Teleskop Spitzer slikao je sam centar nase galaksije
gde se nalazi i velika crna rupa udaljenost oko 26 000 svetlosnih godina
(https://forum.astronomija.org.rs/proxy.php?request=http%3A%2F%2Fphotojournal.jpl.nasa.gov%2FjpegMod%2FPIA03654_modest.jpg&hash=acc91e9d3cfa8908af6eef1f3433e7a39362a24c)
Gledajuci tekst i sliku koju si stavio Sashastar, pade mi napamet nesto...iz pjesme:
"Tamo, daleko..." i od Corbe "Pobeci negde, daleko sto dalje (gde ne trebaju pilule za spavanje)..." :grin:
Da ,samo sto je tamo vrlo nezgodno.
Tamo se stvaraju i nove zvezde ali ima i gutanja od Black Hole.
Da...Usisava cak i svetlost!?
Kako moze da usisava svetlost :?:
Eee. Kad porastes videces da crne rupe usisaju svakog, zauvek, kada im se priblizis... :)
:D :) :lol:
Sad ozbiljno.
I svetlost ima masu ali je ona minimalna za nase pojmove i proporcije. E sad vidi kakva je gravitacija crne rupe u pitanju kada je toliko jaka da 'usisa' i zadrzi svetlost...u svakom slucaju, to je gadna stvar.
:shock:veoma gadna stvar.
Ali pitanje je gde to vuce :?: :wink:
Pa to se ne zna - mislim "gde" je vuce, mozda bi bilo pametnije reci "kada", jer je u pitanju singularitet gde se urusavaju i vreme i prostor i zakoni fizike prestaju da vaze... Mozda u neki drugi svemir, ali to je vec domen SF-a...
Ja mislim u drugi svemir ali ko zna
kako si to zakljucio, nije valjda star trek? :)
inace, vuce je ka zavrsetku svetske linije
a svetska linija se zavrsava u singularnosti
A jel se mi priblizavamo toj crnoj rupi....?
Svima kome nije nesto jasno o crnoj rupi lepo neka kupi
najnoviji broj casopisa Astronomija tamo ima lep clanak
sve o crnoj rupi i da li ce neka progutati zemlju.
Citat: "Miranda"A jel se mi priblizavamo toj crnoj rupi....?
Ne, mirno spavaj...
Citat: "stefan"Ja mislim u drugi svemir ali ko zna
Cak i da je tako, izgleda da nista poznato ne bi "prezivelo" takav put i prolazak kroz "horizont dogadjaja" jer to su tako jake gravitacione sile da bi smrskale svaki poznati materijalni objekat...
Citat: "Sich"
inace, vuce je ka zavrsetku svetske linije
a svetska linija se zavrsava u singularnosti
Jel pod "svetskom linijom" mislis na "horizont dogadjaja"? U raznim literaturama se to razlicito zove - linija iza koje crna rupa uvlacu sve ka njoj, jel tako?
[/quote]Ne, mirno spavaj...[/quote]
Nesto bas nisam siguran....Dobro ja cu mirno da spavam ali nekada za nekoliko milijardi godina.... :verysad:
E pa za nekoliko milijardi godina Sunce ce svakako pojesti Zemlju.
Tako da crna rupa nema sanse.
Yeah - crno nam se pise u svakom slucaju... Zato treba postovati onu poslovicu - "Nemojte zivot shvatati previse ozbiljno, ionako iz njega necete izvuci zivu glavu!" :wink:
ovo mi se jako svidja. Zapamtiću :D
Hehe....lepo receno... :)
Citat: "Skyw@lker"Citat: "Sich"
inace, vuce je ka zavrsetku svetske linije
a svetska linija se zavrsava u singularnosti
Jel pod "svetskom linijom" mislis na "horizont dogadjaja"? U raznim literaturama se to razlicito zove - linija iza koje crna rupa uvlacu sve ka njoj, jel tako?
I ja prvi put sad saznah za svetsku liniju... :?
Sich razjasni Svetsku liniju nemoj da sad begas.
Inace sto se tice crnih rupa pogledajte ovde
http://www.astronomija.co.rs/dubokisvemir/cnrerupe2/index.htm
Ne, jedna definicija crne rupe je da je to telo gde se svetske linije cestica zavrsavaju.
E sad dolazi do kvake, svetsku liniju mozemo zamisliti kao istoriju cestice, tj njenu putanju. Ali je ipak malo prefinjeniji to pojam.
E sad ako se svetska linija cestica zavrsava u singularnosti, to bi znacilo da se informacije gube. Jer nije isto da li u crnu rupu pada oblak gasa ili enciklopedija britanika. I to je veliki problem, jer informacija treba da je neunistiva. E sad postoji mogucnost da se ipak svetska linija ne zavrsava u singularnosti, zato ipak nije to putanja cestica. E da li je to tako saznace se tek kad budemo imali kvantnu teoriju gravitacije; od koje smo ipak jos daleko.
Eto ja mislio da je "svetska linija" isto sto i "horizont dogadjaja" - thx na detaljnom i zanimljivom objasnjenju...
hehe, to je ipak samo istorija cestice koja mozeda se zapise u matematickom obliku. cisto da bi ljudi imali sta da racunaju :)
da,da 8)
Prosto je neverovatno da kada sam citao Hokingovu knjigu "Crne rupe i bebe vaseljene" sam presao preko toga, mada to je bilo dosta davno kada sam i manje znao i manje razumeo pa nije cudno sto sam nesto i zaboravio... Moracu da budem pazljiviji, ovaj topic me je naterao da je opet "precesljam" , a sve koje interesuje ova tema to takodje predlazem... Jel moze neko meni da predlozi dobar naslov (noviji), a koji se tice crnih rupa u centrima galaksija (pa i nase)?
Uglavnom, u novijim radovima Stiven Hoking osporava singularitet crnih rupa, zanimljivo prirucno stivo moze biti "Hoking za pocetnike" :)
Ma, poslednjih godina, Hoking je postao marketinska zvezda. Tu tezu dokazuje njegova naucna produktivnost koja nekako
se sve manje vidi.
Oftopik, al morao sam :)
Oftopisc: Nažalost sve njegove knjige liče previše jedna na drugu
OFF topic
Jel nekom treba WEB KNJIGA:
-Stiven Hoking - Crne rupe i bebe-Vaseljene
-Stiven Hoking - Kratka Povest Vremena
Ja ih imam u klasicnom formatu, ali moze, sto da ne! :wink:
Slazem se da je Hoking postao malo "komercijalizovan" (kada sam ga video pored Lukasa u "Alien Planet"-u, sve mi je bilo jasno, a tek u Simpsonovima ili Futurami), ali ipak nemojmo osporavati jednu stvar - da je "faca" svetskog glasa - ja gotivim njegove knjige i kraj. Ukusi su razliciti.
Lepo kaze narodna poslovica "Gde ima dima ima i vatre" , a Spitzer Space Telescope nam to i dokazuje :roll:
(https://forum.astronomija.org.rs/proxy.php?request=http%3A%2F%2Fimg314.imageshack.us%2Fimg314%2F7829%2Fssc200609amedium7sh.jpg&hash=53d4a147c67dcbcd78d282f65842cfd79530916f) (http://imageshack.us)
KAKO JE MOGUCE DA SE OVE DVIJE SLIKE TOLIKO RAZLIKUJU???
Pa sto je to omogucilo da se na drugoj fotografiji vidi ta maglina (to je?) a na onoj prvoj uopce nije vidjena?
Moze netko objasniti? Vrlo je interesantno!
Bez obzira koliko je jaka optika teleskopa na zemlji , atmosfera je ogranicavajuci faktor. Zato se teleskopi kao sto je SPITZER postavljaju u svemir. Svemirski teleskopi daju najcistije slike jer nisu ograniceni losim uticajem atmosfere :roll:
Citat: "Gugi"KAKO JE MOGUCE DA SE OVE DVIJE SLIKE TOLIKO RAZLIKUJU???
Pa sto je to omogucilo da se na drugoj fotografiji vidi ta maglina (to je?) a na onoj prvoj uopce nije vidjena?
Moze netko objasniti? Vrlo je interesantno!
Prva je snimljena u optickom, a druga u infracrvenom delu spektra - na razlicitim talasnim duzinama vidis razlicite objekte, komponente, itd itsl [mozes naci gomilu primera slika istog objekta na razlicitim talasnim duzinama - mnogo toga moze da se sazna iz poredjenja dve takve slike]
(https://forum.astronomija.org.rs/proxy.php?request=http%3A%2F%2Fimg89.imageshack.us%2Fimg89%2F2531%2Fred1hi.jpg&hash=df7d40670626482525d3027daf08c01a5efe26fe) (http://imageshack.us)
Eto npr.. :) IRAC konza zakon.. 8)
Andromeda Galaxy (M31)
Spitzer / infrared
(https://forum.astronomija.org.rs/proxy.php?request=http%3A%2F%2Fimg128.imageshack.us%2Fimg128%2F5060%2F500pxandromedagalaxyssc200520a.jpg&hash=28feb52fac4fc1b4a9a848d6b039dc85b333d62d) (http://imageshack.us)
Uuf....
nemam komentar...
daj pun link za fotku u jacim rezolucijama ako ima...luddooo.
Evo link za Andromeda Galaxy (M31) pa birajte slike
http://www.spitzer.caltech.edu/Media/releases/ssc2005-20/ssc2005-20a.shtml
(https://forum.astronomija.org.rs/proxy.php?request=http%3A%2F%2Fimg198.imageshack.us%2Fimg198%2F6592%2Fig271messier51028gc.jpg&hash=5370aaf113c516769d5c228e6642ad1fc93ebf3d) (http://imageshack.us)
Messier 51, also known as the "Whirlpool Galaxy" or as NGC 5194, is located about 37 million light-years away in the constellation Canes Venatici. This Spitzer Space Telescope image is a four-color composite of invisible infrared light, showing emissions from wavelengths of 3.6 microns (blue), 4.5 microns (green), 5.8 microns (orange) and 8.0 microns (red).
(https://forum.astronomija.org.rs/proxy.php?request=http%3A%2F%2Fimg363.imageshack.us%2Fimg363%2F3756%2Fandromeda8cg.jpg&hash=dbeded8bd919c7b83d516d7c4c746777e2a0e23d) (http://imageshack.us)
Andromeda Makes a Splash
This infrared composite image from NASA's Spitzer Space Telescope shows the Andromeda galaxy, a neighbor to our Milky Way galaxy. The main image (top) highlights the contrast between the galaxy's choppy waves of dust (red) and smooth sea of older stars (blue). The panels below the main image show the galaxy's older stars (left) and dust (right) separately. Spiral galaxies tend to form new stars in their dusty, clumpy arms, while their cores are populated by older stars.
The Spitzer view also shows Andromeda's dust lanes twisting all the way into the center of the galaxy, a region that is crammed full of stars. In visible-light pictures, this central region tends to be dominated by starlight.
Astronomers used these new images to measure the total infrared brightness of Andromeda. Because the amount of infrared light given off by stars depends on their masses, the brightness measurements provided a novel method for "weighing" the Andromeda galaxy. According to this method, the mass of the stars in Andromeda is about110 billion times that of the sun, which is in agreement with past calculations. This means the galaxy contains about one trillion stars (because most stars are actually less massive than the sun). For comparison, the Milky Way is estimated to hold about 400 billion stars.
A small, companion galaxy called NGC 205 is visible above Andromeda. Another companion galaxy called M32 can also been seen below the galaxy.
The Andromeda galaxy, also known affectionately by astronomers as Messier 31, is located 2.5 million light-years away in the constellation Andromeda. It is the closest major galaxy to the Milky Way, making it the ideal specimen for carefully examining the nature of galaxies. On a clear, dark night, the galaxy can be spotted with the naked eye as a fuzzy blob.
Andromeda's entire disk spans about 260,000 light-years, which means that a light beam would take 260,000 years to travel from one end of the galaxy to the other. By comparison, the Milky Way is about 100,000 light-years across. When viewed from Earth, Andromeda occupies a portion of the sky equivalent to seven full moons.
Because this galaxy is so large, the infrared images had to be stitched together out of about 3,000 separate Spitzer exposures. The light detected by Spitzer's infrared array camera at 3.6 and 4.5 microns is sensitive mostly to starlight and is shown in blue and green, respectively. The 8-micron light shows warm dust and is shown in red. The contribution from starlight has been subtracted from the 8-micron image to better highlight the dust structures.