dali su sve planete ostalih sistema iste po hemijskoj strukturi ?

[ikalo]

nego, da se ja vratim na prvobitnu temu...

pogledajmo samo naše dvorište, sunčev sistem.. i vidjećemo da su planete različitog hemijskog sastava...

Ikalo

[mmilan]

Tek sada sam video pitanje.

Taj nas eksperiment radjen je prema sajtu http://sci-toys.com/scitoys/scitoys/light/cd_spectroscope/spectroscope.html (imam negde isto ovo i na srpskom, ali pretpostavljam da nije neophodno?)

Pogledajte i ostale ideje na sajtu www.sci-toys.com, ima zanimljivih stvari.

[r2d2]

Hvala Milance!!
Razumljiv engleski, puno slika, dostupan materijal....
Pozdrav

[mmilan]

Hvala Milance!!

Nema na cemu

ps. Ne ocekuj cudo od spektroskopa

[r2d2]

Eh majku mu ja na google otkucao "cd spectrometer" i dobio nekih 1770000 rezultata
evo ti link do prvog

http://www.exo.net/~pauld/activities/CDspectrometer/cdspectrometer.html

samo mala opaska. nemam pojma da se to zove `cd spectometer` ja pokusavao cd + spektar + spektralne linije i jos ko zna sta..  btw hvala

[sale11472]

pa znas kako kazu "pricaj srpski da te ceo svet razume" samo sto se na internetu srpski odaziva na ime engleski

[Kizza]

Ineresuje me da li sve planete u nasem Suncevom sistemu imaju magnetne polove ?Ako imaju velika je mogucnost da je priroda stvaranja planete bila slicna,to jest da se srediste planete formiralo sa teskim metalima pa onda ostali

[ikalo]

Na ovo mogu ja djelomično da odgovorim...

mars nema magnetne polove, nego postoje djelovi kore koji su magneti za sebe sa svojim lokalnim usmjerenjem koje nema nikakve veze sa ostalim djelovima kore... naučnici pretpostavljaju da je to zato što je marsovo jezgro "mrtvo" to jest nije tečno.

druga stvar, za magnetno polje nije potrebno da je jezgro od metala. Dovoljno je da imaš naelektrisane čestice (jone, elektrone, protone) koji se kreću kružno... eto ti zatvorenog električnog kola a to je ujedno i elektromagnet.... iz tog razloga sve zvijezde imaju magnetno polje.

Idemo dalje... ne znam tačno za sve planete, ali ako me sjećanje ne vara, na unutrašnjim planetama sunčevog sistema dominiraju silikati i metali, jupiter je većinom helijum a neptun čini mi se metan... e sad, ovo nije stopostotno sigurno, a nisam imao vremena da provjerim na wiki, google ili nekom trećem izvoru.

Trenutno otkrivene ekstrasolarne planete su većinom gasovite (vodonik, helijum, metan i sl.) ali to ne mora da znači ništa.. jednostavno, takve planete su u prosjeku veće mase pa ih je lakše detektovati instrumentima koje mi posjedujemo.

Molim nekoga ko bolje poznaje tematiku da me dopuni i ispravi tamo gdje sam zastranio.

Ikalo

[r2d2]

e ikalo koristim priliku da ti se zahvalim jer si upravo odgovorio jos razumljivije  na jedno pitanje koje sam ranije postavio o uzroku nastanka magnetnog polja.
---------------------------------------------------
mars je planeta koja se na intrigantan nacin razluke od ostalih planeta /da nam nije to napusten svemirski brod sa koga smo dosli iz ko zna kog zvezdanog sitema pa se spustili na zemlju /.
da samo dodam da je magnetni pol zemlje se mnogo puta u proslosti nalazio na geografskom juznom polu /tj krece se vema polako od severnog do juznog/
sto se tice suncanog magnetnog polja cini mi se da sam davno video jednu  sliku koja je prikazivala nepravilnu i nejednaku sferu magnetnog polja sunca.
po toj slici mi smo trecinu godine `uronjeni` u to suncevo magnetno  polje. mada nisam bas siguran da je to prikazivala slika, jel mi to nekako bas ogromno izgleda, pa se unapred izvinjavam ako je opis netacan.

[ikalo]

Možda nisi dobro razumio sliku...

Zemlja je predaleko da bude u sunčevom magnetnom polju. Ali se zato desi da poneka prominencija koja se otrgne od sunca završi u našem magnetnom polju i napravi havariju sa elektronikom na zemlji.

Magnetno polje u plazmi ima jednu osobinu a to je da je vezana za tu plazmu.. a kako se kod sunca razmjena toplote dešava mješanjem plazme, dešava se da se magnetno polje namotava kao klupko a onda u jednom trenuku netaje i ponovo se generiše sa zamjenjenim mjestima polova. e sad, nisam siguran da li je taj period jednak periodu promjena sunčeve aktivnosti od 11 godina. A da, namotavanje magnetnog polja na suncu nastaje zato što ekvator rotira brže nego polovi... ne zaboravite, sunce nije čvrsto tijelo nego plazma koja se ponaša kao fluid u nekim aspektima.


Kod zvijezda koje imaju veću temperaturu, toplota se prenosi direktno zračenjem tako da nema pojave "namotavanja" magnetnog polja.. bar ne toliko izraženo... eh... zašto li sam dao svoje brojeve "čovjek i svemir" dao bivšoj djevojci... nikad mi ih nije vratila... u jednom je baš bila tema plazma, termonuklearne reakcije u zvjezdama i magnetna polja....

Ikalo
Ikalo

[r2d2]

Astronomi vjeruju, da se i Sunce rodilo u području gusto naseljenom vrućim zvijezdama. Sve ukazuje na to da smo imali sreće što je naša zvijezda pobjegla iz nesigurnog područja pa su se oko nje mogli formirati planeti.
Citat iz AM-a.
http://www.astronomija.co.rs/dubokisvemir/magline/Rosetta/rosetta.htm
Hm dali taj iskaz menja eventualnu hemisku slicnost ostalih sistema ili ne?

[Kizza]

Mozda bi Admistrator mogao da da neki zakljucak na zadate teme?Ako je to opterecenje za njega mozda ,ne znam posle mesec dana,da onaj ko je postavio TEMU da da  svoje misljenje?Ovako mozemo pricati,kao sto je bilo o veri,tri meseca i da nista ne zakljucimo

[r2d2]

"Kiseonik je treći element po količini u svemiru. Prva dva, vodonik i helijum su nastali u Velikom prasku na početku našeg Prostor-vremena a uz to svi elementi nastaju od vodonika u zvezdama u toku procesa fuzije. Iz količine kiseonika dobijamo koliko ima ugljenika, azota i neona u zvezdama i naše razumevanje procesa koji se odvijaju u centrima zvezda ( i Sunca naravno ) je direktno vezano za ove elemente koji nastaju kao posledica fuzionisanja vodonika koji omogućuje da zvezde sijaju i odaju energiju. Naša merenja količina kisonika na Suncu potiču još iz osamdesetih godina prošlog veka i jedan su od temelja našeg poznavanja Sunca, procesa koji se u njemu odvijaju kao i u ostalim zvezdama.

Skorašnja merenja pokazuju da izgleda da na Suncu ima samo trećina kiseonika od one količina koju modeli predviđaju. Ta merenja su obavili Socas-Navarro i Aimee Norton na solarnom teleskopu Richars Dunn u Novom Mksiku, u SAD-u. Oni su koristili uređaj Spektro-polarimetar za infracrvene i optičke regione svetlosti ( SPINOR ). Atomi elemenata koji se nalaze u Suncu emituju svetlost određene talasne dužine, teleskop skuplja svetlost sa Sunca i šalje ga u SPINOR koji analizira talasne dužine te svetlosti a odatle možemo izvući koliko kog elementa ima na Suncu. "
Izvuceno iz konteksta sa adrese:
http://viva-fizika.org/content.php?article.87