Smatram da bi bilo pametno da imamo i temu za posmatranje/belezenje sunceve aktivnosti...
Evo ja sam se i danas bavio okularnom pro. Uocio sam dve grupe pega. Samo sam skicirao...
Sledi odredjivanje heliografskih koordinate suncevih pega :)
(https://forum.astronomija.org.rs/proxy.php?request=http%3A%2F%2Fi42.tinypic.com%2F296dl5u.jpg&hash=e5698c977756d81694dd64e34d1faf8c)
Pozdrav!
I evo jedne fotke... :) Uocljive su pege :)... Malo sam je cackao u RegiStax-u 8)
(https://forum.astronomija.org.rs/proxy.php?request=http%3A%2F%2Fi40.tinypic.com%2F11uxqc9.jpg&hash=427061093614bf622905d72f4e9edca4)
Da li moze neko da mi objasni kako se tacno izvodi okularna projekcija sa Suncem, po mogucnosti "u tanka crevca" i naravno obavezno koje su mere bezbednosti?
Hmm kod Sunca je najbolje uvek krenuti od mera opreza i bezbednosti. Dakle kucni prstom fokuser ako je slučajno plastičan ili ima plastičnih delova.... zaboravi na okularnu projekciju....
Ako ti je fokuser metalni (iako sumnjam) pogledaj okulare i izaberi onaj koji je najjednostavnije konstrukcije i uz to je potpuno izrađen od metala i stakla tj nema plastičnih delova ... ako ti svi okulari imaju plastiku u sebi .... zaboravi na okularnu pojekciju....
Sve u svemu zaboravi na okularnu projekciju i kupi Baader astro solar foliju pa napravi filter za posmatranje Sunca....
Dobro nisam na to mislio, nego kako uopste u teoriji ferca okularna projekcija kod Sunca? Jel se tu slika projektuje na neku podlogu ili sta? Fokuser mi je metalni, imam i metalni Hygens specijalno za tu svrhu, nego kako se to postavlja i sta je sve potrebno? Kako izgleda aparatura podesena za to?
Projektuješ sliku Sunca na beli papir i onda to slikaš. Nisam probao ni sa jednim teleskopom do sada a okular/fokuser možeš efikasno da istopiš čim se Sunce malo pomeri iz vidnog polja. Drugim rečima možeš i sa plastičnim delovima ali pritom treba BAŠ da znaš šta radiš i da to radiš BRZO.
Papir na koji projektuješ sliku ne bi bilo loše učvrstiti nekim držačem za fokuser, na odstojanju od par desetina cm do pola metra (u zavisnosti od žižne dužine tvog teleskopa i okulara). Ako si šmeker onda sa suprotne strane slikaš papir na koji projektuješ Sunce.
Uostalom pitaj Čolu, ja to znam samo teorijski a on je radio.
Upravo sam otkrio da nema nista od projektovanja Sunca na podlozi jer unutrasnja strana cevi fokusera (onog dela na kojem se nalazi zupcasta letva) je plastificiran, nekom rebrastom plastikom, valjda da bi se izbegla mogucnost refleksije od tih povrsina ili tako nesto, a i na samom teleskopu pise da se ne sme okretati ka Suncu. Znaci ostaje mi baderova folija, zna li neko koliko kosta komad toga za moj teleskop i gde se moze kupiti? Ovom prilikom napominjem da je dijametar one plastike na vrhu 120mm iako se radi o 90mm optici.
Imam ja foiju A4 za 25e
fuuuu, ja da imam sada u ovom svetom momentu 25 eura, ja bi se zenio...
Kod mene je sve plastika 8)
Zato radim ekstra brzo, prvo skiciram, pa se onda teleskop odmara u senci :), pa onda slikam... Nesto sam merio trebami 50-ak sekundi za sve to, bez odamaranja :)
Može i A5 za upola cene, presečem makazama na pola
Danas imamo jednu zanimljivost na Suncu, istočni rub Sunca vrvi fakulama, zabilježio sam ih ukupno 44, od toga je 40 na istočnom dijelu. Osim toga, za dva dana bi se moglo dogoditi da Sunčeva aktivnost u ovom ciklusu padne na nulu. Danas se zadnji puta vidi grupa pjega 74/2551, a sutra će to biti grupa 75/2550 i preksutra će nestati. Ne pojavi li se nova grupa ili nova pjega, Sunčeva aktivnost biti će - nula. :)
(https://lh3.googleusercontent.com/-LGalw_AZjjA/V1A_gVxKUmI/AAAAAAAAEF4/4LnaUZTrc7IEQqhH8sKtlMLNWqYSvGO0QCCo/s1024/644-65-2016.jpg) (https://picasaweb.google.com/108638416787112090527/09CrteziSunceveFotosfere2016Godina#)
Uuu... bas ih je mnogo. Jel to normalno?
Koliko opstaju fakule?
Normalno je. :)
Pročitaj ovo (http://www.zvjezdarnica.com/astronomija/istrazivanja/nasa-zvijezda-sunce-u-2015-godini/2362), a u podnaslovu Fakule ti stoje odgovori na tvoja pitanja. ;)
Odlično 8)
I evo ga, aktivnost Sunca je kao što sam i predvidio, pala na nulu. :)
Uvjeti su bili zbilja nepovoljni, nisam mogao baš najbolje fokusirati jer nije bilo niti jedne pjege pa sam podešavao fokus po rubu Sunca. Uočio sam jednu sjajniju fakulu koja se dobro vidjela između magličastih oblaka i nju iskoristio za bilježenje dnevnog hoda Sunca. ;)
(https://lh3.googleusercontent.com/-npLVdkwDaGE/V1Lx6u1BC5I/AAAAAAAAEGk/zeal6c0rsPgWouE706s1fAwMALxLamN1QCCo/s1024/645-66-2016.jpg) (https://picasaweb.google.com/108638416787112090527/09CrteziSunceveFotosfere2016Godina#)
Dakle ovak, nakon 12 dana (http://www.zvijezde.eu/aktivnost-sunce/2016/) potpune neaktivnosti (R=0), Sunce od danas ponovo ima pjegice. Nisu neke spektakularne, dapače, vrlo su sitne, ali su tu. :)
Zatim, prije dva dana Zemlja je bila u afelu pa sam uslikao Sunce, to je najmanji promjer Sunca koji vidimo sa Zemlje. U siječnju će biti u perihelu pa ću to isto snimiti i napraviti usporedbu da se vidi koliko je razlika u prividnom promjeru Sunca. ;)
Od prije koji trenutak postao nam je vidljiv sjeverni Sunčev pol, a južni, koji smo do sada promatrali, nam više nije vidljiv.
Eto, to su novosti sa Sunca iz prve ruke, da ne kažete da niste informirani. ;D
(https://lh3.googleusercontent.com/-uLXiEs9ZhDE/V30aOIg3OFI/AAAAAAAAETg/fFCkhspGqnk5y8LzeXciVpDx07u03QkjgCCo/s1024/670-91-2016.jpg) (https://picasaweb.google.com/108638416787112090527/09CrteziSunceveFotosfere2016Godina#)
Hvala! :)
Danas sam napravio svoje osamstoto (800) promatranje i mjerenje Sunčeve aktivnosti, a šesnaesto (16) ove godine. 8)
(https://forum.astronomija.org.rs/proxy.php?request=http%3A%2F%2Fwww.zvjezdarnica.com%2Fforum%2Findex.php%3Faction%3Ddlattach%3Btopic%3D8108.0%3Battach%3D37036%3Bimage&hash=a7a901937047d4f02023a0fae65f6ece)
Cestitam za 800! Kad budes sa 1000 Sunaca, zurka da se napravi 8)
vec sad bi mogao napraviti gif animaciju sa 800...
Čestitam!
Da li možda znaš koje veličine je bila najveća pjega koju si posmatrao i najveća grupa pjega?
Hvala svima! :)
Quote from: Night Walker on January 22, 2017, 04:49:00 pm
...
Da li možda znaš koje veličine je bila najveća pjega koju si posmatrao i najveća grupa pjega?
Ah, te detalje ne znam, ne vodim takvu evidenciju. To bi bilo malo previše. ;D No, sviđa mi se ideja, i mene bi zanimao odgovor, ali trebao bih pregledati svu tu silu crteža i premjeriti grupe i pjege. ::)
Budući da, koliko sam ukapirao, koristiš standardizovanu tj uvek istu dimenziju kruga prilikom iscrtavanja - mislim da možeš da nam preklopiš svih 800 crteža u jedan jedini koji bi prikazao najveću frekvenciju pojavljivanja pega. Računam da bi to bile umerene heliografske širine, tu ih valjda ima najviše, bilo bi zanimljivo za videti statistički rezultat tolikog truda :)
Recept: u Photoshopu kreneš sa file > scripts > load files into stack.
Odabereš 10 ili 20 fotki i PS odradi svoje. Onda Layer > flatten image, i onda snimiš. Zatim opet load files into stack i učitaš ovu poslednju snimljenu plus još 10-20 novih... I tako dok sve ne završiš ;D
To bi bilo izuzetno teško za napraviti jer promatranja nisu rađena svaki dan u isto vrijeme. Orijentacija Sunca je zbog toga uvijek različita, a i predloška za crtanje na ploči ekrana. Znači da bih trebao svaki od tih crteža ručno zakretati da bih ga poravnao. Evo, prelistaj neke od crteža (https://get.google.com/albumarchive/108638416787112090527/album/AF1QipMrVktzeAzE2K4PCJhe_sT4udNS5TZdFtHaibd_?source=pwa) iz prošle godine pa će ti odmah biti jasno o čemu se radi. Strane svijeta E, W, N, S su na svakom crtežu drugačije orijentirane. Kako Sunce putuje preko neba od istoka prema zapadu, tako se "rotira" i njegova slika na papiru.
Sve je to zanimljivo što predlažete, no ti podaci ne utječu na izračun Sunčeve aktivnosti pa mi nisu ni bili potrebni. Nekada se do njih dolazilo pomoću Porterovog diska (http://www.gimpoz.hr/repos/files/1351250730sunceva-rotacija.pdf) no ne znam koristi li ju itko danas. Ja ju nikada nisam koristio.
Da bih umanjio razliku u dnevnoj prividnoj rotaciji Sunca na projekciji, nastojim papir predloška uvijek jednako orijentirati na ploči ekrana, znači staviti ga na ploču vertikalno, gornji kraj papira ide gore, a donji dolje, bez obzira kako je ploča ekrana okrenuta. Da to ne radim, odnosno da ga stavljam onako kako stoji projekcijski ekran, Sunce bi dobilo "vrtoglavicu" na papiru. ;D Naime, nije isti položaj teleskopa s projekcijskim ekranom prijepodne ili poslijepodne kada teleskop napravi "meridian flip". Da mi papir stoji uvijek jednako na ploči onako kako je ona i konstruirana, jedan dan bi sjever bio gore, drugi dan bi bio dolje, treći na lijevo itd. :o
Evo da ti i ja cestitam na osamsto zabiljezbi i da se nadovezem na prijedloge vaska, kruske, yagodinca, night walkera...a da nam napravis "leptirova krila" sa pjegama?
Svaka čast za trud, zaista impresivna zbirka crteža. Na nekolicini nema orjentacije (nisu obeležene strane sveta) jesu li to trenuci minimuma Sunčeve aktivnosti?
Da. Kada nema pjega tada se ne može odrediti dnevni hod Sunca (one crtkane linije). A kada nemaš to, tada ne možeš odrediti niti strane svijeta. Ponekada se za te potrebe može odabrati sjajna fakula ako postoji.
Quote from: Danijel on January 22, 2017, 05:27:01 pm
Hvala svima! :)
Quote from: Night Walker on January 22, 2017, 04:49:00 pm
...
Da li možda znaš koje veličine je bila najveća pjega koju si posmatrao i najveća grupa pjega?
Ah, te detalje ne znam, ne vodim takvu evidenciju. To bi bilo malo previše. ;D No, sviđa mi se ideja, i mene bi zanimao odgovor, ali trebao bih pregledati svu tu silu crteža i premjeriti grupe i pjege. ::)
Ma naravno da bi bilo previše. :D
Mislio na to kao na nekakav kuriozitet. Npr. pojavi se pjega koja se ističe veličinom od većine onih što si posmatrao pa odlučiš da je premjeriš i zabilježiš zanimljivu pojavu. U svakom slučaju ću potražiti na internetu neke podatke kad mi je već palo na pamet. :)
Meni je uvijek bilo zanimljivo pratiti grupu pjega kada se raspadne na dvije ili tri grupe. Kada vidim takvu grupu onda već znam što će se dogoditi, ali ne točno kada pa dam svoju procjenu i pratim koliko sam pogodio. Da imam magnetometar, tada bih točno znao kada je došao taj trenutak. No i vizualno promatranje je zanimljivo. Kada se pojavi zanimljiva situacija na Suncu, onda ju zabilježim i fotićem i astrokamerom. Sada će takvih prilika biti sve manje jer je Sunčeva aktivnost u konstantnom padu. Treba se strpiti nekoliko godina. No, zna se dogoditi da Sunce izgenerira nešto zanimljivo i sada tako da ga treba uvijek držati u vidu krajičkom oka. :)
Jedno pitanje za matematičare / statističare.
Radim statistiku i usporedbu višegodišnje aktivnost Sunca i našao sam se pred dilemom. Izračunam broj pjega za cijeli mjesec, npr. januar i mogu taj broj pjega podijeliti s:
a) brojem dana u mjesecu - 31;
b) brojem promatranja u tom mjesecu.
I tako za svaku godinu.
Ako podijelim s brojem dana, dobijem jedan rezultat, a ako podijelim s brojem promatranja u tom mjesecu, drugi rezultat.
Broj dana za određeni mjesec je isti za svaku godinu, znači konstantni (osim u februaru gdje je svaka četvrta godina prijestupna), a broj promatranja je stalno varijabilni jer ovisi o vremenskim mogućnostima i mojem slobodnom vremenu za odraditi promatranja.
Koja od te dvije mogućnosti će dati vjerodostojniju srednju vrijednost broja pjega?
Meni je recimo potpuno svejedno, no mislim si da bi dijeljenjem s bojem dana u mjesecu dalo nekakvu fiksnu konstantu za usporedbu, jer se broj promatranja stalno mijenja pa može dati čudne rezultate, a nemam ništa čvrsto oko čega bi se radile usporedbe.
Zanima me vaše mišljenje, je li mi nešto možda promaknulo?
Sad baš gledam, ako broj pjega podijelim s brojem dana u mjesecu, vrijednost može pasti ispod nule.
Npr, u 2017. godini imao sam 16 promatranja u januaru, ukupno sam evidentirao 21 pjegu. Podijelim li taj broj s brojem dana (31) dobijem rezultat od 0,68, a ako ga podijelim s brojem promatranja u januaru (16) dobijem broj 1,31.
U prvom slučaju dobijem da je srednja vrijednost broja pjega po danu u januaru bila 0,68 pjega.
U drugom primjeru dobijem da je srednja vrijednost broja pjega po promatranju bila 1,31 pjega.
Koju vrijednost uzeti kao onu relevantnu?
Na žalost nigdje nisam pronašao nikakav dokument kako to rade drugi, ako to uopće rade. Nemam s čime usporediti tu obradu podataka. :-\
Mislim da bi bilo ispravnije da uzmes broj posmatranja umesto broj dana, i da ubacis nesto sto bi se moglo nazvati "faktor pouzdanosti" ili tako nesto.
Konkretno ako si posmatrao 16 puta, evidentirao 21 pegu u toku meseca od 31 dan, i hoces da iskazes prosecan broj pega dnevno, mogao bi da kazes ovako nesto:
Prosecan dnevni broj pega 21/16 ~ 1.31, sa faktorom pouzdanosti od 16/31 = 51.6%
Ova kombinacija govori dosta, znaci da je verovatno da je u tom mesecu bilo ukupno 31*1.31 pega, al da to nije sigurno nego postoji odredjen faktor pouzdanosti (nije isto sto i Confidence level, al aj da kazemo slicno). Da si posmatrao tacno 31 i dobio prosek - znalo bi se tacno koliko je pega bilo 31*prosek, i faktor pouzdanosti bi bio 100% (31/31 = 1). Ako posmatras samo jedan dan i vidis 3 pege - i kazes prosecan broj pega je 3, znaci u tom mesecu je bilo 93 pege - al faktor pouzdanosti kaze da je to samo 3% - vrlo nepouzdana procena.
Ovo nije nesto sto je standardno, to sam sad nabrzaka izmislio, al mozda moze da ti posluzi.
Hvala vlaiv na sugestiji. Ja sam se pogubio u tim brojkama jer se već danima borim s njima, formulama, dijagramima... Nastojim iz svih tih podataka koje sam u zadnje tri godine prikupio, izvući nešto smisleno i korektno kako bih mogao imati relevantni prikaz Sunčeve aktivnosti kroz niz godina.
Istina je da ako bih to dijelio s brojem dana u mjesecu, dobio bih "sumnjive" rezultate jer se u obzir tada uzimaju podaci koji zapravo nemaju veze s istinom jer ima puno dana kada nije odrađeno promatranje i zapravo ih ne bi trebalo brojati i uzimati u obzir. Oni su tu samo kao potencijalna mogućnost da se u njima odradi promatranje, a ako tog promatranja nije bilo, onda ni njih ne treba stavljati u statistiku jer nisu realizirani.
Što se tiče "faktora pouzdanosti" ne bih to radio, jer mi to komplicira ionako komplicirani posao s brojevima. Bit će dovoljan samo opis o korištenim metodama izračuna statistike. Moram to sada odmah na početku postaviti kako spada jer će mi se kasnije sve zakomplicirati kako bude bilo prikupljano sve više podataka pa će i ispravci biti vrlo komplicirani.
Hvala ti puno na mišljenju, pomoglo je. :)