Učestalost bolida i meteorita nad Zemljom

[johnny984]

Koja je granica tačno ne znam, bilo bi lepo kada bi neko ko više zna o ovoj temi nešto dodao pošto je ona u poslednje vreme baš aktuelna.

Ono što mogu da dodam je činjenica da nije sve ni u veličini asteroida ili komete. Velikog uticaja ima i brzina kojom će udariti. To je uz veličinu najverovatnije i najbitniji faktor (mada je meni po nekoj logici stvari brzina čak i bitnija od veličine, jer je kinetička energija proporcionalna kvadratu brzine, dok je direktno proporcionalna masi). Takođe, bitan je i sastav samog asteroida, da li je čvrst poput kamena ili sa metalnim jezgrom, ili ga na okupu drži sopstvena gravitacija a sastoji se od sitnijih delova. Verujem da je i ugao sudara takođe bitan. I da li će udariti u kopno ili neku vodenu površinu. Tako da ima puno faktora, a koji je kritični prečnik koji bi sigurno doveo do masovnog istrebljenja nemam pojma, ali verujem da je tu negde između ovog današnjeg i onog koji je sredio dinosauruse 

[Kizza]

Ah,ta žuta štampa  Naslov i tekst u suprotnosti,sreća što mi postojimo: http://www.kurir-info.rs/pomolite-se-asteroid-ubica-dinosaurusa-stize-veceras-clanak-818291

[johnny984]

Naslov je u skladu sa reputacijom tih nazovi novina. Pokušavaju da budu duhoviti, šta ćeš. Imajući u vidu da je u pitanju Kurir, dobro je da nisu priložili i neke astrološke karte ili twitove poznatih, haha 

[johnny984]

Accuphase, evo ovo sam pronašao na space.com i mislim da daje odgovor na našu dilemu:

"In general, scientists think any asteroid bigger than 0.6 miles, or 1 km, could end human civilization if it hit us. For comparison, the object that killed off the dinosaurs 65 million years ago is thought to have been about 6 miles (10 km) wide."

http://www.space.com/21377-asteroid-1998qe2-flyby-friday.html

[Danijel]

Milsim da je Korado na jednom svojem predavanju rekao da asteroid veličine 2 km i veći, ako uspije probiti zemljinu koru pri udaru, izaziva nestanak života na cijelom planetu. Znači ako probije koru, dolazi do eksplozivnog izlijevanja magme, a kako je tlak unutar Zemljine kore, na bazi plašta oko 136 GPa, veći nego na površini, magma će se izliti i učiniti planet sterilnim. Naravno, udarac će napraviti rupu veličine nekoliko desetaka kilometara, pa i preko sto kilometara, ovisi o snazi udara. Debljina zemljine kore je od 10 km (ispod oceana) do najviše 70 km, u prosjeku 35 km. Oporavak planeta u tom slučaju trajao bi milijunima godina, a život bi krenuo sasvim ispočetka. To se događalo više puta tijekom razvoja Zemlje. Znači, za Zemlju to ne bi značilo ništa novoga, a za život na Zemlji bi to značilo sve ispočetka. Možemo reći da bi život bio resetiran

Saša je napisao jedan lijepi članak o tome

[Danijel]

Još da kažem da ne znamo koji je scenarij gori, da asteroid udari u ocean ili u kopno. U oba slučaja dolazi do katastrofalnih posljedica. Ako mazne u vodu, potopit će sve živo tisućama kilometara u dubinu kopna. Ako mazne u kopno, porušiti i spaliti će isto tako tisuće kilometara  naokolo. Tada nastupa tzv. nuklearna zima, gomile prašine, pepela i otrovnih plinova koji će okružiti Zemlju, atmosferu će učiniti neprozirnom na dulji vremenski period koji se mjeri godinama. Ono malo preživjelog života suočit će se s ledenim hladnoćama i nedostatkom hrane. Posljedica: preživjet će uglavnom vrlo mali organizmi koji ne trebaju puno hrane i koji se mogu zavući ispod zemlje da se zaštite od hladnoće. Zato su dinosauri izumrli, nisu imali hrane i nisu mogli podnijeti ciču zimu koja je nastala. Tada su sisavci dobili svoju priliku koju su itekakao dobro iskoristili. Nestali su dinosauri, koji su stotinama milijuna godina suvreneo vladali ovim planetom, a na scenu su došli sisavci, primati koji su evoluirali do stupnja da su svoje tragove ostavili i na mjesečevoj površini. To do tada nikome nije uspjelo. Bismo li uspjeli preživjeti slični scenarij, bolje da ne doznamo iz prve ruke

[johnny984]

Zanimljiv članak. Do sada nisam čuo da su uspeli za taj asteroid čak da odrede i da je pripadao familiji Baptistina. A naučio sam iz njega i šta je Efekat Jarkovskog  . Znam da komete mogu menjati putanju tako što se zagreju pa prilikom izbacivanja gasa skrenu s kursa, ali ovaj način je mnogo suptilniji 

A što se udarca u kopno ili okean tiče, kada bih morao da biram ja lično bih izabrao okean  . Tačno je da bi cunami poplavio veliki deo kopna, ali bi bar materijal izbačen u atmosferu bio znatno manji (ili bar ja to tako zamišljam). Takođe, moguće je da bi do cunamija došlo i u slučaju udara u kopno usled raznih zemljotresa (doduše manjih razmera), a i koliko znam pri ovako velikim udarima, dolazi do poremećaja i na suprotnoj strani planete od mesta udarca.

Doduše, kao što reče, nije dobro ni jedno ni drugo, tako da samo neka oni krstare pored nas kako bismo mogli da ih gledamo, ali ne moraju se približavati 

[Kizza]

Zanimljivo kako svaki očevidac ima svoju verziju viđenja: http://edition.cnn.com/2014/02/28/us/east-coast-fireball/index.html?hpt=us_c2
Zanimljiv je i sajt NASE za praćenje meteora i meteorita.