• Welcome to Forum Astronomskog Magazina. Please login or sign up.
 

Studiranje

Started by Djorvoz, November 27, 2004, 06:47:37 pm

Previous topic - Next topic

0 Members and 1 Guest are viewing this topic.

Djorvoz

 Ovde bih molio one koji studiraju da pruze informacije onima koji to hoce da rade a vezano je za astronomiju i astrofiziku. Neke informacije za koje mislite da bi mogle biti od koristi onima koji su sad u fazi koju ste vi prosli. Takodje molom administratora da ovu temu ucvrsti na vrh tema je r mislim da je izuzetno korisna  

Sich

 Uh, zasto je ova tema ostala prazna, a zaista moze biti bitna.
Za sad ukratko, studije postoje u Novom Sadu i Beogradu. U BEogradu studije postoje vec x godina, a u novom sadu tek tri i radjene su po bolonjskoj konvenciji.
Postoji dosta mana i jednih i drugih, a sto je interesantno mane su razlicite, tako bi najbolje bilo fizija ovih studija u jedne, ali... :)
Ok, treba napisati nesto vise o ovome.
"The only thing standing between me and total happiness is reality." - Douglas Porter

Sich

 vidim da trenutna odluka pada na beogad
dobro, ima jos vremena :)
"The only thing standing between me and total happiness is reality." - Douglas Porter

milni

 Na tvom mestu ja bih izabrao ipak Novi Sad!

Djorvoz


TenMonGaKuSha

QUOTE (Djorvoz @ 24. Mar. 2005., 23:07)
Zbog čega? [/quote]
Blizi je Bolonji.. nekoliko km ;)

Djorvoz

 Tu si u pravu u potpunosti.

Joca

 ...u Hrvatskoj nema 'studija astrofizike'??!!?? :huh:  :o  :huh:

"Na poticaj prof. dr. Mile Dželalije, inače fizičara i prodekana za znanost Fakulteta prirodoslovno-matematičkih znanosti Sveučilišta u Splitu, Ana je - zajedno s još čitavom grupom hrvatskih astrofizičara koji djeluju na prestižnim znanstveno-istraživačkim ustanovama širom svijeta - uključena i u pokretanje prvog studija astrofizike u Hrvatskoj. Studij bi prve brucoše trebao upisati već u sljedećoj školskoj godini, a više informacija moći će se dobiti tijekom promocije koju Splićani i njihovi suradnici pripremaju tijekom ovogodišnjeg Festivala znanosti koji se održava od 18. do 23.4. u Rijeci, Zagrebu, Splitu i Osijeku. Vjerujemo da će, upravo zahvaljujući ovakvom iznimnom profesionalnom zalaganju hrvatskih astronoma i astrofizičara, Hrvatska u skoroj budućnosti postati jakim uporištem svjetske astrofizike."

izvor: http://www.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rub...63286328582863R

Sich

 Evo stanja u hrvatskoj

sa news grupe hr.fido.astronomija, napisao text Tomislav Stimac

Quote> Mole li mi netko reci neato o studijima iz astronomije u naaoj okolici
> (Italija...)?l
>

Mogu ti dati informacije iz prve ruke za studij u Hrvatskoj. Kod nas ne
postoji studij astronomije niti astrofizike. ®elia li se baviti
astrofizikom, potrebno je upisati 4-godianji studij fizike nakon kojeg
postanea inlinjer fizike, i u principu molea raditi ili nastaviti akolovanje
u bilo kojoj branai fizike, ukljucujuci astronomiju.

Na lalost, pololaj astrofizike na naaem fakultetu je mizeran (konkurencija,
netrepeljivosti, itd). Do prije godinu dana na 4. godini studija postojale
su 4 grupe prema kojima su se studenti usmjeravali na pojedina podrucja
fizike (energetika, teorijska fizika, eksperimentalna fizika, astrofizika).
Kako energetiku ionako nitko nije upisivao, a astrofizika je trn u oku
vecini profesora na fakultetu, prvenstveno iz razloga ato gotovo svi koju su
upisivali taj smjer zavrae vani, a i zbog cinjenice da su teorijski i
eksperimentalni smjerovi puno manje atraktivni od astrofizike (posebno
eksperimentalni smjer) pa je jako puno ljudi odlazili na astrofiziku, tako
su od ove godine ukinuli astrofiziku pa danas postoje samo dvije grupe -
eksperimentalna i teorijska fizika.

Istina, svi kolegiji koje si mogao sluaati ako si upisao grupu astrofizike
sada su uklopljeni u grupe teorijske i eksperimentalne fizike. Prije ti je
rad morao biti iz astrofizike ako si upisao tu grupu, danas viae nije tako.

Uglavnom, iz astrofzike i necea puno nauciti na ovom fakultetu (5 izbornih
kolegija + joa 2 kolegija - uvod u astronomiju, astrofizika 1 - fizika
zvijezda, astrofizika 2 - galaksije, fizika plazme i Sunca, Spektroskopija
ioniziranih plinova, Uvod u kozmologiju i kozmologija). Od profesora samo su
3 pravi astrofizicari - Pavlovski, Vranjak (umjesto njega cini mi se da
dolazi Ruldak) i Vujnovic (ide u penziju, ne znam tko ga mijenja).
Kozmologiju drle Picek i Pallua, koji nisu astrofizicari, ali je Picek
izrazito zanimljiv.

A ato se tice usporedbe sa studijem u Italiji - po mojim saznanjima kod nas
dobijea puno viae znanja iz fizike i specifican nacin razmialjanja i
prilagodbe tako da se "naai" ljudi bez problema snalaze na bilo kojem
stranom sveuciliatu nakon diplome. Dobivena znanja su manja i sustav
relativno loa u Italiji, iako tamo dobijea puno viae prakse i naucia raditi
u branai, ato je u jednu ruku dobro, ali i loae jer teako molea raditi u
drugim podrucjima fizike, a i nacin razmialjanja ti nije toliko airok.

No, kod nas ucia prilicno potrebnih i nepotrebnih stvari, a forsiraju se
znanja koja ti nikada nece trebati. Sada, na tebi je da odvagnea ato je
bolje...

Inace, oni koji su kod nas zavraili astrofiziku danas definitivno nisu bez
posla, a ima ih svugdje - ESA/ESO, Leiden, Oxford, Princeton, Caltech... Kod
nas posla nema, osim ako nisi sin odredenih persona, poato u astrofizici
molea raditi ili na opservatoriju Hvar ili na fakultetu.
"The only thing standing between me and total happiness is reality." - Douglas Porter

Djorvoz

 Ovo me je jako zacudilo. Ne mogu da verujem da je to istina.

bodza

 He, he, ali zato su u stanju da prisvajaju Rudjera Boskovica  :lol:  

Sich

 hehe, isto kao i mi :)
"The only thing standing between me and total happiness is reality." - Douglas Porter

Coole

 Pa mora da bude neciji  :rolleyes:
Stvarno mi vise nije jasno, ciji su Tesla, Pupin i kompanija? Srbi, Hrvati ili mozda Amerikanci?

A sto se tice studija, i ja hteo pa nakon raspitivanja odustao...

Coole

 Ne znam odakle sam ovo iskopao dok sam se raspitivao pre jedno tri godine:

Izvod Iz Dnevnika Jednog Studenta Astrofizike:
             
Kahmm...pardon

E, pa, dobro, dakle, dok medjutim, cak stavise, a ustvari, svakako da, a nikako ne, ne mogu da kazem, moze da bidne da jest, a ne kazem ni da nije.....aaaaaa cek malo, idemo ispocetka...

Kahmmm, e, pa, dobro, uzrok ove zbrke gore je sto me je, dok sam se vracao danas sa fakulteta, Razum napustio, govoreci kako ima zakazanu poslovnu veceru sa Logikom, kako bi u cetri oka raspravili stvari koje su mi se desavale poslednjih nekoliko dana, i da to obrazloze uz upotrebu sto manje paranormalnih fenomena, i da pritom ne povrede vise od dva zakona termodinamike.

Evo kratkog istorijata, dosadasnjih dana na faksu.

Prvi dan mi je bio najgori. I drugi dan mi je bio najgori. Treci dan mi se nije ni malo dopao. A onda je sve krenulo nizbrdo.

A evo i malo duzeg istorijata dosadasnjih dogadjaja, zajedno sa zadrzavanjima na apsurdnijim desavanjima i dubljim tumacenjima istih.

Pre svega, vazno je napomenuti, da su Organizacija i Red, na matematickom fakultetu, misaone imenice. Ukoliko nekom od zaposlenih na fakultetu pomenete reci kao sto su Svrha, Razlog, Zdravorazumsko Razmisljanje, on ce se odmah masiti recnika. A reci poput Razum, Smisao, Celishodnost i soba 757, kao da u zgradi fakulteta ne podlezu istim zakonima kao i sve ostale reci, i pocinju da se neobjasnjivo savijaju, izvrcu, da bi se ubrzo zatim urusile same u sebe, ostavljajuci pritom Haos, Besmisao, Konfuznost i Apsurdnost da se dogovore ko ce da vlada kojim spratom, pri cemu Paradoks kontrolise sve ulaze i izlaze (ukljucujuci tu i prozore petog sprata koje studenti, na sveopste cudjenje kolektiva zaposlenih, sve cesce koriste kao izlaz, ne vodeci pritom racuna da to za sobom povlaci da vise nikad nece moci da koriste uzlaz u zgradu fakulteta, kao i uostalom bilo koji drugi ulaz u bilo koju drugu zgradu, kucu, apoteku ili bilo sta drugo sto ima ulaz; u medjuvremenu su se pojavile glasine da im je upravo to i bila namera; kolektiv zaposlenih je odlucno odbacio te tvrdnje, okarakterisavsih ih kao potpuno besmislene i nastavio raspravu o glavnoj tacki dnevnog reda, a to je "Ponasanje nematerijalne tacke u polju Neverovatnoce u trajanju od tacno nultog dela sekunde")(o sobi 757 nesto kasnije ce biti vise reci).

Elem, jedna od prvih, paranormalnih pojava na fakultetu koja pada u oci, je raspored predavanja. Svaki prosecan studenet, koji je ima iole kakvu predstavu o nacinu studiranja, bi ocekivao da ce, kad pocne da pohadja nastavu, dobiti raspored predavanja koji ce mu omoguciti da ujutru na brzinu ustane i opere zube, zatim odslusa koje predavanje iz struke za koju se opredelio, da bi posle krace pauze koju je iskoristio za picence, odsedeo jos koj sat na vezbama, i potom se vratio kuci kako bi prelistao nesto od predjenog gradiva i, konacno nekoliko preostalih casova upotrebio za slusanje omiljene grupe, buljenje u TV, odlazak u diskoteku, grickanje omiljenih grickalica ili sta vec doticni student voli da radi u nekoliko preostalih casova. Medjutim, rasporedom casova na matematickom fakultetu, upravljaju neki drugi zakoni. Iako nisu jos uvek potpuno istrazeni, osnovna premisa je manje-vise poznata: Raspored casova se pravi tako da student svoje vreme moze da iskoristi na sto manje racionalan nacin. Jedan od takodje, veoma bitnih aksioma glasi: Studentu se mora onemoguciti da svako eventualno slobodno vreme iskoristi za bilo koji vid zabave. Dalje, jedna od definicija govori da se termini predavanje moraju cesto i bez najave menjati i/ili otkazivati, a posebna grana analitickog rasporedjivanja se brine da se pojedina predavanja uvek preklapaju. A jedna od najvaznijih teorema nalaze ubacivanje besmislenih pauzi koje ne traju ni previse dugo, ni previse kratko, vec taman toliko da student to vreme ne moze da iskoristi da ode kuci, a ni da to vreme provede na ko zna kako konstruktivan nacin u gradu. U jednacinama, koje upravljaju rasporedom predavanja, figurira jedna od najneobicnijih konstanti u citavom poznatom Univerzumu. Rec je o Marfijevoj konstanti koja se obelezava sa 1 MRF, a iznosi tacno 1 na besmisleno, pa podeljeno sa nista, pa logaritam iz toga za apsurdnu osnovu, pa sve to puta milion na nemoguce i podeljeno sa 13 (ovde 13 nema nikakve veze sa nekim sujevernim verovanjima... ili bar tako tvrde clanovi kolektiva zaposlenih na fakultetu....s vih 13 clanova kolektiva). Naime, ova konstanta obezbedjuje da, ukoliko se ipak pored svega studentu ukaze prilika da svoje vreme iskoristi na razuman nacin, to vreme odmah upotpuni iznenadnim eksperimentalnim vezbama iz mehanike. Ovde je interesantno pomenuti da su i gore pomenute eksperimentalne vezbe iz mehanike jedan od izvora brojnih paradoksa. Doticni profesor mehanike (koji nam je uzgred budi receno, na danasnjem predavanju dokazao nekakvu vezu izmedju rotacije elektrona, prosecne duzine zivota savremenog coveka i brzine svetlosti!), nam rece da odemo da se prijavimo na drugom spratu za dva puta gore pomenute eksperimentalne vezbe. Kad mi tamo, a ono medjutim, pise da se za tri puta gore pomenute eksperimentalne vezbe prijavljuje u zgradi PMF-a u sobi 757 Dobrooo. Nema razloga za strah. Treba samo otici do PMF-a, pronaci sobu 757, i prijaviti se za eksperimentalne vezbe, koje sada pominjemo po cetvrti put. Priblizavamo se polako sablasnoj zgradi PMF-a. Duboko udahni. Sve je u redu. Idemo.....Lift...opa lift ne radi...nema veze idemo do drugog lifta...hmmm gde je drugi lift....ne nije ovde...a tamo na drugom kraju.... hmm...nema nista....da nije onaj hodik levo pored kojeg smo prosli pre pola sata... ne, ne...mozda je trebalo da skrenemo...ajde da se vratimo tamo gde smo se prvi put izgubili....(.........).....-dovoljno kasnije- a konacno evo lifta...odlicno prima osam osoba, a nas je tacno osam.....sta nece da krene...mozda nas je ipak previse....gle nece da krene ni sa sedam....mozda ako jos neko izadje.....hmmm...pa dobro, barem smo nas cetvoro stigli.....(ukoliko ste pomislili da bi bilo pametnije da smo krenuli odmah stepenistem, odmah da vam kazem da je to je to ekvivalentno skoku u uzareni vulkan sa 72. sprata Twin Tower-a u trenutku udara boeing-a 747). ......sad samo jos da pronadjemo sobu 757....hmm....752, 753, 754.....hmm...da probamo onaj drugi hodnik.....755, 756......ne, mislim da nije u tom delu...ne koriste taj hodnik otkako se srusio pod.......da nije na petom spratu......(..............)-vise nego dovoljno kasnije- ne, nije ni na petom.....mora da smo negde promasili na cetvrtom........(.......-----[]----.......).... i tako dalje sve dok nismo obavesteni da soba 757 NE POSTOJI!!!!!!!! AAARRGGGGGGGHHHHHHHH!!!!!!!!!!(kasnije smo saznali da se soba 757 ipak, misterizono materijalizovala. Stavise, kolektiv zaposlenih tvrdi da ne samo da soba 757 postoji, vec da je oduvek postojala cak I pre nego sto je sama zgrada fakulteta izgradjena).

Inace, prica se da su studenti povremeno dolazili na pomisao da sami sastave i predloze raspored predavanja koji bi, za razliku, bio u skladu sa Zenevskom konvencijom. Ali niko se nije odvazio na taj korak jer fakultetom kruze glasine da, ukoliko se to dogodi, raspored predavanja bi smesta ispario i bio zamenjen jos neobjasnjivijim i nelogocnijim rasporedom. Fakultetom kruze i druge glasine koje kazu da se to vec dogodilo....Ovde jos samo treba dodati da se u pojedinim krugovima moze nacuti da neke ne-vladine organizacije vec duze vreme u tajnosti rade na projektu koriscenja rasporeda predavanja u vojne svrhe. Naime ideja je oformiti tim sto uvrnutijih strucnjaka, koji ce napraviti najapsurdniji raspored koji se ne moze smisliti i, potom ga ubaciti u brojne organizacije neprijateljske drzave i zatim se zavaliti u fotelju i mirno gledati kako se doticna drzava raspada iz korena.

Od ostalih paranormalnih pojava vredi jos pomenuti literaturu koja se studentima stavlja na raspolaganje. Iz opste astronomije su nam preporucene tri knjige od kojih je jedna rasprodata jos pre nego sto je neko i pomislio da je napise, jedna vise nema nigde da se nadje osim u biblioteci fakultetske zgrade, koju medjutim niko ne usudjuje da poseti zbog paranormalnih sila koje tamo deluju koje zakrivljuju cak i samu Besmislenost, i treca za koju ne postoji prevod (zapravo postoji ali....to je duga prica i vise spada u domen spanskih sapunica pa je necemo ovde dalje razmatrati). A, da, matematicar nas je posavetovao da ne treba da koristimo ni jednu knjigu, a moze i svaku. Posebno je preporucio "Lesi se vraca kuci" i njegovu omiljenu "Cudo u Alisinoj zemlji".

*****

Ovde moramo da prekinemo pripovedanje jer se Razum i Logika upravo spremaju da daju zajednicku izjavu za stampu, koja ce nadamo se, baciti malo svetla na ove nesvakidasnje dogadjaje....

--------------------------------------------------------------------------------

Iako je sve ovo malo preuvelicano (ma nemoj!) i puno sarkazma, ironije, hiperbole, parabole, elipsa, kvadrata, malih zelenoh trouglova i ostalih stilskih figura, najbolje (ili najgore) u svemu je sto je, 75% gore navedenih stvari ziva istina. Najpre, sve sto je recenu za organizaciju i red potpuno odgovara istini. Sto se tice rasporeda casova, prve nedelje smo pola predavanja propustili jer su se neki termini preklapali, pa smo imali neki sa onim besmislenim pauzama, a sada na primer, ponedeljkom imamo predavanja od 9-19h. Pa ko prezivi pricace..... Dalje, za sobu 757 su nam stvarno rekli da ne postoji, da bi je ipak posle pronasli. I profesor mehanike jeste pricao ono o vezi rotacije elektrona, duzine zivota savremenog coveka i brzine svetlosti. Dobro, nije pominjao ono za Lesi i Alisu.....

Posle svega, mogu samo da konstatujem, da bi studiranje astrofizike trebalo svrstati u ekstremni sport....dobro, mozda ne bas sport, ali u svakom slucaju nesto ekstremno.....


Coole

 Evo jos jednog (mislim da je isti taj student):


SMESNA STRANA ASTROFIZIKE:
STA SVE JEDAN STUDENT ASTROFIZIKE MOZE DA DOZIVI PONEDELJKOM

Bio je ponedeljak. Tog ponedeljka Sunce je na pomalo luckasti nacin odskocilo iznad grada i to sa posebnim, pazljivo odabranim prelivom zlatno-zutog sjaja, kojim kao da je htelo da poruci: "Hej vi dole, bas divan, dan, mislim, plavo nebo, beli oblaci, ptice pevaju i tako te stvari". Zatim, ako bi neko pazljivo zagledao centar Suncevog diska, sto nije moguce jer niko ne moze da gleda u Sunce duze od nekoliko sekundi a da pritom ne ostane bez nekoliko celija u mreznjaci oka, koje su inace izvanredno koristne u svakodnevnom sagledavanju sveta, mada nije jasno zasto bi neko bas tog ponedeljka pazljivo zagledavao centar Suncevog diska ali mnoge stvari inace nisu jasne npr. ono o pcelama i cvetu ili zasto alpski orlovi svakog drugog utorka u mesecu, negde oko podne ispustaju krik koji neodoljivo podesca na onu slavnu Hemfrijevu "Sviraj to ponovo Sem". Dakle, ako bi neko zagledao u centar Suncevog diska, sto smo pomenuli da bas i ne bi bilo jako pametno (osim u slucaju da ste Biplros; Biplrosi su mala, simpaticna, loptasta stvorenja sa planete u blizini Antaresa. Naime, u njihovom drustvu, visecasovno buljenje u Sunce (tj. Antares) se smatra izuzetno pametnim. Stavise, najinteligentniji medju Biplrosima su u stanju da danima i nedeljama bulje u Sunce (tj. Antares), pritom ne skrecuci pogled sa Sunca (tj. Antaresa), osim u slucaju da se pored njih ne prokotrlja neka narocito zgodna Biplroscanka sa posebno okruglastim telom. Ukoliko bi ste jednom Biblrosu prigovorili da to sto radi i nije bas neka narocito pametna stvar, on bi vas samo prezrivo pogledao i frknuo da vi o tome ne mozete nista da znate jer nikad niste gledali u Antres (tj. Sunce) duze od nekoliko sekundi). Dakle, ako bi neko tog ponedeljka, zagledao u centar Suncevog diska, sto smo vec pomenuli da ne bi bilo bas pametno osim u slucaju da ste Biplros, primetio bi nekoliko titravih promena sjaja sa tacno proracunatim pauzama, kojim je Sunce htelo da doda "Eto samo sam hteo da vam kazem da se nadam da cemo se danas divno provesti". I konacno, za zavrsetak svog jutarnjeg pozdrava, poslalo jos nekoliko zraka pod nemogucim uglovima zeleci da poruci "svima onima koji se jutros osecaju bedno zato sto su saznali da su usvojeni ili ne znaju sta ce sa tastom ili im je kanarinac uginuo ili se iz bilo kog drugog razloga ne osecaju narocito veselo", da, "se to mene ne tice, meni je ovde gore super, ludo se zabavljamo ceo dan i bas me zabole uvo za vas i vase probleme".

Dakle, tog ponedeljka, Sunce je izaslo oko sest casova i pedeset devet minuta, sto je bilo sasvim normalno. Na ulicama je bila velika guzva i na zakrcenijim trgovima vozaci su koristili zastoj da bi gestikulacijama sto bolje docarali ono sto su jedni drugima dovikivali preko prozora, sto je bilo normalno. Profesor je pomahnitalo mahao rukama i trudio se da odrzi ravnotezu, pritom izgledajuci kao da jednom rukom zeli istovremeno da otera neku zamisljenu muvu koja mu zamisljeno dosadjuje vec pola sata i diriguje simfonijskim orkestrom, dok druga ruka, kao da je gledala da pobegne sto dalje od prve, a sve to u nameri da dokaze jednu od svojih uvrnutijih teorema, a to je "Veza izmedju poljskog cveca, amazonskih prasuma i nedostatka pica na zurkama", sto je takodje bilo normalno.  Studenti su zevali i trazili na plafonu nesto cime bi se  zabavili ali tamo nije bilo niceg sem nekoliko dosadnih mrlja, pa su se vratili zevanju, sto je isto tako bilo normalno. U dnu sale, stajala su dva indijska slona, sto nije bilo normalno.

"Da bi smo bolje shvatili pojam beskonacno velike tacke, posluzicemo se slonovima", rece Profesor. Na to, slonovi nesto zatrubise, mada nije bilo jasno da li u znak negodovanja ili zato sto njihov mrvljeni kikiriki nije bio izmrvljen bas na nacin na koji su voleli. Profesor je prisao jednom od slonova i nacrtao na njemu nekoliko beskonacno velikih tacaka, povezujuci ih sa nekoliko zbunjenih duzi, koje nikako nisu umele da objasne svoje prisustvo medju beskonacno velikim tackama, a posebno medju beskonacno velikim tackama na jednom slonu. Kada je Profesor docrtao jos nekoliko kvadrata bez duzine i sirine, jedna od duzi se ostro pobunila, i pocela da strci sa slona na posebno nemoguc nacin, u pravcu tangente na njegovo zadebljalo telo. Slon je na sve to nesigurno odtrubio par tonova, zeleci time da kaze da on posebno ne mari za te beskonacno velike tacke, kao ni za ove uznemirene duzi, koje su se sada u znak protesta podigle normalno na njega, mada su mu donekle, postale simpaticne. Ipak, priznao je on sa jos nekoliko dubokih tonova, pomalo ga je zainteresovao ovaj tridesetak centimetara dugacak pokazivacki stap od borovine, kojim je Profesor pokusavao da ubedi buntovne duzi da se vrate u apsolutno nemogucu ravan, i pitao se da li on treba da ima nekakve veze sa tim stapom, na primer, da li bi trebao da ga pojede, ili bi mozda trebao da pokusa da se sprijatelji sa njim, ili da se jednostavno pravi da ga ne primecuje, i kako bi uopste,  jedan, savremeni, indijski slon, trebao da se postavi prema tridesetak centimetara dugackom, pokazivackom stapu od borovine?

Ovde cemo, za trenutak, zaustaviti pricu jer se mnogi medju vama verovatno pitaju kako su doticni slonovi dospeli tamo gde jesu, gde im ocito nije mesto. One koje to ne interesuje, neka slobodno preskoce sledeci pasus.

E, pa, za one koje ipak gore od zelje da saznaju kako su dva indijska slona dospela u salu za predavanja, evo objasnjenja. Sve se to zbilo uoci vikenda, kada je Profesor pokusavao da dokaze jednu svoju narocito nemogucu teoriju, protiv koje bi se i sama Besmislenost pobunila. Dakle, kada je u naletu nadahnuca, stigao da krucijalnog momenta kada je trebao trijumfalno da dokaze jos jednu pobedu na Realnoscu, kao kljucni dokaz svoje teorije, naveo je cinjenicu "da u ovoj sali nema slonova". U istom trenutku, u dnu sale, ni iz cega su se pojavila dva indijska slona, i bacili celu njegovu teoriju kroz zatvoren prozor 18. sprata Beogradjanke pravo na ulicu, posle cega su preko nje presla nekoliko autobusa kompanije "Brace Sarac", zatim jedan "Peugeot" 206, a potom i brojna druga motorizovana vozila i konacno, jedan napusteni sarplaninac, koji je zastao samo ne trenutak da vidi kako se njen poslednji deo pretvara u prasinu. Profesor je tada pocrveneo od besa kao podivljali valmos (da bi ste razumeli sta hocu da kazem morate da vidite podivljalog valmosa.....a ako ga nikad niste videli sta vam ja tu mogu) i vidno uzrujan napustio salu, pominjuci neciju mater. Niko od studenata se nije zapitao otkud su se pojavila dva indijska slona jer ih je silno zabavljala cinjenica da je jedna od Profesorovih najbesmislenijih teorija, propala na jednako, ako ne i vise besmislen nacin. Isto tako, niko nije primetio kad su koji trenutak kasnije nestali jer su bili zaokupljeni grcevitim kikotom koji je pretio da gadno narusi njihovo zdravlje. Ako bi neko kasnije podsetio ostale na misterioznu pojavu i nestanak slonova, ovi bi neodredjeno odmahnuli glavom i objasnili mu, naviknuti na matematicki nacin razmisljanja, da na pocetku nije bilo slonova i na kraju ih nije bilo pa se leva i desna strane jednacine slazu i na tome bi se zavrsavala stvar. Ostalo je zabelezeno da je, dok je istrcavao hodnikom, Profesor mrmljao nesto kao "E pa, dacu ja njima slonove!'", mada nije jasno ko je to mogao da zabelezi jer tada nikoga nije bilo u hodniku. Narednih dana, Profesor je znatno uvecao telefonski racun, telofoniravsi zooloskim vrtovima u Indiji i ovog ponedeljka pred zgradom fakulteta je osvanuo jedan poprilocno velik, neobican paket. Zli jezici tvrde da je Profesor, da ne bi ponovio istu gresku, odlucio da u sali non-stop drzi jedan par slonova; on to naravno, ne priznaje i koristi svaki priliku da svima koji zele da slusaju objasni kako su ustvari, slonovi veoma pogodni za izucavanje sferne geometrije u nerazumno savijenim ravnima, a neravnine u njihovoj kozi predstavljaju idelne razudjene integrale.

E pa, posto sada znamo kako su slonovi dospeli u salu za predavanja, mozemo da nastavimo sa nasom pricom. Dobro, ustvari, ne znamo kako su se pojavili i nestali ali....e pa dobro ako bas morate sve da znate, za to se pobrinuo sam Univerzum. Jer da je Profesor uspeo da dokaze svoju teoriju, citavo Postojanje bio se tri puta uvrnulo samo oko sebe i pozurilo da nestane u nekoliko razlicitih pravaca, ostavljajuci, tu i tamo, nekoliko tacaka nicega. Zato se Univerzum odlucio da na trenutak ubaci par indijskih slonova u salu za predavanja i tako spase Postojanje, kakvo poznajemo.

E pa, posto smo sada zadovoljili i najvece cepidlake medju vama, nastavljamo tamo gde smo stali, znaci kod Profesora, pobunjenih duzi i jednog, indijskog slona.
Dok je Profesor pokusavao da ubedi jedan razlomak, da on to zapravo nije, jedan integral je pokusao da se iskrade na drugoj strani u neko prihvatljiviju ravan postojanja i pritom neoprezno zakoracio u beskonacnost i ugusio se u sopstvenim izvodima. Kako bi malo sredio stvari, Profesor je docrtao nekoliko vektora bez pravca, koji su se medju sobom svadjali i svim snagama se upirali da pobiju mogucnost postojanja onog drugog. Nas slon je ponovo nehajno zatrubio, pitajuci se i dalje, da li, sa njegove, slonovske, tacke gledista, ovaj tridesetak centimetara dugacak stap od borovine, treba da ima neku vaznost, osim naravno, ocigledne estetske vrednosti. Potpuno nebitan, ali interesantan je podatak, da je taj tridesetak centimetara dugacak stap od borovine, nacinjen od istog drveta od koga je izvesni David, jednog jutra napravio svoju pracku, i pozvao Golijata da bacio oko na njegovu kolekciju zanimljivog kamenja.

Nekoliko slozenih funkcija se taman spremalo da izvrsi samoubistvo skokom u skup nerealnih brojeva, kada je zvono oznacilio kraj casa. Studenti su odahnuli, jer se Vasiona nece raspasti barem jos jedan dan, a i slonovi su postali veseliji, mada ni njima samima nije bilo jasno zasto.

I da polako privodimo nasu pricu kraju. Tu noc, dva indijska slona su provela u fakultetskoj biblioteci. Iscitali su brojne naslove, medju kojima "Kantovu Raspravu o Coveku", "1001 Razlog Zbog Koga se Lesi Vratio Kuci", "Ma Sta je Uopste Hteo Taj Lesi" i neke zastarele udzbenike iz klasicne fizike, a sa narocitom paznjom su procitali jednu knjigu u kojoj se pominju neki David i Golijat. Poslednji put su vidjeni sledeceg jutra kako se spustaju ulicom pored fakulteta, zastajuci samo na trenutak, kako bi zatrubili nesto o nekakvoj svetoj misiji.

Studenti su ovo jutro docekali sa nesto vise optimizma nego inace jer se po prvi put nazirala mogucnost da svet ipak nije tako uvrnut, kakvim ga je Profesor predstavljao; profesor je sa druge strane bio zadovoljan jer je verovao da je osigurao da mu se vise nikad ne ponovi kiks sa slonovima.

*****

U osvit tog utorka, dva indijska slona bezbrizno su trupkali ulicama grada i povremeno trubili taktove poznatih pesama. Uskoro im se pridruzilo Sunce, zvizduci "Strance u Noci" i neko vreme svi su bili zadovoljni. Osim profesora, koji ce se strasno zaprepastiti, kada kroz nekoliko trenutaka bude otkrio da su slonovi, nestali....