Radio i TV emisije

[GENESIS]

E da je više ovakvih emisija:

http://www.tsr.ch/tsr/index.html?siteSect=376321&sid=11628481

[GENESIS]

Nedelja 7.2.2010.
HRT 2  u 14:45h

Sadržaj ovog dokumentarca preuzet iz programa HRT

Zvjezdani glasnik - Galileo Galilei, dokumentarni film

"Zvjezdani glasnik" dokumentarni je film redateljice Nane Šojlev o utemeljitelju moderne astronomije Galileu Galileiju, koji je zbog svojeg sukoba s Inkvizicijom postao najproučavaniji slučaj u povijesti zapadne kulture. Oko njegova su se imena isplele mnogobrojne legende, a jedino što danas pouzdano znamo jest da nikada nije rekao: "Ipak se kreće!". I danas u kolektivnoj svijesti Galileovo ime utjelovljuje predodžbu o temeljnom sukobu znanosti i religije i potiče strastvene rasprave u znanstvenim i laičkim krugovima. Ovim se filmom Dokumentarni program Hrvatske televizije pridružuje obilježavanju Međunarodne godine astronomije i 400. obljetnici prvog promatranja neba uz pomoć teleskopa u znanstvene svrhe, za što je zaslužan upravo Galileo Galilei.
Galileova je sudbina paradigmatska i pokreće niz univerzalnih pitanja o odnosu istaknutog pojedinca i konzervativne zajednice, sukoba individualnosti s autoritetom i zdravog razuma s dogmom, te pitanja do koje smo se mjere spremni žrtvovati kako bismo obranili svoja uvjerenja. Ta su univerzalna pitanja ujedno i tema dokumentarca "Zvjezdani glasnik".
"Zvjezdani glasnik" otkrit će nam i neke manje poznate činjenice iz Galileovog privatnog života. Film je sniman u Hrvatskoj i Italiji, uz sudjelovanje uglednih, svjetski poznatih znanstvenika.

BIOGRAFIJA
GALILEO GALILEI, glasoviti talijanski matematičar, fizičar i astronom, rođen je u Pisi 1564. godine, u obitelji vrlo cijenjenog skladatelja i graditelja glazbala, Vincenza Galileja. Iste te godine rodio se Shakespeare i umro Michelangelo Buonarotti. Premda se Galileo rodio u vremenu zrele, "slobodoumne" renesanse i živio u doba velikih zemljopisnih otkrića koja su utemeljila baroknu sliku svijeta, cijeloga se života borio protiv zastarjelih ili imaginarnih znanstvenih autoriteta i dogmi koje je zastupala vrlo utjecajna crkvena hijerarhija.
Galilejeva su znanstvena otkrića zadivljujuća. Pronašao je zakone slobodnog pada tijela, a kosi hitac definirao jednadžbama. Prvi je uveo eksperimentalnu metodu u znanosti i matematičko formuliranje fizikalnih zakona te tako postavio temelje klasične fizike. Otkrio je cikloidu i njezinu primjenu na lukove mostova. Utemeljio je balistiku, određujući paraboličku putanju zrna. Konstruirao je i prvi termoskop, preteču današnjeg termometra. Otkrio je izokronost njihala za male kuteve njihanja (to je svojstvo da period njihaja ovisi samo o duljini njihala, a ne o kutu otklona). Ovo omogućuje da se njihalo koristi kao mjerač vremena, što su Galilejevi prijatelji liječnici koristili za određivanje ritma otkucaja srca bolesnika.
Daleko najvažnija su njegova astronomska otkrića. Sam je bitno poboljšao nizozemski izum teleskopa i njime počeo promatrati nebeske objekte u jesen 1609. godine. Otkriva da je Mjesec stjenovito, neravno tijelo slično Zemlji; otkriva četiri satelita koji kruže oko Jupitera; otkriva da Venera pokazuje faze kao Mjesec; otkriva pjege na Suncu i pomoću njih zaključuje da Sunce rotira. Ova otkrića ruše dotadašnju prirodoznanstvenu i teološku sliku svijeta, snažno podupiru Kopernikov heliocentrični sustav, i Galileju priskrbljuju slavu ali i mnoge neprijatelje. Sukob kulminira 1616. godine kad Inkvizicija zabranjuje naučavanje Kopernikove teorije.
Do izravnog sukoba Galilea s Inkvizicijom dolazi 1632. godine kad Galileo izdaje knjigu Dialogo sopra i due massimi sistemi del mondo Tolemaico e Copernicano u kojoj pokušava Kopernikov sustav ponovno dovesti na scenu i pokrenuti zamrla istraživanja. No Inkvizicija ga 1633. godine dovodi na sud i osuđuje na zatvor; kao heretik mora se odreći svojih stavova; njegova knjiga se stavlja na popis zabranjenih knjiga, na kojem će ostati idućih dvjesto godina. U kućnom pritvoru kraj Firence (Arcetri), u kojem će ostati do smrti, Galileo se vraća istraživanjima u mehanici i sistematizira svoja ranija otkrića. U Leidenu, u Nizozemskoj, objavljuju drugo njegovo glasovito djelo Discorsi e dimostrazioni matematiche intorno a due nuove scienze attenenti alla meccanica. Potpuno slijep, umro je 1642. godine. Te godine, na Božić, rodio se Isaac Newton...
Pokopan je privatno, bez ceremonije, u neobilježen grob u crkvi Santa Croce. Tek stotinu godina kasnije prenesen je na istaknuto mjesto u crkvi i podignut mu je spomenik. Moralno je rehabilitiran akcijom pape Ivana Pavla II. 1992. godine.
U njegovu su čast svemirska letjelica za istraživanje Jupitera i europski satelitski navigacijski sustav dobili naziv Galileo.

    * Trajanje:  76 min.
    * Scenarij:  Nana Šojlev
    * Snimatelj:  Tomislav Kovačić
    * Redatelj:  Nana Šojlev
    * Producent:  Sunčana Kunić
    * Urednik Dokumentarnog programa:  Miro Branković

[mravic]

 Odlična emisija i rado vidjeni poznati likovi kao što su : Ante Radonjić, Danko Bosanac, Korado Korlević i drugi ...

[Skyw@lker]

Da li je neko možda pogledao ovaj film: http://www.imdb.com/title/tt1117394/ - Transcedent Man. Možda nije baš tema astronomija ali mi se jako dopao dokumentarac jer priča o tehnološkom singularitetu koji će se možda desiti sredinom ovog veka, tj. tački kada razvitak tehnologije nadmaši čovekovo prilagođavanje na istu.... Odgledao sam ga na engleskom, ako neko možda zna odakle da iskopam prevod za srspki neka se javi Tražio sam po net-u uglavnom su brazilski i portugalski prevodi za ovaj film. U svakom slučaju ako volite dobar dokumenatarac a nije vam problem da slušate engleski obavezno da pogledate - moja preporuka

[mravic]

 U nedelju 13. maja, sa početkom u 21 h na RTS2 emitovati nova epizoda Cafe Scientifique-a o crnim rupama. Prosledite informaciju svima za koje sumnjate da su zainteresovani.

Emisiju vode: Ivana Horvat i Elvira Đurđić

[hciki]

Meni se mnogo dopadaju :

Andromeda - http://znano.st/andromeda/
Explora - http://znano.st/explora/
Antena/Ante Radonićev pogled gore - http://www.radio101.hr/show.php?id=135015
Kraj beskaraja - http://rnz.hrt.hr/index.php

Ako ima jos neka na CBHMS jeziku dodajte !


PS
Ako sam neki od jezika ex-YU zaboravio - pardon .

[CyberianIce]

Ne znam da li je ovo vec bilo... Evo javno dostupnih epizoda naucno-popularne emisija nova | The Fabric of the Cosmos toplo preporucujem za sve uzraste


NOVA | The Fabric of the Cosmos: What Is Space

NOVA | The Fabric of the Cosmos: Illusion of Time

NOVA | The Fabric of the Cosmos: Quantum Leap

[CyberianIce]

A evo i cetvrte:

NOVA | The Fabric of the Cosmos | Universe or Multiverse?

[Skyw@lker]

@CyberianIce odlična emisija, ja ih uglavnom skidam preko torrent-a sa Net-a, jedino mi žao što se teško nabavlja prevod za njih, ali i engleski mi nije loš pa može da prođe

Da li neko možda ima prevode na srpskom za sve epizode one stare kultne emisije COSMOS od Karl Sagan-a? Ja sam uspeo sa Net-a da nađem za prve tri epizode... Emisija je stara više od 30 godina ali je po meni jedan od najboljih dokumentaraca IKAD

http://www.imdb.com/title/tt0081846/ - evo info-a (po tom dokumentarcu je kasnije i napravljena knjiga koja je i dan danas MEGAHIT među naučno-popularnom literaturom)

[johnny984]

Preporučujem svima da proprate predstojeći serijal Stargazing live. Odlična emisija koja se emituje uvek tu nekad posle nove godine, sa puno propratnih sadržaja, da čovek prosto poželi da živi u Velikoj Britanjiji 

http://www.bbc.co.uk/programmes/b019h4g8

[Ljubiša]

2006. godine postojala je ideja da se pored radio emisije "Astronomija", snimi i TV emisija pod istim nazivom. Oko te ideje se okupila grupa ljudi, koja je uz pomoć časopisa "Astronomija" iz Novog Sada i studia "Alfa" iz Zrenjanina pokušala da realizuje ovu ideju. Urađeno je nekoliko probnih snimaka u Dunavskom parku tokom 2006. godine. Na žalost, nisu pronađena finansijska sredstva i ova lepa ideja je ostala samo na ovom probnom snimku.
http://www.youtube.com/watch?v=rcNbduPzjRQ

[Ljubiša]

Još radova iz arhive ... razgovor sa dr Zoranom Kneževićem na AKL 2006.
http://www.youtube.com/watch?v=C-Ln3nB5b1A

[johnny984]

Cosmos: A SpaceTime Odyssey

Remake Carl Sagan-ovog dokumentarca u izvodbi svima poznatog Neil deGrasse Tyson-a. Gledao sam prvu epizodu i mogu da kažem da sam očekivao više, sve je nekako nabacano i neuređeno, mada tek je prva epizoda i meni miriše na dobar dokumentarac. Predivne animacije i kadrovi u svakom slučaju, vredi propratiti.