• Welcome to Forum Astronomskog Magazina. Please login or sign up.
 

Pedesetogodisnjica Sputnjika

Started by Dušan, October 04, 2007, 06:59:17 pm

Previous topic - Next topic

0 Members and 1 Guest are viewing this topic.

Dušan

Svi znamo da je danas pedesetogodisnjica lansiranja Sputnjika 1.

Interesuje me da cujem od starijih clanova, koji su ocevidci tog dogadjaja, kakva je bila atmosfera medju ljudima? Koliko je ovaj dogadjaj bio zastupljen u razgovorima, na vestima, u novinama... ? Ako ima nekog raspoloznog za ovo...

Sasa

Davno je to bilo i za nas najstarije na ovom forumu. Mislim da je taj dogadjaj dobio na znacaju tek mnogo kasnije. Pa niko nije bas dobro znao u to vreme sta su to uopste sateliti. Strasti su pocele da se raspaljuju tek posle Lajke, a narocito kad je ispaljen Gagarin i jos vise kad je pocela trka za Mesec.

Stojanov

Quotea narocito kad je ispaljen Gagarin
Sasa...?!

Kada se Sputnjik I vinuo ka zvezdama , ja sam bio u dobi kada sam verovao da su one postale od prskalica sa novogodisnje jelke. Ostalo mi je u secanju da je moj otac, citajuci "Politiku" uperio prst u nebo i govorio da nesto leti jako, jako visoko...Strasno bih voleo da ponovo imam u rukama taj broj "Politike" - 5. ili 6. oktobar 1957. Mislim da je bila prikazana i putanja Sputnjika oko Zemlje.

O Gagarinu sam vec mogao sàm da citam i nekako u to vreme je pocelo moje interesovanje za astronomiju. Sa ove vremenske distance razlozno smatram  kraj pedesetih i pocetak sesdesetih kao prelomni trenutak covecanstva , ravan umovima koji su ga zaceli : Galileju,Koperniku,Njutnu...

Ovih dana nagledao sam se emisija i procitao megabajte tekstova o tom vremenu izbegavajuci svesno one delove u kojima se govorilo o nadmoci jedne i paranoji suprotne strane , komunistickoj opasnosti, "nuklearnim" satelitima i hladnoratovskom razmisljanju. Jednostavno, hteo sam da ponovo osetim te trenutke  kao onda kada sam bio u kratkim pantalonama : neokaljane i cudesne.
 
       


sashastar

Ovako su mediji propratili ovaj jubilej

4. oktobra navršilo se 50 godina od lansiranja Sputnjika - prvog veštačkog satelita, u Zemljinu orbitu. Lansiranje Sputnjika predstavljalo je zadivljujući uspeh nauke i tehnologije, ali oni koji su stajali iza ovog projekta nisu imali nameru da osvoje svemir. Radilo se zapravo o nus-proizvodu jednog neuspelog vojnog projekta.

4. oktobra 1957. godine raketa lansirana iz baze Tjuratam, današnjeg Bajkonura, u Kazahstan, ponela je u orbitu uglačanu aluminijumsku kuglu, prečnika 58 centimetara, tešku 83 kilograma. Radari na Zemlji zabeležili su njen tipičan signal dok se kretala oko naše planete u eliptičnoj putanji.

Očigledno ponosni na ovo dostignuće sovjetski mediji su proglasili trijumf sovjetske nauke i tehnologije, koji je širom sveta primljen sa iznenadjenjem i nevericom. Sadašnji direktor ruske svemirske agencije, Anatolij Perminov, bio je tada u prvom razredu gimnazije i kaže da je taj dogadjaj uticao na njegovu odluku da postane stručnjak za raketnu tehnologiju.

«To je bila velika proslava. Pa ipak, gotovo 90 odsto ljudi nije shvatalo šta se zapravo desilo. Medjutim, zavladala je euforija koju i danas osećam u svojoj duši,» kaže Perminov.

96-ogodišnji Boris Čertok je jedan od još samo nekoliko živih učesnika u projektu Sputnjik. On je tada bio zamenik glavnog sovjetskog konstruktora raketa Sergeja Koroljeva. U eksluzivnom intervjuu za Glas Amerike, Čertok kaže da su oni koji su radili na Sputnjiku bili ne manje iznenadjeni reakcijama u svetu.

«Reći ću vam sasvim otvoreno - za nas je to bilo prijatno i neočekivano. Prirodno, ispunilo nas je velikim zadovoljstvom. Medjutim, tu je postojao i, da tako kažem, jedan element kreativne sreće, kada shvatite da ste postigli nešto na šta niste računali.»

Čertok kaže da je Sovjetski Savez zapravo radio na konstruisanju interkoninentalne balističke rakete, kako bi uzvratio na, kako se smatralo, američku nuklearnu pretnju. Medjutim, prema njegovim rečima, probe su bile neuspešne - rakete su eksplodirale prilikom lansiranja ili bi se njihov vrh raspao pri ulasku u gušće slojeve atmosfere. Čertok kaže da je njegov šef Sergej Koroljev bio jedan od manjeg broja onih koji su u stvari sanjali o istraživanju svemira, a ne o usavršavanju oružja. Koroljev je tvrdio da vrh Sputnjika neće sagoreti prilikom ulaska u atmosferu, pošto se neće ni vratiti na Zemlju. Njegova vizija podudarila se sa tadašnjim sovjetskim političkim potrebama.

«Naše političko rukovodstvo, uključujući premijera Nikitu Hruščova, verovalo je da Sovjetski Savez ne bi smeo da zaostane. Morali smo da pokažemo da naš socijalistički sistem ima suštinsku prednost u odnosu na američki, tako da je odobrio lansiranje pojednostavljenog Sputnjika.»

Čertok kaže da je lansiranje Sputnjika bilo timski projekat koji je uključio oko hiljadu ljudi koji su radili u tajnosti. Njihov veštački satelit ostao je u orbiti 21 dan. Stoga izgleda da je prvi veštački satelit bio rezultat vojnog projekta, koji su razvili naučnici, koji je bio motivisan politikom, ali kojim je rukovodio mali broj vizionara.

VoA

Rusija je obeležila 50. godišnjicu lansiranja Sputnjika, prvog veštačkog satelita, čime je počela era osvajanja svemira.

'Mi smo bili prvi', piše moskovski dnevnik 'Izvestija' i dodaje da je 4. oktobra 1957. godine, 'u 22.28 po moskovskom vremenu, čovečanstvo ušlo u novu eru', pošto je Sovjetski Savez lansirao u orbitu prvi veštački satelit.

Veterani svemirskog programa danas su položili u blizini Kremlja cveće na grob Sergeja Koroljeva, začetnika sovjetskog svemirskog programa.

Sovjetski Savez je 4. oktobra 1957. godine lansirao Sputnjik, iz kazahstanskih stepa, gde se danas nalazi kosmodrom Bajkonur.

Zašiljena, metalna lopta, teška 83 kilograma, kružila je oko Zemlje 22 dana, šaljući signal. Povodom godišnjice lansiranja Sputnjika ceremonije su održane i u ruskom centru za obuku kosmonauta, Zvezdanom gradu, u okolini Moskve, kao i u Akademiji nauka.

Uspeh sovjetskih ineženjera iznenadio je svet, a samo četiri godine kasnije usledio je još jedan istorijski podvig - Sovjeti su poslali prvog čoveka u svemir, Jurija Gagarina.

Lansiranje Sputnjika označilo je i početak nadmetanja Sovjetskog Saveza i SAD u istraživanju i osvajanju svemira.

SAD su nakon lansiranja Sputnjika počele da izvdajaju mnogo više novca za svemirska istraživanja i tehnologije kako bi prve poslale čoveka na Mesec, što su i učinile gotovo 12 godina kasnije.

RTS


sashastar

Sovjetski satelit otvorio je eru istraživanja svemira, doveo do trke za osvajanje Meseca i izazvao strepnju i uzbudjenje za generacije Amerikanaca. Amerika 1957. godine. Dvajt Ajzenhaurer je predsednik, Elvis je kralj roka, a SAD i Sovjetski Savez poseduju atomsku bombu. Ipak, Sovjetski Savez se nalazi sa druge strane zemljine kugle. Krajem leta te godine Amerikanci su više usredsredjeni na borbu za gradjanska prava i bejzbol nego na sovjetsku nuklearnu pretnju. 4. oktobar - lansiran je Sputnjik.

"To je doslovno promenilo sve. To je bio početak nove ere, novog doba."

Rodžer Lonius bavi se istorijom istraživanja svemira u Smitsonijanovom muzeju za aeronautiku i svemir u Vašingtonu.

"To je pre svega značilo da u budućnosti više nećemo biti ograničeni samo na našu planetu," kaže on.

Medjutim, za Amerikance to je stvorilo i nove brige i bojazni.

"Ako su Sovjeti mogli da lansiraju satelit u orbitu i da postignu da on leti iznad naših glava i svugde u svetu to je značilo, da ako žele, mogu da pošalju i nuklearne rakete."

Što se tiče reagovanja u Rusiji...

"Rusi ni sami nisu isprva shvatiili kakav uspeh su postigli u pogledu utiska u javnosti."

Stiven Dik je istoričar u Američkoj agenciji za istraživanje svemira - NASA-i.

"Na prvoj stranici Pravde, nije bilo velikog naslova, već samo mali članak, dok su ovde kod nas svi listovi izvestili o tome krupnim naslovima. Rusi su tek tada shvatili šta su postigli i trka je počela," kaže Dik.

Predsednik Ajzenhauer je nastojao da umiri zabrinutost nacije zbog zaostajanja u istraživanju svemira. Ali su bojazni ponovo porasle 3. novembra kada su Sovjeti lansirali Sputnjik 2 sa psom - Lajkom. Zatim se 6. decembra pokušaj lansiranja prvog  američkog satelita Vangard, koji je prenošen uživo na televiziji, završio eksplozijom.

"To je stvarno bila sjajna eksplozija na lansirnoj rampi - i treći udarac za redom. U tom trenutku svi su već bili veoma uzbudjeni. Očigledno smo morali nešto da preduzmemo," kaže istoričar Rodžer Lonius.

Predsednik Ajzenhauer se obratio vojnom vrhu i nemačkom naučniku Verneru fon Braunu da bi se američki svemirski program pokrenuo sa mrtve tačke.

31. januara sledeće godine, Explorer 1 Vernera fon Brauna postao je prvi američkih satelit koji je ušao u orbitu. Kasnije te godine osnovana je i američka agencija za istraživanje svemira - NASA.

"Od oktobra 1957. do oktobra 1958. došlo je do veoma užurbane aktivnosti, a sve se još više ubrzalo sa idejom da bi trebalo da prestignemo Ruse i stignemo prvi na Mesec," kaže Stiven Dik iz NASA-e.

Kasniji razvoj dogadjaj je poznat. Svemirske sonde bez ljudi i sa ljudskom posadom - letelice Džemini, Merkjuri i Apolo, šatlovi i njihovi uspesi i neuspesi. Danas, 50 godina posle Sputnjika, oko 100 zemalja saradjuje u izgradnji medjunarodne svemirske stanice, koja bi trebalo da bude baza sa dalje istraživanje Meseca, Marsa i drugih planeta. 

VoA

NeLeO

@offtopic:uuuu otkad nisam navraco ovde  :-[

@ontopic:

evo jedan zanimljiv link sa audio clipom na sajtu saveza radioamater amerike:
http://www.arrl.org/news/features/2007/10/04/1/?nc=1