Skorašnje poruke

#91
Oprema / Odg: Teleskop za pretežno zema...
Poslednja poruka radisasvr - Februar 25, 2026, 02:28:34 POSLE PODNE
Citat: Yagodinac poslato Februar 25, 2026, 12:31:16 POSLE PODNEObavezno beli tubus, nikako crni.

Zašto je ovo važno?
#92
Oprema / Odg: Teleskop za pretežno zema...
Poslednja poruka radisasvr - Februar 25, 2026, 12:42:55 POSLE PODNE
Neki konkretni modeli, ako može?
#93
Oprema / Odg: Teleskop za pretežno zema...
Poslednja poruka Yagodinac - Februar 25, 2026, 12:31:16 POSLE PODNE
Ajde sad ja da rušim Sneška:

1) Za terestrička osmatranja imaćeš uvek, ali uvek ogromnu turbulenciju pri horizontu i svako osmatranje teleskopom na malo većem uvećanju biće daleko lošije nego osmatranje teleskopom na tom istom uvećanju ali na nebu. Ovo je i logično, pošto je pri zemlji atmosfera em najgušća em trpi najviše termičke i svake druge turbulencije. Kad god sam usmerio svoj 150/750 na neku zemaljsku metu razočarenje je bilo zagarantovano. Sećam se da sam jednom pokušao da vidim i snimim požar na deponiji udaljenoj desetak km, uvećanje je bilo 75x ali slika je bila toliko ruinirana da sam maltene više detalja zapažao golim okom, u teleskopu je sve to bila jedna velika žuta mrlja tipa jaje na oko u tiganju...
Dakle dobro razmisli da li ti i dalje treba teleskop za ovo ili može da posluži i neki spektiv. Ptičari svi odreda koriste spektive ili male apohromate, a oni imaju veoma sličan zadatak kao ti.

2) Problem defokusiranih polja (pozadine). Ono što je u fokusu to je oštro i, zavisno od tipa teleskopa, kontrastno. Da pojasnim, najkontrastniju sliku danju u polju fokusa za datu aperturu daće refraktor (dvogled, spektiv, apo) a svi reflektori, katadiopteri naročito, daće ipak bleđu i ispraniju sliku objekta koji je fokusiran. Ovo je povezano sa sekundarnom opstrukcijom i vidljivo je i u astrofotografiji, mada mi naše fotke nasviravamo pa je to onda manje primetno.
Ali glavna razlika je u tome kako izgleda ono što nije u fokusu, u fotografiji se to zove bokeh. Jednostavno svaki njutn pozadinu narta veoma ružno i nervozno, umesto svetlih uniformnih kružića ti imaš krstove kod njutna ili krofnice kod katadioptera. Svaka šuma ili nešto što je oštro je renderovano mnogo oštrije, prelaz svetlo-tamno je katastrofa po tom pitanju i to može biti interesantno ali je estetski grozno, mene lično ipak nervira. S druge strane refraktori crtaju mutnu pozadinu bez greške, onako kako i treba da bude.

Zaključak: za zemlju i nebo - spektiv ili mali apo. Što manja apertura i što manja žižna daljina. Za 40 hiljada neki ahromat, apertura nebitna, pošto velike aperture ionako degradiraju sliku svojom turbulencijom. Obavezno beli tubus, nikako crni.
#94
Oprema / Odg: Teleskop za pretežno zema...
Poslednja poruka radisasvr - Februar 25, 2026, 11:17:00 PRE PODNE
Ciljevi koje bih gledao sa njim su na rastojanjima od cca 1km pa do oko 45km daljine.
Dvogleda imam nekoliko:  8x25, 8x30, 10x42, 16x50. Želim nešto što daje uvećanje osetno više od dvogleda. Barem mislim da mi to treba  ::) .
Optički instrumenti su me privlačili od malena, sada su se stvorili uslovi da to donekle i ostvarim.
Vidim ja jupiter i njegova 4 satelita čak i sa 8x25, kada su uslovi dobri. Sa 16x50 na stalku je sve daleko bolje, ali đavo neda mira. Ovo bi bilo za detaljnija posmatranja svega što je dalje od 1km.
Najviše bi se koristilo za dnevna posmatranja ali i za povremena posmatranja neba u vedrim noćima, naravno.
#95
Oprema / Odg: Teleskop za pretežno zema...
Poslednja poruka nemars - Februar 25, 2026, 10:39:02 PRE PODNE
A sta planirate da posmatrate? Jel danju? Koliko je daleko? Izvinjavam se ako deluje da guram nos, ali ako vam dvogled radi posao, mozda su opcije i kvalitetniji/veci dvogled, ili neki durbin ili nesto slicno.
#96
Oprema / Odg: Teleskop za pretežno zema...
Poslednja poruka nemars - Februar 25, 2026, 10:37:07 PRE PODNE
Citat: vlaiv poslato Februar 25, 2026, 09:44:05 PRE PODNE"Svetlina" - zavisi od dve stvari. Prva je prečnik objektiva a druga je uvećanje koje se koristi. Što je veće uvećanje - slika je tamnija (svetlo se širi po većoj površini pa je količina svetla po jedinici površine manja). Prečnik objektiva jednostavno sakuplja manje ili više svetla - zavisi da li je manji ili veći.

Koliko je ovo uopste bitno za posmatranje danju? (bar ja tako tumačim "zemaljska posmatranja")
#97
Oprema / Odg: Teleskop za pretežno zema...
Poslednja poruka radisasvr - Februar 25, 2026, 10:36:06 PRE PODNE
#98
Oprema / Odg: Teleskop za pretežno zema...
Poslednja poruka radisasvr - Februar 25, 2026, 10:23:44 PRE PODNE
Hvala vam mnogo na ovim pojašnjenjima. Meni zaista znače jer se nikada nisam susretao sa ovom materijom do sada. Kod dvogleda, koje odavno koristim, stvar je mnogo jednostavnija, to je zatvoren sistem, nema menjanja okulara, uvećanja su fiksna i mala u odnosu na teleskope i, posledično, prividno vidno polje je veoma veliko.

Sada, posle ovih diskusija , najbliži sam refraktoru 90/660 ( uvećanja 33x i 66x sa okularima koji uz njega dolaze) i katadiopterima 90/1250 i 102/1300 na alt az montaži.
Možda je refraktor meni i bolja opcija zbog manjih uvećanja i veće prividne širine polja a ako poželim veće uvećanje to može sa drugim okularima ili sa barlow sočivima?
Šta savetujete, uzimajući u obzir da su mi zemaljska posmatranja prioritet u odnosu na astronomiju?
#99
Oprema / Odg: Teleskop za pretežno zema...
Poslednja poruka vlaiv - Februar 25, 2026, 09:44:05 PRE PODNE
Citat: radisasvr poslato Februar 25, 2026, 07:11:47 PRE PODNEKolike su te razlike u širini vidnog polja na istim uvećanjima i kolike su razlike u oštrini i svetlini?

Kada pričamo o širini vidnog polja - onda imamo dve stvari o kojima pričamo - Prividna širina polja i stvarna širina polja.

Stvarna širina vidnog polja zavisi od od uvećanja. Znači, za isto uvećanje, ona je ista. Prividna širina vidnog polja zavisi od samog okulara, znači ne zavisi od teleskopa. Prividna širina vidnog polja je kako ti slika izgleda pred okom - da li je kao da gledaš kroz slamku - mali deo u centru i sve okolo crno ili je široka slika, znači veliko pred okom sa malo crnog okolo.

Stvarna širina vidnog polja je deo realnog sveta koji vidiš kroz optiku. To se za dvoglede obično iskazuje kao dužina na određenoj distanci - tipa 100 metara na 1000m daljine. Kod astronomije se izražava u stepenima - tipa 2 stepena realnog vidnog polja.

Znači - realno širina vidnog polja zavisi od povećanja, prividna od dizajna optike okulara.

Povećanje se dobija kad se podeli fokalna dužina teleskopa sa fokalnom dužinom okulara.

Kažemo da Maksutov ima uže vidno polje samo zato što ima veću fokalnu dužinu. Recimo da porediš Maksutov od 1300mm fokalne dužine i onaj refraktor 70/700.

Za isti okular, recimo od 10mm, Maksutov će dati x130 uvećanje (1300mm / 10mm) dok će refraktor dati x70 (700mm / 10mm). Pošto Maksutov ima skoro duplo veće uvećanje - on će imati i skoro duplo manje realno vidno polje.

Ali ako uzmemo isto uvećanje - dva različita okulara koji na maku i refraktoru daju isto uvećanje, recimo 13mm i 7mm da oba imaju uvećanje od x100 - onda će realno vidno polje biti isto (zapravo zavisi i od tipa okulara, ali ako je isti tip sa istim prividnim vidnim poljem odnosno field stop-om).

"Svetlina" - zavisi od dve stvari. Prva je prečnik objektiva a druga je uvećanje koje se koristi. Što je veće uvećanje - slika je tamnija (svetlo se širi po većoj površini pa je količina svetla po jedinici površine manja). Prečnik objektiva jednostavno sakuplja manje ili više svetla - zavisi da li je manji ili veći.

Pošto maksutov lakše postiže veća uvećanja zbog svoje velike fokalne dužine - kažemo da ima manje vidno polje i da je tamniji, jer te dve stvari zavise od uvećanja koje se koristi.

Ako je uvećanje isto i isti prečnik objektiva, onda će slika biti isto svetla u oba teleskopa i prikazaće isti deo realnog sveta - isto realno vidno polje.

Sama oštrina slike zavisi od dosta faktora, ali ako imamo savršenu optiku i isti prečnik objektiva - većina ljudi neće primetiti razliku u oštrini između refraktora i maksutova istog prečnika. Iskusniji posmatrači će primetiti razliku na najvećim povećanjima zbog centralne obstrukcije u maksutovu.

U realnim uslovima i zbog dizajna maksutova i refraktora, oštrina će zavisiti od primerka i jednog i drugog teleskopa ali možemo recimo reći da su 90mm refraktor i 100mm maksutov u istom rangu.
 
Generalno - što veći prečnik, veći potencijal za oštriju sliku i što manje obstrukcije aperture - oštrija slika. I naravno, što veći kvalitet izrade (a samim tim i cena) - oštrija slika. U realnim uslovima ima toliko drugih faktora - kvalitet atmosfere, kvalitet okulara, temperatura, koliko je posmatrač iskusan ...
#100
Oprema / Odg: Teleskop za pretežno zema...
Poslednja poruka radisasvr - Februar 25, 2026, 07:11:47 PRE PODNE
Hvala svima na savetima.
Gledam, čitam i usput se upoznajem sa materijom ;)
Sviđa mi se kompaktnost katadioptera i to što su imuni na hromatske aberacije.
Kod refraktora mi se sviđa šire vidno polje i, koliko sam razumeo, kontrastnija i svetlija slika.
Kolike su te razlike u širini vidnog polja na istim uvećanjima i kolike su razlike u oštrini i svetlini?