Forum Astronomskog Magazina

Astronomske diskusije => ATM => Topic started by: DraganTesic on December 30, 2021, 06:03:37 pm

Title: Сићушни телескоп
Post by: DraganTesic on December 30, 2021, 06:03:37 pm
      https://www.youtube.com/watch?v=HxwhCmO90UQ

     Да ли ми неко може појаснити принцип тестирања? Почиње у 12:50.
Title: Re: Сићушни телескоп
Post by: vlaiv on December 30, 2021, 07:54:41 pm
Iskreno, nisam siguran da sam razumeo kako radi, ali znam na kom principu radi.

Radi na principu Njutnovih prstenova.

Oni nastaju kada su dve optičke površine, jedna sferna i druga "ravna" - jako blizu i imaju kontakt u jednoj tački:

https://en.wikipedia.org/wiki/Newton%27s_rings

Mislim da se taj fenomen koristi za testiranje u videu - ako imamo dve sferne površine, one bi trebalo da su u kontaktu svuda, a ako nisu i ako postoji "grbavi" deo - onda bi trebalo da se na tom mestu pojave prstenovi, recimo?
Title: Re: Сићушни телескоп
Post by: Joza on December 30, 2021, 09:04:52 pm
Par puta sam se pitao kako se kontrolišu i koriguju konveksne površine ali nikada nisam potražio oodgovor do kraja. Sada sam dobio odgovor u ovom klipu.

Ono veliko staklo koje stavlja odozgo ima konkavnu sfernu površinu koja je već polirana i korigovana. Za kontrolu su korišćene klasične metode sa nožem ili Ronči rešetkom u fokusu. Ta površina mu je referentna.

Kada stavi površinu koju koju kontroliše na ovu referentnu na mestima gde površine odstupaju dolazi do interferencije i pojavljuju se Njutnovi prstenovi. Na osnovu njih zaključuje kava mu je površina koju trenutno obrađuje i kako treba dalje da polira.

Princip je prost, upoređuje radnu površinu sa poznatom površinom.

Na snimku se mogu na par trenutaka uočiti Njutnovi prstenovi.
Više o njima imaš na https://sr.wikipedia.org/sr/Njutnovi_prstenovi
Title: Re: Сићушни телескоп
Post by: DraganTesic on December 30, 2021, 09:52:34 pm
Хвала вам, разјаснили сте ми.Нигде до сада нисам видео да неко помиње Њутнове прстене две сферне површи, али што да не.

Дивим се уложеном раду. Прво направити удубљени хиперболоид и то еталонске тачности. Онда испупчени хиперболоид и да буду исте мере, макар само око центра еталона!