• Welcome to Forum Astronomskog Magazina. Please login or sign up.
 

Sta je to masa mirovanja?

Started by r2d2, October 07, 2008, 08:54:29 am

Previous topic - Next topic

0 Members and 1 Guest are viewing this topic.

nislija

Treba prouciti uticaj doruckovanja niskog bureka na razumevanje kvantne fizike.  ;D ;D ;D ;D ;D ;D

r2d2

October 08, 2008, 08:01:55 pm #16 Last Edit: October 08, 2008, 08:20:49 pm by r2d2
Eto resenja!
Od sad pa nadalje 3 puta dnevno burek od Nis, uzina moze kifle, na putu samo instat burek...

e sada glupo pitanje broj dva: kako ( i dali) Relativisticka masa  deluje na uobicajnu njutnovsku masu (cesto se potegne e=mc2 u svim mogucim slucajevima).
Nege sam iscackao (gugl gde drugde) da je ona samo uvedena kao opisna sila( da objasni impuls(konkretno MM je nekom liku nesto objasnjavao)). Takodje se pitam da li ima interesenata (sa debelim zivcima) da me upute u razlike izmedju skalara i tenzora (to je valjda onaj Ajnstajnov mekusac ako se ne varam).
Ujedno evo nekih razmisljanja na prethodnu temu
http://www.zvjezdarnica.com/forum/index.php?topic=1425.0

sale11472

Quote from: r2d2 on October 08, 2008, 08:01:55 pm
Takodje se pitam da li ima interesenata (sa debelim zivcima) da me upute u razlike izmedju skalara i tenzora (to je valjda onaj Ajnstajnov mekusac ako se ne varam).


Hmm a da li zanš razliku između skalra i vektora za početak  ???

Ne, ja niti sam interesent niti imam debele živce ;)
Po(t)pis:
TS 10x50 LE dvogled ;)
70/900 refraktor
180/950 ogledalo u izradi
Nova Igracka Celestron MiniMak 70 --- bio na snizenju jako povoljan pa nisam odoleo ;D
Ostalo ne smem od sramote da stavim na spisak dok ne završim ;D

r2d2

October 09, 2008, 05:01:43 am #18 Last Edit: October 09, 2008, 05:55:16 am by r2d2
Znam sta je vektor zasigurno (pravac smer intezitet + dekartov koordinatni sistem, moze se izraziti geometrijski i matematicki itd itd), a ako skalar nije vrsta ribe  ;D onda verovatno ne znam razliku!

sale11472

E pa kad znaš šta je vektor onda to znanje generalizuj i znaćeš i šta je tenzor ili čekaj nekog da ti to podrobnije objasni  ;)
Po(t)pis:
TS 10x50 LE dvogled ;)
70/900 refraktor
180/950 ogledalo u izradi
Nova Igracka Celestron MiniMak 70 --- bio na snizenju jako povoljan pa nisam odoleo ;D
Ostalo ne smem od sramote da stavim na spisak dok ne završim ;D

r2d2

Generalizovanje vektora? Kako se to radi? Zezas me?
Ah mislis da ja sve generalizujem? Ma jok,  ja bi samo da sve urelativizujem!
A opet mozda si stvarno to mislio ko zna  :D
Ej i hvala za link, ali mislim da nije na mom nivou nista bre ne razumem!!


sale11472

October 09, 2008, 10:11:42 am #21 Last Edit: October 09, 2008, 10:26:14 am by sale11472
Da apsolutno sam stvarno mislio da generalizuješ skalar, vektor,....
Naime Tenzor reda* 0 zove se ......... tananana.....skalar!
Tenzor reda 1  zove se ...... sad već naslućuješ generalizaciju ..... vektor!
itd
itd
itd
Ako si dobar sa engleskim na linku koji sam ti dao imaš da skineš pdf An Introduction to Tensors for Students of Physics and Engineering od J C Koleckog iz NASA Glen istraživačkog centra, sa verovatno najboljim objašnjenjem tenzora na koji sam ja naišao ali se podrazumeva da poznaješ solidno vektore, matrice i fiziku.... i naravno engleski...
Ili sačekaj da ti neko objasni na srpskom ili bar preporuči literaturu (otprilike matematika I i II i mat. fizika sa prve dve godine Fizike bi bile solidna literatura za uvod ;) )

PS ako ti je Wikipedija zbunjujuća probaj sa ovim ;D



* Davno je to bilo pa neko neko slobodno ispravi ako sam omanuo u terminologiji ;)
Po(t)pis:
TS 10x50 LE dvogled ;)
70/900 refraktor
180/950 ogledalo u izradi
Nova Igracka Celestron MiniMak 70 --- bio na snizenju jako povoljan pa nisam odoleo ;D
Ostalo ne smem od sramote da stavim na spisak dok ne završim ;D

nislija

Da odgovorim na pocetno pitanje. Ima raznih tumacenja, ali vecina autora pod "masom" podrazumeva masu mirovanja izolovanog sistema, tj energiju mirovanja podeljenu sa c2. U tom slucaju, bez obzira da li se cestica krece ili ne pod masom cestice podrazumevala bi se masa mirovanja. E sad, postoji jednacina koje kazu da se masa cestice menja sa brzinom.

m=m0/(1-v2/c2)1/2

Moze da se shvati tako, da kako se povecava brzina kretanja cestice povecava se i njena masa, i to je dobar nacin za razumevanje koji daje dobre rezultate, medjutim profesor koji je meni predavao "Mehaniku sa teorijom relativnosti" prosle godine, rekao je da se verovatno, masa ustvari ne menja, nego nama koji cesticu gledamo iz drugog referentnog sistema u odnosu na koji se ta cestica krece brzinom v izgleda zbog osobina prostor-vremena da se njena masa menja.

Skalarne fizicke velicine su one koje se mogu opisati samo intenzitetom, za opisivanje vektorskih fizickih velicina potrebno je znati intenzitet, pravac i smer, a one koje se ne mogu opisati samo intenzitetom, pravcem i smerom (npr. povrsinski napon) su tenzorske.

stameni

Quote from: nislija on October 09, 2008, 04:10:39 pm
Moze da se shvati tako, da kako se povecava brzina kretanja cestice povecava se i njena masa, i to je dobar nacin za razumevanje koji daje dobre rezultate, medjutim profesor koji je meni predavao "Mehaniku sa teorijom relativnosti" prosle godine, rekao je da se verovatno, masa ustvari ne menja, nego nama koji cesticu gledamo iz drugog referentnog sistema u odnosu na koji se ta cestica krece brzinom v izgleda zbog osobina prostor-vremena da se njena masa menja.


Eh, da. Ipak, došao si do interesantne tačke: zašto se teorija relatvinosti zove teorijom relativnosti :)

Prosto: ako neko fizičko telo posmatram (odnosno, merim mu masu) iz jednog referentnog sistema, izmeriću jednu masu. Ako posmatram iz drugog referentnog sistema, koji se kreće drugom brzinom, izmeriću drugu masu. Nećete verovati, ;) ali ako masu tela merim iz trećeg koordinatnog sistema, koji se kreće nekom trećom brzinom, izmeriću treću masu.

Fora je u tome što su sva tri merenja jednako validna. Bez obzira na to što se za jedno isto telo dobijaju čak tri različita rezultata, svaki od njih je jednako ispravan.

Da se vratim na pomenuti subject: zbog toga se u tabelama elemenatrnih čestica navodi upravo masa mirovanja. Sve ostale mase se jednostavno dobijaju iz mase mirovanja, po jednačini koju si ti naveo :)

Pavdu

I kad izmeriš masu u jednom sistemu, a hoćeš da izračunaš masu u drugom onda se te mase transformišu kao i sve veličine, pomoću Lorencovih transformacija u kojima figuriše već pomenuti Lorencov (ili gama) faktor.
Argue for your limitations, and sure enough they're yours. (Richard Bach)

sale11472

A kako (uslovno rečeno) masivno telo koje se kreće relativističkim brzinama deluje na ostala tela.... a kako se to delovanje menja sa menjanjem brzine kretanja.....sve naravno mereno iz sistema reference u kome se pomenuto telo kreće relativističkom brzinom (koja se naravno menja)....


Eto došlo mi da postavljam blesava pitanja  :P
Po(t)pis:
TS 10x50 LE dvogled ;)
70/900 refraktor
180/950 ogledalo u izradi
Nova Igracka Celestron MiniMak 70 --- bio na snizenju jako povoljan pa nisam odoleo ;D
Ostalo ne smem od sramote da stavim na spisak dok ne završim ;D

Ljubo

Da pojasnimo:
1) U sopstvenom sistemu, za svoju sopstvenu masu, posmatrač mjerenjem dobija masu mirovanja.

2) U prirodi nisu registrovana masivna tijela koja se kreću relativističkim brzinama. Za nas na Zemlji, jedina poznata "tijela" koja idu tim brzinama su relativističke čestice koje ulaze u sastav visokoenergetskog kosmičkog zračenja. Njihovi uticaji su nam relativno dobro poznati preko sekundarnog kosmičkog zračenja.

Sa druge strane, poznato nam je djelovanje nerelativističke mase na relativističku masu -  gravitaciona sočiva i crne rupe.

3) foton generalno nema masu - to je greška u udžbeniku za srednju školu. On ne samo da nema masu mirovanja, već mu i sva pridružena relativistička masa proističe iz njegove energije, a ona se može dobiti u skladu s Ajnštajnovom vezom izmedju mase i energije (E=mc<sup>2</sup>).
Pojam "masa fotona" je uveden samo iz razloga da bi se objasnilo čestično djelovanje svjetlosti (fotoefekat, Komptonov efekat, itd).

Pavdu

A i mnogo je loše objašnjeno to šta je korpuskula, i ne može se reći "čestična priroda" i ostalo... Mnogi profesori govore kako je foton čestica i slično...
Argue for your limitations, and sure enough they're yours. (Richard Bach)

nislija

Da ponovim. Foton nema masu mirovanja, ne postoje fotoni u stanju mirovanja, svi fotoni koji postoje krecu se, i to brzinom svetlosti. Ali fotoni imaju impuls, i moze im se, zbog lakseg razumevanja, pridruziti masa pa onda taj impuls shvatiti kao proizvod te pridruzene mase i brzine svetlosti.

Sta pise u udzbeniku za gimnaziju ne znam, ja tu knjigu nisam vido. U cetvrtom razredu gimnazije imam predmet koji se zove "Fizika mikrosveta" i za njega ucim iz knjige "Kvantna fizika" ciji je autor Eyvind H. Wichmann koja je pisana za studente druge godine Berklija, imam fotokopiju  knjige na hrvatskom koju je izdala Tehnicka knjiga iz Zagreba.Sve sto sam naveo pise u toj knjizi.

Foton i sve mikro cestice (cak i sva makroskopska tela, mada se to ne primecuje) imaju dualnu, i talasnu i cesticnu prirodu istovremeno.

Ljubo

Da, sve što navodi uvaženi E. H. Wichmann stoji, ali to što foton pokazuje čestičnu prirodu, ne znači automatski da ima masu. Uostalom, jedino on u tvom postu nišlija - za razliku od mikro čestica koje pominješ - nema masu mirovanja!
Dakle, dolazimo do toga da masa i pridružena masa nikako ne mogu biti jedno te isto jer ako bi u relativističkom izrazu za masu, zamijenio umjesto mase mirovanja fotona vrijednost koju pominješ i izračunao novu masu ...  šta bi dobio? Kapiraš sada šta hoću da kažem?
A u naslovu lekcije u udžbeniku iz fizike za IV razred srednje školu i dalje stoji: "Masa i impuls fotona". ccccccc