjenje u reakciji motora ( 4-6sek ) , pogon nije dovoljno ekzaktan.
8.Uobicajeno losa obrada puza od mesinga , cak se i cuje .
9.Nogare stativa zavrsavaju se u pojedinim serijama gumenim uloscima. Treba ih skinuti .
10. Periodicna greska se krece u velikom podrucju - od 30 do 50arcsec. Uzrok lezi u primedbi pod tackom 1.
11. Nema libele ... sitnica u projektovanju a korisno prilikom podesavanja na terenu.
12... Ima jos par falinki ali spisak bi delovao prilicno depresivno za one koji bi hteli da je kupe.
Prva dobra montaža je EQ6.To nisam znao kada sam svoju kupovao, mislim nije ni moja za baciti ali u najvećoj brzini je bučna kao mlin za kavu. Možda mala mana EQ6 je težina, bitno kod transporta.
E da. Za nabrajanje primedbi ovoj montazi dovoljni su prsti SAMO jedne ruke. I to je vec napredak !
Odabrati teleskop i nije veliki problem ali izbor montaze je kuvanje na tihoj vatri ! Amaterima se nudi prividno veliki izbor no sve je to nekako slicno ali u drugom pakovanju. Za montaze sa tri cifre u €. Samo dodavanje cetvrte cifre pretstavlja nepremostiv problem.
Za one amatere kojima je posmatranje dovoljno preporucio bih Vixen GPE . Neunistiva mehanika ( jedan GP pokusavao sam da "unistim" osam godina i... nije mi uspelo ) . Ako pocnu razmisljati o astrofotografiji , mogu dodavati trazilac i kontroler/motore. Pod uslovom da teleskop nije tezi od 7kg. Apropo toga , cak i jedan od retkih ( rel. ) korektnih distributera - Teleskop Ekspres - marketinski je dodao 3 kg ( za GPD2 cak 4 kg ) tako da "njegova" GPE nosi 10kg! Moze se izvuci korisno naravoucenije : Kod prodavaca se interesovati samo za cenu odredjenog uredjaja koji se zeli. Na "izvrsne karakteristike, nedostignut kvalitet i posebno pogodan za..." ne obracati paznju. Manje-vise price za pocetnike.Paznju treba pokloniti testovima i izvestajima iskusnih amatera. Tek onda se odluciti za odredjeni uredjaj ( ako dzep dozvoljava ).
Lako mi je preporuciti jedan Losmandi ili Takahasi, samo to mi ne pada na pamet da me forumasi ne bi bacili na lomacu ;D
Citat: Stojanov poslato Septembar 17, 2009, 09:02:42 POSLE PODNE
Ne bi trebalo da postavljas pitanje : cemu refraktor? Takvo pitanje nema smisla.
Pa za apsolutnog početnika baš i nije najbolje da krene od refraktora, njutn je tu pravi izbor sad samo je pitanje dobson ili EQ .... posle kada apetiti (i znanje) porastu lako se dokupi neka bolja sprava...
Citat: Stojanov poslato Septembar 18, 2009, 11:31:53 PRE PODNE
Lako mi je preporuciti jedan Losmandi ili Takahasi, samo to mi ne pada na pamet da me forumasi ne bi bacili na lomacu ;D
Što pa Losmandy G-8 super montaža mala lagana i jaka ...... po izgledu mnogo manja ali bolja od EQ6 ..... naravno to ima svoju cenu ali bože moj ni Mercedes nije jeftin .....
Citat: sale11472 poslato Septembar 18, 2009, 01:10:23 POSLE PODNE
Citat: Stojanov poslato Septembar 17, 2009, 09:02:42 POSLE PODNE
Ne bi trebalo da postavljas pitanje : cemu refraktor? Takvo pitanje nema smisla.
Pa za apsolutnog početnika baš i nije najbolje da krene od refraktora, njutn je tu pravi izbor sad samo je pitanje dobson ili EQ .... posle kada apetiti (i znanje) porastu lako se dokupi neka bolja sprava...
Kao i kod vecine ostalih stvari ni tu nema 100%-nog pravila. Refraktor moze biti sasvim OK izbor i za apsolutne pocetnike (cak ima i povecu prednost neinvertovane slike i lakseg usmeravanja). Takodje, njutn moze biti problematican ako nema gde da ga stavis, ili ako nedajboze pozelis da ga koristis za dnevna osmatranja ili fotografiju. Plus sto naravno svi mi ovde u horu pevamo bljak hromatska aberacija za ahromate, ali za pocetnika to nije toliko bitno. Tako da, u svakom slucaju treba razmisliti, pokusati da se stavi u mesto DOTICNOG pocetnika, njegovih potreba, a ne interpretirati svoje zahteve ili dati neku automatsku preporuku.
Citat: bear poslato Septembar 18, 2009, 02:37:00 POSLE PODNE
(cak ima i povecu prednost neinvertovane slike i lakseg usmeravanja).
Nema šta ??? Mislim postoje i za njutna dodaci koji daju ispravnu sliku ali refraktori sasvim definitivno imaju ivertovanu sliku i sa i bez zenit prizme/ogledala..... a usmeravanje je već stvar navike možda je lakše nišanjenje niz cev
Citat: bear poslato Septembar 18, 2009, 02:37:00 POSLE PODNE
Tako da, u svakom slucaju treba razmisliti, pokusati da se stavi u mesto DOTICNOG pocetnika, njegovih potreba, a ne interpretirati svoje zahteve ili dati neku automatsku preporuku.
Ma da ajde majke ti šta bi to neko ko kreće u posmatranje, i rekao je da ga fotografije ne interesuje, mogao da radi a da mu refraktor više odgovara od njutna sa jedno 2-5+ puta većim prečnikom objektiva ??? ??? ???
Postaje zanimljiva diskusija od koje buduci amateri mogu imati samo koristi. U ovom kontekstu nije dovoljno reci "...njutn je tu pravi izbor" . I nista vise. Zbog cega je ovaj tip teleskopa ono pravo za pocetak? Sa svog stanovista , to treba i obrazloziti .
Sale , mislim da si vise puta savetovao da se krene prvo sa dvogledom. Slazem se ali... zar mu dvogled ne dodje nekako kao "dupli" refraktor ;). Jedina je istina da oba tipa teleskopa imaju svoje nedostatke i prednosti .A pocetnik, sto je razumljivo , jos nema osecaj kako treba postupati sa optikom. I slucajno zakaci Njutna prilikom transporta. Onda cemo ga savetovati kako da odradi kolimaciju. Pa zar mu to treba na pocetku?!
Moje misljenje o jednom malom refraktoru , za pocetak. Recimo - precnik objektiva 80mm, f/8 -f/10 , dva okulara ,eventualno barlov.
Jeste jako uopsten predlog ali ... prednosti: Ako se odluci za veci teleskop ( nije bitno koji tip ) ovaj mali refraktor ce mu i dalje sluziti da ga okaci na taj veci ( suvisno da objasnjavam zbog cega ) , da ga ponese na izlet , da bez mnogo namestanja pogleda kroz prozor neku novu kometu ili kako neko na forumu pomenu, lepe komsinice od preko puta . Nikada ne boli glava od lako prenosivog rezervnog teleskopa. I uvek ce ga lakse prodati , na samo amaterima.
Jedan dosta aktivan forumas me poslusao i uzeo Taka 102. Referentni refraktor ...tacka! Bas bi bilo lepo da u proseku bolje stojimo sto se tice novca da bar desetak amatera u Srbiji dozvole sebi takavu kupovinu.
Sto se tice moje "preporuke" iz prethodnog posta za montaze Losmandi i Takahasi , treba je razumeti samo u smislu dosta dubokog dzepa. Takvim montazama nije potrebna nikakva preporuka a jos manje reklama.
Da budem iskren , zao mi je sto na forumu nema iskusnih amatera koje poznajem . Pitavsi jednog za razlog sto se ne pojavljuje vise, rekao mi je ( hm, sta je tu je... ) da ne podnosi Internet-astronome amatere . Sta je mislio pod tim , to ostavljam vama da razumete kako vam odgovara. Licno smatram da jedan amater astronom slobodno moze se tako nazvati ako ima bar jedan izlazak mesecno na teren , pa makar u pojedinim slucajevima bila i terasa ( sa sto manje neonki u blizini ) uz koriscenje informacija sa Interneta. Opravdavajuci se zauzetoscu , pokvarenim kolima ili "bas kada sam hteo da izadjem a ono pocela kisa" je prilicno providno. Postenije je reci da je bila neka vazna utakmici ili film na TV.
Skidam kapu onim forumasima koji objave neku fotografiju ( bez obzira kakva je ) , napisu o prvom svetlu svog novog teleskopa a najvise jednom izvrsnom snimku Jupitera :)
Ok, sa aspekta skorašenjeg početnika (to ne beše tako davno) mislim da znam kako razmišlja čovek koji od nas očekuje preporuku.
Zašto ne HEQ5? Stojanov je to lepo objasnio sa aspekta jednog zahtevnog astrofotografa kome rezultati itekako zavise od pojedinih navedenih parametara. U slučaju početnika su mnogo veće šanse da čovek utakne webcam u barlow i udari na Mesec, Jupiter ili, uskoro Mars. Mnogo je manja verovatnoća da će početnik (makar on bio i profesionalni fotograf) razmišljati da li mu je 8min preeskponirano za M34.
Problem je što se mi svi redovno stavljamo u ulogu čoveka koji je temu pokrenuo. Zajedno sa NAŠIM potrebama i očekivanjima, a ne računamo na činjenicu da nekad nismo znali Kasiopeju da nađemo.
Ja lično nisam kompetentan da razmatram problematiku oko Losmady ili Takahashy-a jer dotične nisam posedovao niti testirao. Isto tako pada mi na pamet da sve to predstavlja vrh u ovome, ali sasvim sigurno po ceni ne spada u domet jednog početnika koji je čak i cifru lepo naveo.
Zašto njutn: najviše neba za najmanje pare. Apo refraktori su vrh po pitanju oštrine, to stoji; hromatske aberacije, kome i astigmatizma (kad ih opremite ekvivalentnim okularima) ali bih voleo da neko donese na Maraton neki 80mm apo pa da lepo uporedimo rezultate u odnosu na moj 150 f5. Što se tiče astrofotografije - stoji da refraktor (apo ) predstavlja izbor ozbiljnijih amatera ali opet 80mm protiv 150/750 traži neuporedivo duže ekspozicije. Plus kropuj M57 sa apo žižne dužine 500mm i 750mm; ima itekakve razlike, koliko god montaža dobra bila.
Apo refraktor ima smisla po meni jedino kod ljudi koji su spremni da izdvoje pare za 100-120mm aperturu i da s tim slikaju.
A da su refraktori najbolji profesionalne opservatorije bi ih masovno koristile (tu ne računam modele iz 19.veka koji su još u kojekakvoj funkciji).
@ Bear: otkada to refraktori imaju neinvertovanu sliku? Nisam znao da su zbog toga prednost njutnima? To je neka sala ili ne ? :) Nema sansi da dobijete realnu sliku ni na njutnu ni na refraktoru bez "erecting eyepiece-a" ili flipovanu sliku uz pomoc dijagonala.
@ Yagodinac: okular za pracenje mozes da napravis od obicnog okulara i istanjene niti najtanjeg konca, tj. dela konca. Ako budes stavio strunu za pecanje, jedino ces moci da ga koristis kao varalicu za bucove. Drugo, sa 187x za pracenje sa bilo kojom montazom na zizama od 500mm pa preko + crop factor na DSLR-u = pakao. Za dobro pracenje bar 220x. Kako god okrenes, pracenje na koncaninu je proslost, to sada rade samo oni koji vole bol. Za piggyback je to prava stvar. Trece, zasto bi skinuo ogledalo GSO-a i umesto njega stavio UK Orion? GSO je kinez ali ljudi sa tom optikom rade sasvim solidne fotke. GSO, UK Orion, ASA ili sta god, svaki sa f4.5 ima komu. Tu jedino spasava koma korektor i to probran. Otkud znas da su UK ogledala fantasticna? Imao si priliku da posmatras ozbiljnije ili fotkas kroz njih? Pitam..
Cetvrto, ne mozes da uporedjujes HEQ5 sa EQ2 i EQ3 pa cak ni blizu sa ADM Celestron ili tzv CG-5. O cemu pricamo ? :) Dakle, ako covek nece da fotka, HEQ5 ce mu biti i previse. Tu ide opcija za 300EUR upravo Celestron ADM, mozda cak i GoTo. Nosice ona bez problema 10kg i vise za vizuelno. Peto, refraktore bi sve opservarotije i koristile ali to ne rade iz jednog razloga: staklo se ugiba i deformise pod sopstvenom masom kada su u pitanju sociva od preko 1m. Najbolji teleskopi danasnjice nisu cisti njutni sa primarom i sekundarom. Svaki od njih ima korektor koji je od cega? Od stakla, tj. sociva. Sistemi Rici-Kretjen su uneli revoluciju u flat-field astrofotografiju. Zna se koliko takav teleskop kosta. Refraktor je tata-mata za osmatranje i astrofotografiju. Nema opstrukciju, nema kolimacije...skuplji jeste visestruko ali za pocetnika je najprirodnije da uzme sebi mali refraktor 80-120mm i zapocne sa planetama i Mesecom. Sto je neko rekao, ako njutn malo dokaci pri prevozu, ode kolimacija i eto problema za pocetnika. Mali refraktor moze da koristi i za terestricno osmatranje u mnogo prirodnijem polozaju. Sesto, 80mm trazi neuporedivo duze expozicije od 150/750?? Ako mozes, objasni mi ovu problematiku ? :)
Sedmo: Yagodinac, kada neko fotka sa 80mm apo i 500mm zize, a ti npr. tvojim 150mm 750mm zize njutnom SW, ovaj sto ce snimati sa apoom ce moci samo da povecava rezoluciju jer ce zvezde biti pinpoint, dok ces ti sa njutnom koristiti resize 50% u Fotosopu. Kada neko jednom uzme apo, shvati koliko je takva masina ostrija i kvalitetnija nego i najfinije ispolirano ogledalo.
@ nekoliko strucnjaka: Pocetniku ne treba vise od 150-200mm max. Sve ostalo je previse i za mnoge ozbiljne amatere. Vidim da se na forumu javlja puno pocetnika i onih koji nemaju skoro nikakvu opremu (ili pocetnicku opremu) niti osmatracko ili astrofotografsko iskustvo, a dele vrlo samouverene komentare o opremi koja treba ili ne treba da se kupi. Pritom uce Stojanova (koga nisam upoznao licno ali znam da ima iskustvo u astronomiji, pa...od jedno 30godina i razume sisteme optike i porblematike montaza i elektronike vise nego iko na ovim prostorima).
Ovo postaje jako zanimljivo. Neko kaze "uzmi ovo uzmi ono", a da ga pitam, "batice, jesi li ikada gledao SATIMA kroz tako nesto i 100% si siguran da to sto kazes se isplati?", ne bih dobio nijedan pozitivan, iskren odgovor.
Uf, redom.
1) Nemam nameru da pravim okular za praćenje, to je bila samo opaska šta je sve moguće uraditi. Kupiću ga ako treba, to je pametnije.
2) Praćenje na okularu meni deluje cool, ako treba okolo par sati da zveram dok on snima i pušim stotu cigaretu - gde je tu moj doprinos?
3) GSO i Orion UK su nebo i zemlja. Svi ozbiljni planetarni fotografi (Damian Peech, npr) slikaju reflektorima 250mm, mnogi su upravo Orion UK preporučili. Potražite svi njegove slike na netu. Sem toga pogledaj malo rezultate Zygo interferometrije konkretno serijskog GSO i Orion UK uporedno.
4) Za praćenje što više, ako može i 500x ;D
5) Refraktor jeste tata-mata ali do aperture 120-150mm. Iznad je bezobrazno skup i treba ti šleper za transport, a to više nije amaterska astronomija. A ako je apohromat - ni po ceni nije amaterska klasa.
6) Problem opstrukcije je interesantan. Vrlo lako se u ATM radionici može napraviti modifikovani njutn kome sekundar nije u ravni primara, tj izmešten je bočno. To ljudi retko rade ali... šta kažeš na dobsona sa 400mm neopstruisane slike? Refraktolike? Ili ne treba ti sekundar uopšte, okular i fokuser gledaju direktno u primar.
7) Kolimacija nije nikakvo čudo. Ima na netu gomila primera a kad sam ja odprve sve shvatio iz oskudnog Skywatcherovog priručnika - može svako. Ovo garantujem!
8 80mm i 150mm (čak i da su iste žižne daljine) nisu isto. I kad pogledaš i kad slikaš nisu isto. U prvom nazireš da M51 postoji a u drugom ima i strukturice. Za ekvivalentnu sliku u 80mm treba čekati proporcionalno više vremena, to je logično. To važi i za tvoj fotoaparat, ne samo za tvoje oči, više fotona uvek prija.
9) Ne možeš u nedogled da kropuješ, čak ni sa refraktora. Koliko god on oštar bio imaš turbulenciju, vibracije, rezoluciju (a šta sa ljudima koji slikaju sa 6mpix?) i prilične šanse za inspekciju kvaliteta praćenja - M57 nisam džabe naveo. Ničija fotka nije oštra kao zub.
Međutim, ima i dosta stvari gde se slažem s tobom:
1) za montaže.
2) koma korektor se podrazumeva.
3) Riči-Kretjen jeste zakon za slikanje
4) Zvezde jesu pin-point kod apoa za razliku od njutna, to svako zna. Međutim, to je kompromis s kojim ja mogu da živim. Jednostavno preračunao sam sve i njutn je zasad sve što mi treba. Njegova apertura i f5 su dovoljni za M i Heršel 400 gledati i slikati dugi niz godina, i to poprilično kraće nego sa nekim 80mm.
5) Ne pada mi na pamet da učim Stojanova; samo izlažem gde mislimo različito.
6) 150-200mm su dosta i meni narednih 10 godina.
Yagodinac "Cool 80mm i 150mm (čak i da su iste žižne daljine) nisu isto. I kad pogledaš i kad slikaš nisu isto. U prvom nazireš da M51 postoji a u drugom ima i strukturice. Za ekvivalentnu sliku u 80mm treba čekati proporcionalno više vremena, to je logično. To važi i za tvoj fotoaparat, ne samo za tvoje oči, više fotona uvek prija."
Ti se salis? :) Da li si cuo za razliku izmedju svetlosne moci i aperture? Osvetljenost objekta i detalji su dva razlicita POJMA. Nemoj da se sramotimo oko ovoga.
Kao sto rekoh, ne treba pisati ako nisi dovoljno upucen.
Dakle, za 80mm i 150mm sa priblizno istom svetlosnom moci (to je ono "f") se ceka priblizno isto vremena da slika bude jednako osvetljena fotonima.
Za pracenje preko koncanice i doprinos tvojim fotografija se slazem u potpunosti. Ali, shvatices da ne zelis da dajes taj doprinos posle 10 frejma x 10min na 750mm x 1.5 ili 1.6 CF.
Jedno je citati reference mnogo iskusnih astrofotografa koji svoje zvezde steluju softverski, a drugo je pisati na osnovu licnog iskustva - odnosi se na poredjenje UK Orion i GSO.
Cekaj, u radionici se lako izradi njutn gde mu je sekundar sa strane? To je prvi izveo Orion USA jos pre nekoliko godina i glavna mana je sto primar mora da se brusi blago asimetricno zbog razlicite udaljenosti optickih povrsina od fokusa. Tu se dobijaju apo-like fotke ali nisam video takav teleskop veci od 76mm za astrofotogafiju. Uspesno sprovodjenje takvog plana u praksu je ravno nuli i sa jako kvalitetnim masinama u ATM-u.
I poslednje od mene na forumu: nisam pisao direktno o tebi kao neiskusnom da ne treba da ucite iskusnije (npr Stojanova) ali ako se prepoznajes, ok...
samo opusteno..
pozdrav.
Citat: Opticar poslato Septembar 18, 2009, 11:44:41 POSLE PODNE
Yagodinac "Cool 80mm i 150mm (čak i da su iste žižne daljine) nisu isto. I kad pogledaš i kad slikaš nisu isto. U prvom nazireš da M51 postoji a u drugom ima i strukturice. Za ekvivalentnu sliku u 80mm treba čekati proporcionalno više vremena, to je logično. To važi i za tvoj fotoaparat, ne samo za tvoje oči, više fotona uvek prija."
Ti se salis? :) Da li si cuo za razliku izmedju svetlosne moci i aperture? Osvetljenost objekta i detalji su dva razlicita POJMA. Nemoj da se sramotimo oko ovoga.
Kao sto rekoh, ne treba pisati ako nisi dovoljno upucen.
Dakle, za 80mm i 150mm sa priblizno istom svetlosnom moci (to je ono "f") se ceka priblizno isto vremena da slika bude jednako osvetljena fotonima.
Pa majku mu, ko nudi apo refraktor 80mm f5? Svi su f7-8 (ED). O istoj stvari pričamo. A ako u igru uvedemo isti f onda je slika u apou jednako svetla, samo manja zbog manje žižne daljine i opet krop i...
Što se tiče učenja, ponavljam, nemam nameru nikog da učim. Od mnogih drugih sam mnogo toga naučio ali me niko nije na to prisiljavao. Ljudi kažu, ja probam i vidim da su u pravu. Doduše ponekad na krajnje amaterskoj opremi (Canon A560) neki saveti i nisu tačni ali to je zbog opreme a ne zbog onog ko mi kaže šta misli.
Citat: Vojislav poslato Septembar 12, 2009, 11:17:22 PRE PODNE
Pozdrav svima i unapred hvala na odgvorima. Sta mi preporucujete od teleskopa (sa svom neophodnom opremeom) do 1500 evra (necu se baviti fotografijom) ? Ako mislite da treba da uzmem neki jeftiniji slobodno predlozite.
Pozdrav
Dakle ne vidim čemu rasprava o astrofotografiji i preporuke opreme vezane za istu ::)
Citat: Opticar poslato Septembar 18, 2009, 10:32:29 POSLE PODNE
Vidim da se na forumu javlja puno pocetnika i onih koji nemaju skoro nikakvu opremu (ili pocetnicku opremu) niti osmatracko ili astrofotografsko iskustvo, a dele vrlo samouverene komentare o opremi koja treba ili ne treba da se kupi.
Hmm obzirom na ono što stoji u mom potpisu od opreme i to da sasvim defintitvno nemam iskustvo u astrofotografiji ovo je kanda upućeno meni (mada iskreno ne vidim gde sam ja Stojanova učio bilo čemu, sem što se ne slažemo oko preporuke za prvi teleskop)..... Pazi nikoga više nego mene ne žulja taj spisak opreme u mom potpisu ali to je tako kako je i malo toga ja tu mogu da promenim kako stvari trenutno stoje....
No
Citat: Opticar poslato Septembar 18, 2009, 10:32:29 POSLE PODNE
a da ga pitam, "batice, jesi li ikada gledao SATIMA kroz tako nesto i 100% si siguran da to sto kazes se isplati?",
DA!!! Dakle pošto sam satima gledao kroz tuđe 150/750 na EQ3 (dobro de na CG4 ali to je to), dobsone (doduše više kroz neke ATM vrijante a sasvim dovoljno kroz GSO 200/1200 da vidim da je bolji) i mnoooogo više kroz moj mali refratkor, sasvim sam siguran da početniku ne bih preporučio da uzima refratkor kao prvi teleskop.
Ili sam možda morao da posedujem svaki od navedenih teleskopa pošto samo posmatrajući i poredeći različite teleskope ne može da se zaključi ništa ::)
Citat: Opticar poslato Septembar 18, 2009, 11:44:41 POSLE PODNE
Kao sto rekoh, ne treba pisati ako nisi dovoljno upucen.
Pa super onda bi lepo bilo da upućeni i još bolje upućeni pišu na ovom forumu.... ali to nekako slabo ide ....
Uf , ovo se malo zakuvalo .... ma dobro je i tako nego prepisivanje sa Neta.
Precnici: Ako se pominju samo precnici a ne kvalitet teleskopa - tu se jako gresi. Pogledati astrosnimke sa FS60 ( 60mm precnik objektiva sa fluoritom ).
Koncanica: pre dvadesetak godina koncanicu sam pravio od deblje paukove niti , oprobana stvar i lepo reflektuje svetlo, taman koliko treba .
A sto se pomenulo na forumu , ipak je lepse da covek radi sa montazom dok se snima a ne da elektronika odradi celu stvar. To nema veze sa modernim shvatanjem kontrole pracenja , osecaj da to JESTE sopstveni rad je prava satisfakcija. I nema vremena za trovanje cigaretama.
Od nedelje bice vedro pa treba iskoristiti ovih par dana dok Mesec ne zasmeta pa teleskope pod misku...A oni sa velikim precnicima teleskopa - nek se misle kako ce ;)
Neću da lažem, jedna od najboljih slika tripleta u Lavu koju sam video je napravljena fluoritom 60 ili 70mm. Problem je u tome što je to koštalo kao pola nečijeg stana; a i mene iritira što je čovek satima snimao, da ne kažem danima (ne bih voleo da sam na njegovom mestu).
Da, i nisam imao nameru da kritikujem 250 GSO. On je prihvatljiv, čak i u astrofotografiji. Ljudi koji svoje 250mm njutne koriste za planete preporučuju Orion optics UK ogledalo za staviti u GSO ili bilo koji drugi. Na maglinama je to od manje važnosti.
Inače Damian Peech trenutno ima najbolju sliku Jupitera od strane amatera, naravno slikanu njutnom 250 f7 ili 8; samo nemam link, imam je u knjizi... Ogledalo made in UK Orion. Ponekad koristi Celestron 14 a ima i neki ruski Intes na koji je poprilično ljut zbog hlađenja. Toliko o tome koji tip teleskopa ima svrhe koristiti za profi slike planeta.
Da se razumem: ne kažem da je njutn najbolji. Lik je slikao sa Tenerifa i Havaja, tamo je seeing najbolji. Ali hoću da kažem da njutn DO 250mm ima itekakvu primenu u svim granama astrofotografije.
Hmm.... Nekako se ovdje javljaju dijametralno suprotni savjeti. Radi se o početniku koji bi da uloži 1500 evra u kompletnu opremu. Ne valjda samo u cijev FSQ 102 (ako će mu i to biti dovoljno)?
Iskreno, više sam očekivao od tog FS60, jer su sve slike istih objekata bolje ispale u ovom mom semi-APO ED80. Jeste da mi je apertura veća, ali nisam slikao ni sa kakve planine (ni mlade ni stare ;) )
Ima razloga da budu u pravu i oni za Njutna i oni za APO refraktore. Sve zavisi šta očekujete od optike. Davati potpunu prednost jednom tipu teleskopa nije rješenje. Zašto? Treba dosta prostora za to opisati. Ukratko: ako imate dosta novaca i fiksnu lokaciju onda je APO ili Riči-Kretjen logičan izbor. Ako morate da idete na udaljeno mjesto zbog LP-a, a želite da vidite i manje objekte (galaksije, planterne magline, itd.) onda je veći Dobson rješenje. Ovo zadnje ipak traži i određeno iskustvo, pa se vraćamo opet na početak rasprave.
Niko ovdje nikog ne ubjeđuje, i glede ove rasprave, najbolje je da se zainteresovi za novu opremu pojavi na narednom okupljanju astro amatera i tek na osnovu viđenoga stvori sebi sliku šta bi mu odgovaralo. Ono što je jako bitno, nalazim da je to da se kod svakog vlasnika dobro raspita o svim aspektima primjene nekog komada opreme, kao i njezine limite (kako bi kasnije manje žalio što nije uzeo nešto drugo).
Ne vidim ni čemu prozivanja: HEQ-5 nije idealna montaža - to stoji. Ali nova, bijela verzija HEQ-5 Syntrek ili Synscan ima stepper motore sa manjom periodičnom greškom (koja nigdje nije ni izmjerena, osim ovdje na forumu?!), lakše se može dobaviti, ne čuje se toliko koliko neki zamišljaju (manje od ADM svakako), pa je logičan izbor za manje teleskope. Za veće teleskope i bolju preciznost uzeti EQ6.
Vixen GP je odlična montaža, doduše trebaju joj motori i tražilac, a to sve podiže cijenu. Losmandy GM 8 je sljedeći stepenik, ali izlazi van okvira predviđenog budžeta, itd. Idealnog za pomenuti novac nema, pa otuda i dolazi čitav niz savjeta.
BTW, što se tiče FSQ 102, jel' to onaj kupac što je uz njega pazario samo jednu vrstu okulara - 4mm? Ako je to taj, neće se puno nagledati. A nešto nije ni aktivan na forumu, ili se varam?
Citat: Opticar poslato Septembar 18, 2009, 10:32:29 POSLE PODNE
@ Bear: otkada to refraktori imaju neinvertovanu sliku? Nisam znao da su zbog toga prednost njutnima? To je neka sala ili ne ? :) Nema sansi da dobijete realnu sliku ni na njutnu ni na refraktoru bez "erecting eyepiece-a" ili flipovanu sliku uz pomoc dijagonala.
Tako je. A to uglavnom ide u paketu kod refraktora jer se oni cesce koriste za gledanje prirode i komsiluka, a i inace bi bez istih svakako usinuo vrat ako gledas nesto iole iznad horizonta. Kod njutnova dzaba to posto fokuseri imaju mnogo kraci hod pa malo koja prizma moze da se uklopi, a i svakako je nezgrapan za terestricka posmatranja.
Ljubo, trebalo bi pazljivije da citas sta pise u postovima.
Niko sa Foruma nije savetovao Vojislava da kupi Takahasi TSA 102 ( pomenuo si FSQ 102 - taj ne postoji )
Kakve veze ima Takahasi FS60 sa mladom ili starom planinom ? Namigivanje me upucuje na aluziju ...)
HEQ5 sa PEC : nisu u pitanju steper motori sa manjom PE kako si naveo vec PEC prati krivu PE i koriguje rad steper motora. Na PE najvise utice mehanika montaze odn. kvalitet obrade a ne steper motori.
EQ6 prate slicne boljke kao HEQ5. Postoje Upgrades za obe montaze koje pocinju od zamene maziva i losih matica do poliranja povrsina puznog prenosa , zamene pripadajucih kuglicnih lezajeva i manjih zahvata na kontroleru.
Na kraju , opet FSQ 102 ( TSA 102 ) . Verovatno je lapsus : vrste okulara 4mm (?!), verovatno si mislio na ziznu daljinu odredjenog tipa okulara. Ako pak mislimo na istog vlasnika Takahashija TSA 102 , imam utisak da ce nas iznenaditi sa jednim Ethosom .
A da li ce se nagledati ili ne sa TSA 102 i okularom 4mm ( 200x ) , ne mogu do odgonetnem sta si time hteo da kazes. Ili smatras da za jedan vrhunski refraktor kao sto je TSA 102 200x nedostizno?! Ne verujem u to ali drugi put budi konkretniji sto se tice informacija.
Slavko,
Nisam baš nigdje spomenuo PEC, već PE. PE i PEC nije isto, to vjerovatno znaš? Stepper motori imaju bolju krivu rada od običnih i samim tim daju bolje rezultate. S druge strane, u pravu si da mehanika ima veliku ulogu u grešci, ali na manjim žižnim daljinama o kojima se ovdje govori to nije toliko presudno, pogotovu vizuelno.
Updates u vidu maziva? Valjda softveri se apdejtuju, a mehanika (hardver) se apgrejduje?
Ne znam za TSA 102 (izvinjavam se na slovnoj grešci), nisam posmatrao njime (iako vjerujem da je odličan), ali ne bih ga preporučivao početniku, jer je C11 sve s GOTO montažom za te pare bolja opcija iz mnogo razloga (IMHO, u name it, I'll follow).
I neke profi montaže ponekad boluju od nesavršenosti tipa zamjene maziva, slabo nalijeganje pužnog prenosa, invertovana mehanika i slično, pa onda se ne treba čuditi što se to dešava kinezu (većina stvari danas stiže nam o'tamo).
Zahvati na kontroleru? Koliko mi je poznato, oni koji uzmu HEQ5 obično zamijene kontroler boljim, pa ne znam na koji si zahvat mislio (možda update softvera u slučaju GOTO verzije?). Uopšte uzevši, ne vidim šta je tu konkretno, osim da si izmjerio PE kod HEQ-5, na čemu ti zahvaljujemo, jer podataka o tome nema nigdje na Internetu (barem ne zvaničnih).
TSA 102 i samo okular od 4mm je čudna kombinacija, ne znam ko je to preporučio ovom amateru? Pogled s takvom kombinacijom na bilo koji objekat slabog površinskog sjaja neće dovesti do izražaja oštrinu APO optike (a to je valjda bio cilj ove preporuke?). Uostalom, nisi nam odgovorio gdje i koliko je aktivan ovaj amater? Nisam siguran ni da neko od forumaša uopšte naslućuje o kome se radi, i, što je još važnije - kakvi su rezultati u posmatranju i radu s ovom, nesumnjivo, odličnom spravom. Možda bude bolje kad stigne Ethos....
Da, jeste greska Upgrades/Updates . Hvala, ispravljeno. O ostalom, na razlicitim smo frekvencijama.
dok vi podesite frekvencije ja bih postavio jedno bas pocetnicko pitanje. Vedro je napolju pa resih da skinem paucinu sa teleskopa. Hladio se vise od sata, smesten je u najmracniji deo dvorista (u kom na zalost opet ima toliko svetla da mogu da citam i trenutno naciljan na Andromedu.
Hteo sam da proverim kolimaciju pa sam pre toga izabrao jednu sjajnu zvezdu i defokusirao scope. ocekivao sam da vidim koncetricne krugove, kao sto pise u knjizi ali ja vidim spajder i nosac sekundara. I sve ostale zvezde se vide isto. Pun okular spajdera. Da li je to u redu?
Mozda ovo pitanje ne pripada ovoj temi ali zurim, Kasiopeja ce mi pobeci iza jednog drveta.
Otišao si vjerovatno mnogo izvan fokusa! Vrati to prvo tačno na zvijezdu, pa onda samo malo izvan fokusa u jednu, pa u drugu stranu. Ako nisu savršeni, ravnomjerno ispunjeni, krugovi te krofnice od zvijezda, onda treba kolimacija!
Otisao sam skroz do kraja. A kad samo malo pomerim krugovi nisu bas savrseni ali su tu negde. Sigurno treba kolimacija jer teleskop stalno nosim sa sobom cim krenem negde dalje od grada (mali je, stane u malo vecu torbu. To je mozda jos jedna preporuka za pocetnike). Spajderi koje sam video umesto krugova su blago pomereni, tj.kraci nisu istih duzina.
Citat: spadej poslato Septembar 19, 2009, 11:09:25 POSLE PODNE
Spajderi koje sam video umesto krugova su blago pomereni, tj.kraci nisu istih duzina.
Ne reče koji teleskop (početnici se verovatno čude) ali termin spajk dovoljno objašnjava.
Čim su defokusirane zvezde toliko pomerene (a možda i fokusirane ispadnu malo ukrivo) to je kolimacija na vidiku... Pošto verujem da si to već ispravio, ima jedna interesantna stvar oko kolimacije. Jedni pišu stavi okular najmanje ž.dužine i šteluj; drugi stavi barlow pa udri; prvi kažu ne barlow nikako...
U suštini ja sam iz vica stavljao i Canon A560 preko okulara; optički zumirao i gledao Ejrijeve prstenove (ne setih se da slikam) i prilikom star testa dobijam iste rezultate sa barlow i bez njega. Naravno da Canon i slično ne preporučujem - nikad se ne zna koliko je aparat precizno u osi.
Može mišljenje ostalih na forumu? To barlow or not to barlow?
Potrebna mi je pomoc. Volela bih da sinu za peti rodjendan kupim teleskop, obzirom da je celo prethodno leto proveo listajuci knjige o astronomiji i gledajuci na internetu slike planeta, zvezda, galaksija ... To mu je postala prava opsesija.
Naravno, ja se uopste ne razumem u teleskope, nesto sam malo procitala na ovom forumu i dosla do zakljucka da je najbolje da vas pitam za savet.
Nemam nameru da trosim nesto mnogo para a ne znam sta mogu da ocekujem od nekog "slabog" teleskopa.
Pozdravljam vas.
Na žalost za male novce se ne može kupiti iole dobar teleskop. Eto npr. 130/650 je nešto minimalno što bi iole bilo dobro a mislim da nije jeftiniji od 250e. Ako kupite bilo šta lošije, samo ćete ga odvratiti od Astronomije jer će se razočarati u ono što vidi.
Ako niste spremni dati toliko novca, onda je najbolje da mu kupite jedan dobar dvogled koji će mu biti odličan za početak i otkrivanje tajni svemira jer se dvogledom može videti mnoooogo dobrih stvari a i ako se bude ozbiljno bavio time, uvek će mu biti od koristi...
Biba,
Kolega Mravic je preporučio Njutn 130/650 kao odličan teleskop, izmedju ostalog, i za galaksije i magline. Za njihovo posmatranje treba vam i tamnije nebo, daleko od gradskih centara. Ukoliko niste u prilici da posmatrate van grada, za uzrast vašeg sina (5 godina) dobro će poslužiti ovaj refraktor 90/900 za posmatranje planeta, Mjeseca i Sunca (obavezno sa folijom za Sunce!): http://www.teleskop.rs/teleskop/proizvodi/refraktor_eq290.html
Mogu se posmatrati i neke sjajnije magline i galaksije ovim teleskopom (ne baš mnogo dobro iz centra većih gradova).
Teleskop odgovara uzrastu vašeg sina i po nosivosti, i po kvalitetu, kao i po količini onoga što može vidjeti njime (od objekata koje sam spomenuo).
Rezervna ocija je dvogled, mada za njega uvijek ima vremena - treba se prvo dobro upoznati sa osnovnim sazvježđima, pa je s te strane jednostavnije da za početak (i njegov uzrast) posmatra planete (ovo govorim i kao pedagog, na osnovu svog iskustva u školi)
Najvažnije je da on i dalje čita (kupite mu ovu knjigu "Svemir" od Marina Fonovića - to je up-to-date štivo sa svim mogućim temama iz opšte astronomije - vrlo je slikovita (slike su i u boji!), tako da će vaš sin sigurno puno uživati u njoj. Za sve ono što mu bude nejasno, pomoći ćemo ovdje na forumu, a najtoplija preporuka je, kad dostigne školski uzrast, da se učlani u najbliže astronomsko društvo.
Hvala vam na brzim odgovorima.
Potrudicu se ovih dana da malo detaljnije proucim vase preporuke i da razmislim... Imam jos malo vremena, rodjendan je krajem oktobra.
Ja u stvari totalno nista ne znam o ovome. Morala bih da saznam kako izgleda "to" sto se vidi kroz neki takav teleskop ili dvogled, pa da procenim.
Istrazivacu malo ovih dana, pa cu vam se javiti.
Koristilo bi mi ako biste me uputili na mesta gde mogu naci "kako to nesto izgleda kroz jedan takav teleskop, a kako kroz dvogled?"
Pozdravljam vas.
OK ja u ovde vidim dva problema.
1.
Citat: Biba poslato Septembar 23, 2009, 11:51:27 POSLE PODNE
Volela bih da sinu za peti rodjendan ....
i 2.
Citat: Biba poslato Septembar 25, 2009, 12:22:34 PRE PODNE
Ja u stvari totalno nista ne znam o ovome.
I nekako sam sklon da mislim da bi rešavanje drugog problema bilo najbolje rešenje i za prvi problem ;)
Da razjasnim. Pošto je u pitanju petogodišnjak nisam sigurna koliko bi neko u tom uzrastu mogao
samostalno da barata ni jednim od predloženih teleskopa pogotovo ne sa nekom ekvatroijalnom montažom o traženju objekata na noćnom nebu da ne govorim. ustvari mislim da je jedini teleskop primeren tom uzrastu
ovakav mini dobson (http://www.teleskop.rs/teleskop/proizvodi/dobsonmini.html) eventualno nešto kao
Orion StarBlast (http://www.telescope.com/control/product/~category_id=reflectors/~pcategory=telescopes/~product_id=09814).... e sada problem je što ja baš i ne bih preporučivao takav teleskop ako može da se nađe bolje rešenje. To bolje rešenje se upravo sastoji u eliminaciji problema broj 2 odnosno moja bi preporuka bila da se mlađanom ljubitelju astronomije obezbedi roditelj koji ponešto i zna o svemu ovome, voljan je da nauči kako da se služi teleskopom i najvažnije od svega ima želju da sa detetom provede puno (kvalitetnog) vremena u otkrivanju neba.
Za prvo je lako, počne se sa već preporučenom knjigom "Svemir" Marina Fonovća koja je definitivno najsveobuhvatniji uvod u astronomiju na razumljivom jeziku, za drugo ako postoji volja naći će se uvek dobrovoljaca da pomognu oko teleskopa, treće je ipak na samim roditeljima pa tu baš i ne možemo da pomognemo......
E a ako se ovo ispuni onda će biti lako preporučiti teleskop....
Znam da ovo verovatno nije željen odgovor ali mislim da se samo kupovinom teleskopa detetu u tom uzrastu ne postiže previše, sem kupovine nove skupe igračke :-\
...Veljoooo...
...Oćeš zolju, da ga dokusuriš?
Šalu na stranu, opis pojava vidljivih različitim instrumentima ima ovde (http://ovde). Jeste da mali teško može da operiše teleskopima o kojima mi ovde najčešće pričamo, ali ajde. I ja jedva čekam da mi ćerkica poraste pa da je dignem do okulara ;D
Moji su vec dovoljno veliki (9,5 i 3,5 godina) da znaju sta gledaju, ali daleko od toga da umeju da rukuju bas tim 130/650 koji je vec predlozen. Ne mogu cak ni da fokusiraju sliku i gledaju onako kako ja podesim. Pri tom, iako traze da gledaju zvezde, i dalje smo na Mesecu i planetama. Kako da im objasnim da koriste periferni vid, ili da treba da prilagode oci na mrak? No, to ne umanjuje njihovo uzbudjenje, a ni moje kad vidim da neko tako mali vec razlikuje Jupiter od zvezda.
Na osnovu sopstvenog iskustva, iz prve ruke, za dete od 5-god. bih preporucio neki mali refraktor pre nego bilo sta drugo.
Sigurno na ovom forumu ima mnogo iskusnijih astronoma od mene, ali ja imam dva mala asistenta i svakodnevnu praksu sa njima.
Tako je, mali refraktor je za uzrast do 7 godina, definitivno. Pogotovu za posmatranja iz gradskih područja!
Dobson je nezgodan i zbog visine, i zbog traženja objekata kao i zbog njihovog držanja u vidnom polju (zanimljivo je da ovi problemi prate i one nešto iskusnije, a koji bi da kupe Dobson>300mm, bez obzira što znaju gdje da traže objekte! Naravno, oni uporni stariji to savladaju, ali djeca nisu u toj poziciji)
Jeste ovaj refraktor 90mm što sam predložio na EQ montaži, ali Skywatcher ima odlično uputstvo kako se koristi (za one koji ne koriste EQ: Nije to toliko teško!), pa se to uz malu pomoć roditelja koji zna da čita i primjenjuje uputstvo, ne bi trebalo da bude veći problem. Može se jednostavno napraviti i azimutalna montaža od već kupljenog stalka (skidanjem EQ glave, i stavljanjem viljuške umjesto nje), ali mislim da neće trebati... Može se EQ kod manjih uredjaja bez većih teškoća korstiti i neusjeverena - pa je, kao kod azimutalne, potrebno samo odvrnuti obje ose, centrirati objekat posmatranja, zavrnuti ose i to je to. Kasnije, ako se poželi objekat držati u vidnom polju, nauči se usjeveravanje (iz uputstva, ili upitom, recimo, ovdje na forumu).
Veličina teleskopa (90mm) nije ni velika ni mala, što omogućava da planete ne budu male, a time produžava upotrebljen period korišćenja teleskopa (koristiće ga i kad odraste i udje u školski uzrast - sve do sredine srednje škole).
I nabaviti dobro štivo obavezno (recimo, taj Fonovićev "Svemir"), a ostale informacije mogu se naći i na netu.
Samo jedna napomena pošto mislim da ne bi bilo svrsishodno da ponovo otvaramo temu o montažama
Citat: Ljubo poslato Septembar 29, 2009, 02:50:07 POSLE PODNE
Dobson je nezgodan i zbog visine, i zbog traženja objekata kao i zbog njihovog držanja u vidnom polju (zanimljivo je da ovi problemi prate i one nešto iskusnije, a koji bi da kupe Dobson>300mm, bez obzira što znaju gdje da traže objekte! Naravno, oni uporni stariji to savladaju, ali djeca nisu u toj poziciji)
Hmm ne bih se složio da je dobson teži za upotrebu od EQ varijante, mislim da je svaka AltAz montaža daleko intuitivnija i traži daleko manje prilagođavanja
u početku nego ekvatorijalna. Naravno EQ pobeđuje kada je držanje objekta u vidnom polju u pitanju ali za to ipak treba savladati useveravanje montaže.....
Refratkori su isto tako dobar izbor može čak i nešto veći od onoga što je Ljubo preporučio, može čak i neki manji katadioptrik ..... u stvari kada bi budžet dozvoljavao ne bi bilo loše razmisliti o nekoj o varijanti na multifunkcionalnoj montaži jeste da je to poprilično (duplo) skuplja varijanta ali bi verovatno olakšala stvari u početku...
Što se preporuke tiče moja je bila
Citat: sale11472 poslato Septembar 29, 2009, 05:15:42 PRE PODNE
... da se mlađanom ljubitelju astronomije obezbedi roditelj koji ponešto i zna o svemu ovome, voljan je da nauči kako da se služi teleskopom i najvažnije od svega ima želju da sa detetom provede puno (kvalitetnog) vremena u otkrivanju neba.
I čvrsto verujem da je to mnogo bolje od bio kakve preporuke vezane za teleskop koji bi mališan trebalo sam da koristi....
Prvi dodir djeteta od 5 godina (ili čak sve do 7 god.) sa astronomijom uvijek treba da ide preko nekog odraslog (roditelj jeste najbliži, ali ne i jedini).
Ipak, ne treba nikako zaboraviti (ma koliko 'čvrsto vjerovali') da je pogled djeteta kroz teleskop nešto što ostaje duboko urezano u memoriji i to iskustvo teško da je moguće zamijeniti nečim drugim za onoga koga zanima astronomija.
Sjećam se da sam se upravo u tom uzrastu zainteresovao za astronomiju. Nisam imao edukovane roditelje u tom pravcu, kao ni priliku da nabavim teleskop (nije ga bilo ni kasnije u osnovnoj školi, a svo vrijeme mi je nekako, osjećao sam, poprilično nedostajao). Čitanje raznih knjiga, a kasnije i časopisi, bili su moj jedini izbor u sticanju osnovnih znanja u ovoj oblasti. Ipak, tek pogled kroz teleskop otkrio mi je koliko je važan "živ" kontakt sa objektima posmatranja - makar samo preko svjetlosti koja od njih dolazi.
Uglavnom, budući da sam uvijek znao da će astronomija biti dio mog bitisanja, uvijek sam težio praktičnom radu - koji je nemoguće zamisliti bez teleskopa (ili dobrog dvogleda).
Eto Sale, nekako drugačije je to bilo kod mene, mada je istina da je prava informacija jako bitna - ali ne možemo očekivati da će svi roditelji biti spremni da svojoj djeci približe nauku o nebu u onolikoj mjeri da još i s njima izučavaju nebo?
Preporučljivo jeste, slažem se, ali nije uvijek tako...
Citat: Ljubo poslato Septembar 30, 2009, 11:22:58 POSLE PODNE
Preporučljivo jeste, slažem se, ali nije uvijek tako...
Eh da, na žalost nije uvek tako ali bi to bilo najbolje i za klinca i za roditelje :)
A obzirom das e roditelj uključio ovde sa pitanjima ....
Postovani,
jos jednom hvala na iskazanom misljenju.
Posle pregledanih vasih saveta sve mi je bliza ideja da kupovinu teleskopa odlozim za jos neko vreme, jednostavno zato sto uvidjam da ne mogu tako na precac da odaberem "pravu" stvar, potrebno mi je jos vremena da dobro razmislim i procenim. Takodje, nisam ocekivala da cu morati da odvojim oko 250 EUR-a (a cini mi se da je to neki minimum ako hocu da dobro "zabacimo" oko na te daljine ...) sto bi trenutno bio poprilican izdatak za nas kucni budzet. Usaglasila sam se sa muzem da sinu za rodjendan kupimo knjigu koju ste mi preporucili (hvala vam na tome, porucicu je vec ovih dana) i da nastavimo da gledamo nebo ovako ...
Da pojasnim... Pomenuti nas sin, uskoro petogodisnjak, je trece dete u porodici sa cetvoro dece, veoma voljen (kao, naravno, i sva ostala deca) i sa kojim mi, roditelji, pomenuti moj suprug i ja, provodimo puno vremena (tacnije - najvise moguce, a trudimo se da bude i najkvalitetnije moguce) plasirajuci mu razne informacije u skladu sa njegovim potrebama i nasim mogucnostima (kao, naravno, i ostaloj deci). Ispostavilo se da je nekolicina tih informacija (poteklih od strane mog supruga) na temu svemira, izazvala kod njega jednu nevidjenu "glad" za novim saznanjima (sto moj suprug, na srecu, moze jos uvek da isprati), a mene je sve to potaklo da se "raspitam" o eventualnoj nabavci teleskopa...
Pre nego sto sam vas kontaktirala, mislila sam da cemo moci da postavimo teleskop na terasu zgrade (vrh zgrade u samom centru grada) i da odatle posmatramo, ni jednog trenutka mi nije palo na pamet da cemo mozda morati da izlazimo iz grada i montiramo teleskop negde u prirodi (mada smo proslog leta odlazili i gledali uvece zvezde sa obliznjeg brda - deca otkrivala novi svet, a mi uzivali u spokoju i tisini). To malo remeti moju pocetnu ideju, ali i to bi se moglo nekako izvesti ... samo je potrebna priprema ... (Ne znam odakle uopste nekome ideja da ce dete samo da koristi teleskop!?)
Takodje, obzirom da moja deca (na zalost) nemaju skupe igracke, kao sto i mi (takodje, na zalost) nemamo u kuci skupe stvari, vec samo potrebne stvari, a i obzirom da bi ovakav rodjendanski poklon bio skup poklon, sto bi mozda neko drugo dete protumacilo kao mogucnost da i ono dobije tako skup poklon za rodjendan, ne zelim da se izlazemo nekim takvim mogucnostima, pa kupovinu teleskopa odlazem za neki drugi dan ... Sada mi predstoji da pocnem da odvajam novac za tu stvar i usput se informisem ...
I najzad, svako nase dete ima neka svoja interesovanja i neku svoju ljubav. Jedno je posveceno crtanju i matematici, jedno izgara od ljubavi ka zivotinjama (citava menazerija je prodefilovala kroz nasu kucu), a ovo trece dete sve oko sebe uvlaci u tajne svemira, tako da smo svi u kuci, hteli - ne hteli, morali da ispratimo te njegove novonastale potrebe (ako ne lista knjige i ne surfuje internetom, onda od gomile lopti razlicitih velicina i boja redja po podu planete i zvezde). Cetvrto dete je jos uvek malo da bi jasno iskazalo ka cemu "naginje", ali pretpostavljam da ce to biti "nesto sasvim cetvrto".
Zao mi je sto ljudi cesto ishitreno vole da dele savete tog tipa ("... da se mlađanom ljubitelju astronomije obezbedi roditelj koji ponešto i zna o svemu ovome, voljan je da nauči kako da se služi teleskopom i najvažnije od svega ima želju da sa detetom provede puno (kvalitetnog) vremena u otkrivanju neba") pri cemu nista ne znaju o osobi kojoj dele takve savete a i iskacu iz teme. Moje pitanje je bilo vezano za teleskop i posmatranje neba jednog petogodisnjaka (pre svega njega, a onda i nas ostalih), pa sam shodno tome pitanje i postavila u temi "Jos jedan pocetnik jos jedan teleskop" nadajuci se da cu dobiti potrebne odgovore. Onda kada budem imala pitanja vezana za odnose izmedju roditelja i dece, pojavicu se na nekom takvom forumu ali sigurno ne na sajtovima vezanim za astronomiju.
A, ponovo na zalost, prinudjena sam da se na ovom forumu javljam u ove sitne sate, ne zato sto ostalo vreme provodim izbegavajuci svoju decu i gledajuci kako da im utrapim jos jednu skupu igracku kao zamenu za mene, vec, sada - na srecu, opsluzujuci svoju decu, najbolje sto umem.
U svakom slucaju, hvala na svim dobronamernim savetima, ma kakvi oni bili.
Zelim vam svima svako dobro.
Nije samo roditelj presudan za interesovanje za astronomiju ali je svakako podrška poželjna. Mene je kao klinca od 4-5 godina razvalila TV emisija Karla Sagana Kosmos, vrlo brzo sam se dočepao ćaletovog dvogleda i pronašao između ostalog Orionovu maglinu (samo nisam znao šta je to). Inače moji roditelji, pravnici, o nebu znaju koliko i moja prababa o nuklearnoj hemiji.
Dvogled bi bio odlično rešenje ali treba imati stalak i usmeriti ga negde, a to traži roditelja. Postoje spektivi (durbini) koji su na pola puta između dvogleda i teleskopa i po ceni i po kvalitetu. Možda nisu za astronomska istraživanja ali daju lep pogled na Mesec i neke sjajnije magline i galaksije. Lično imam dva takva i dan-danas ponekad pogledam ruskim 20x50 durbinom. Orionova maglina je u njemu pravi dragulj!
Mada je najbolje po meni sačekati i uzeti neki refraktor na EQ2 za 2-300 eura jer sve preko toga neće malom predstavljati bilo kakvu razliku. Kad poraste sam će kupiti veći ;D
Pa naravno da postoji podrska roditelja. Da nije tako, ja sad ne bih bila ovde.
I, ne kazem da ne znam nista o svemiru, vec da n
Izvinjavam se (moje cetvrto dete je upravo poslalo neiskucanu poruku)...
Elem, ne kazem da ne znam nista o svemiru, vec da ne znam nista o teleskopima.
Toliko, samo da budemo jasni.
Pozdrav!
Citat: mravic poslato Septembar 15, 2009, 07:42:33 PRE PODNE
Jesi li ti nekad donosio teleskop iz Amerike? Skuplja pita od tepsije. ::)
jesam iz inozemstvo svoga doneo,avionom
cudo da ih nije zaintrigirao na carini :P
i moj teleskop je donet iz USA. Prijatelj koji ga je doneo nije platio ni carinu ni bilo sta drugo iako ga je uredno prijavio. Mozda zato sto su ga odrali za notebook.
Citat: spadej poslato Oktobar 07, 2009, 03:21:43 POSLE PODNE
i moj teleskop je donet iz USA. Prijatelj koji ga je doneo nije platio ni carinu ni bilo sta drugo iako ga je uredno prijavio. Mozda zato sto su ga odrali za notebook.
kad se setim koliki je , jos uvek mi nije jasno zasto mi nisu pregledali torbe
poruka svakom ko ce jednog dana baviti se astronomijom
Kupi prvo manji teleskop jer ces sigurno hteti kupiti jos veci teleskop..
davno sam kupio jedan manji optisan ili slicno i shvatio da nije to to
Sada sam na C8 schmidt casegrain katadioptric i alt azimut montazi sa dobrom foto opremom
Sledece je sigurno ekvatorijalna montaza i ko zna sledeci katadioptric C14, mozda i ccd kamera.
Iskreno bolje je bacati pare na astroopremu nego na kola.
Pocetnik sam iz Makedonije.Zelim da kupim ispravan vec koristeni teleskop sa dobrim karakteristikama do 200 Euro.Sto ima na lageru kod vas.Pozdrav sa juga
Dobro nam dosao!
Hm, pogledaj oglase, ako si blizu Skoplja, kontakritaj skopsko astronomsko drustvo da s eraspitas sigurno neko nesto prodaje. A moras nam i navesti za sta ti treba radi boljeg saveta!