• Welcome to Forum Astronomskog Magazina. Please login or sign up.
 

Gde je Nil Armstrong?

Started by Kizza, January 20, 2009, 11:17:44 pm

Previous topic - Next topic

0 Members and 2 Guests are viewing this topic.

cola

Quote from: NShappy on February 11, 2009, 04:15:54 pm
Sigurno neće krenuti na Mars dok uspešno ne slete na Mesec.

Hoces da kazes dok uspesno ne nasele Mesec :D  ;) ;D
SW 150/750 BD NEQ3; 50/600
colinaastronomija.wordpress.com

Danijel

Nema leta na Mars dok se prvo ne osvoji Mjesec, a da ga nije lako osvojiti vidimo i danas.
ZVJEZDARNICA APOLLO
SW MAK 127/1500 | NEQ6 Pro GoTo | Celestron 11" SCT

NShappy

Quote from: cola on February 11, 2009, 04:31:07 pm
Hoces da kazes dok uspesno ne nasele Mesec :D  ;) ;D

Pa predpostavljam da će prvo otvoriti kinesku radnju na Mesecu... ;D ;D

r2d2

Dobro, znaci splet okolnosti je bitan i barem jedan "fanatik" na visokoj funkciji u nekoj razvijenoj drzavi (Kenedi na primer).
Kazem splet okolnosti jer poredimo odlazak na Mesec sa odlaskom na Mars. Tad 1969 je bilo dovoljno okolnosti  da se covek spusti na Mesec i vrati na Zemljicu, a sada 2009 bez baze na Mesecu necemo ni da pricamo, kakav Mars kakvi bakraci.....    ....sve dok ne dodje neko sa pravom vizijom i kaze: ljudi idemo na Mars.

Zamislite da su Ameri ili Rusi krajem sezesetih razmisljali i imali logiku kao mi danas: cekamo da izandjemo tehnicka resenja pa tek onda saljemo ljude na mesec. Bas bi se nacekali, i verovatno bi jos uvek cekali (da nestane Van alenov pojas  ;)).
Rizik je sastavni deo Kosmosa!

Kizza

Sa ovom ekonomskom krizom u najavi teško da će išta skoro leteti u Svemir,sem Irana,ali kada bi se put na Mars proglasio JAVNIM RADOM vrlo brzo bi se šetali po CRVENOJ Planeti  :)
Ako Ljudski život teče nepovratno kao reka,šta nas čeka u Okeanu?

bear

Quote from: NShappy on February 11, 2009, 04:15:54 pm
Kinezi bi za 20 godina tek mogli početi da rade na letu za Mars. Sigurno neće krenuti na Mars dok uspešno ne slete na Mesec. A i odatle su daleko bar deceniju.


Pa da, to sam i rekao, za 20 godina. A sto se tice meseca, to im  je sada glavni fokus i, sto se tice slicnosti tip programa je daleko realniji i slicniji onome sto treba za Mars nego ono sto je 'novi' program NASA-e. Ono sto je zanimljivo da bi takav konkretan plan mogao da bude iskra za nekoga od ovih 'ostalih' da ih pokrene (tu su prvenstveno kandidati NASA) na shemu odrane imidza 'svetskog broja 1' sto se tice svemira.

Yagodinac

Milion gluposti se desilo i milion pitanja su ameri morali da reše da bi se spustili na Mesec. Kad danas to gledam ili čitam o tome vidim da su imali više sreće (i još nečega...) nego pameti.
Naprosto je i danas takav projekat rizik, sa današnjom tehnologijom. Nama danas problem pravi transport do orbite - skupi i loši šatlovi kao i međunarodna stanica koji gutaju pare. Mislim da ćemo se načekati za Mars jer moguće je i danas ali bi modul trebao da bude prilično veći od apola. Neko tu treba da živi godinama do tamo i nazad.

r2d2

February 11, 2009, 10:01:42 pm #112 Last Edit: February 12, 2009, 08:11:44 am by r2d2
Quotena Mars proglasio JAVNIM RADOM vrlo brzo bi se šetali po CRVENOJ Planeti

Hm, genijalno nema price:socijalisticke radne akcije, sta ce nam Sibirski Gulagi !  :) :) :) :)
A i ono o Iranu moze da se tumaci dvostruko :politicki svemirski bukvalno,da `l ce sami da odlete ili ce im pomoci  Izreael i SAD. Pobogu Kizo!

bear

Quote from: Yagodinac on February 11, 2009, 09:23:37 pm
Nama danas problem pravi transport do orbite - skupi i loši šatlovi kao i međunarodna stanica koji gutaju pare.


Taj problem put za Mars nece ni najmanje resiti, samo odloziti za (jos) par decenija. Put za Mars je poduhvat, a ne resenje za neki problem. Tehnologije se (sto se tice samo pogona) nisu puno razvijale, jer smo jednostavno blizu granice onoga sto nam hemija moze pruziti. Prilikom razvoja V2, zatim ICBM nosaca ciji je zapravo PR program bio let u svemir, tacno su znali da ima dosta do teoretskih granica i da 'samo' treba inzenjerisati i zato su napredovali jako brzo. Mi sa druge strane jesmo puno napredovali u elektronici, upravljanju, navigaciji, ali sto se tice efikasnosti pogona, napredujemo brzinom puza golaca, i to nije problem para (makar volimo da to kazemo) vec problem 50togodisnje paradigme leta u svemir koja se mora menjati.

r2d2

February 12, 2009, 07:41:05 am #114 Last Edit: February 12, 2009, 08:07:49 am by r2d2
QuotePrilikom razvoja V2, zatim ICBM nosaca ciji je zapravo PR program bio let u svemir, tacno su znali da ima dosta do teoretskih granica i da 'samo' treba inzenjerisati i zato su napredovali jako brzo. Mi sa druge strane jesmo puno napredovali u elektronici, upravljanju, navigaciji, ali sto se tice efikasnosti pogona, napredujemo brzinom puza golaca, i to nije problem para (makar volimo da to kazemo) vec problem 50togodisnje paradigme leta u svemir koja se mora menjati.


Imam neka pitanja.


Zasto je konvencionalni pogon neefikasan(osim sto je skup) ?

Koliku tezinu goriva  bi trebalo potrositi za  dizanje modula  u orbitu za eventualnu troclanu ljudsku uspesnu misiju za Mars okvirno (nigde ne mogu da nadjem link o tome  na AM-u a znam da postoji jedan lep clanak sa shemama do sitnih detalja, knp: za 1kg tereta mora biti toliko i toliko tona goriva ili objasnjenje o dve etape prvo raketa sa resursima  pa onda sa ljudima )?   

Ako nije raketni pogon napredovao da li nas "krpi" razvoj novih izolacionih materijala koji izgleda jesu napredovali?

Da li moze da se napravi neka paralela s napredovanjem motora s unutrasnjim sagorevanjem i raketnim motorima (novi danasnji motori trose i do 3-4 litre na sto kilometra, za razliku od starih) pa onako "od oka" predpostavljam da shatlovi prilikom lansiranja trose manje goriva od recimo starih raketa ??

Znam da je o ovome vec pisano s dosta detelja i ako se neko seca linka, molim da ga postavi (da malo osvezimo pamcenje)

sale11472

February 12, 2009, 08:19:55 am #115 Last Edit: February 12, 2009, 08:47:45 am by sale11472
Ako se dobro sećam još je Ciolkovski sračunao da ti za orbitu treba minimum dva stepena i da prvi stepen treba da bude 9/10 ukupne težine a drugi stepen 1/10 i u tu desetinu težine ide kao jedan manji deo koristan teret... dakle to je ono ugrubo detalje bi trebalo sračunati ili naći na Internetu ...... možda kasnije ;(  u svakom slučaju dovojno za ilustraciju zašto je konvencionalni raketni pogon pogrešan izbor za izlazak na orbitu...

Edit: našao sam link na Wikipediji  jesam malko zarđao ali se i dalje približno dobro sećam ;D
Po(t)pis:
TS 10x50 LE dvogled ;)
70/900 refraktor
180/950 ogledalo u izradi
Nova Igracka Celestron MiniMak 70 --- bio na snizenju jako povoljan pa nisam odoleo ;D
Ostalo ne smem od sramote da stavim na spisak dok ne završim ;D

NShappy

Nažalost, raketni motori nisu napredovali kako SUS. A SUS je i pre 40 godina mogao da radi k'o i danas. Ekologija i cene goriva su ih naterale da implementiraju ono što je već postojalo. U raketnoj tehnologiji (a to nije roba široke potrošnje), implementirano je odavno sve što fizika omogućava. Šatl u principu ima iste motore kao Saturn V. Rusi su sa onim RD motorima uspeli da efikasnost podignu za određeni, relativno velik procenat, ali ipak jednocifren. Kod tih "profi" sistema, 1-2% se smatraju ogromnim napretkom. A koliko je "ogroman" toliko je i težak za postići i redak. Pogledajte novi američki nosač koji tek razvijaju. I dalje, mnogo mnogo mnogo tona goriva, za par kilograma korisnog tereta. I da iskorišćenje hemijskih motora podignemo na 100%, opet treba, mnogo tona za par kg.

Jedini stvarni napredak je što je korisni teret sve lakši sa sve više mogućnosti.

bear

Quote from: r2d2 on February 12, 2009, 07:41:05 am
Da li moze da se napravi neka paralela s napredovanjem motora s unutrasnjim sagorevanjem i raketnim motorima (novi danasnji motori trose i do 3-4 litre na sto kilometra, za razliku od starih) pa onako "od oka" predpostavljam da shatlovi prilikom lansiranja trose manje goriva od recimo starih raketa ??


Radi se o tome da se moze izracunati tacno koliko energije odredjeno gorivo sadrzi, a pitanje je koliko te energije neki motor moze pretvoriti u kretanje. Iskoristenost energije iz raketnog goriva je preko 90% tako da tu nema puno napretka, popravlja se jedino efikasnost motora (manja masa samih motora + veca izlazna brzina gasova). Aerodinamicki je takodje dostignut neki rezultat blizu maksimuma, tako da ni to ne pomaze.

Sa druge strane, i najefikasniji motori SUS i dalje koriste <50% energije u samom gorivu, dobitak efikasnosti smanjenjem mase motora je daleko veca (jer je masa motora u odnosu na tezinu goriva daleko bolja kod SUS nego kod raketa). Dalje, u slucaju vozila koja se krecu putem, najvise energije se rasipa prilikom kocenja, a ta energija se moze vratiti (pocetak toga je regenerativno kocenje kod hibridnih vozila). Takodje, jos uvek ima mesta aerodinamickom napretku za povecanje efikasnosti pri velikim brzinama. Tako da, uz dovoljno R&D-ja, potrosnja automobila moze za 10-20 godina 'ladno da se prepolovi cak i u odnosu na danasnji 'stedljivi' nivo ako ima dovoljno poticaja preko cene nafte i ekologije.

NShappy

Ne znam baš to za iskorišćenost raketnog goriva. Da li se baš 90% energije iskorišćene za sagorevanje pretvori u kretanje? Iza raketnog motora ostaje jako mnogo neiskorićene toplote... ako su postigli 90%, to je neverovatan uspeh. Ali svakako, sigurno su veoma blizu teoretskog maximuma za reaktivni motor.

Kizza

Čini mi se da Kineske rakete imaju najbolje iskorišćenje gorivo-težina a da je sastav goriva velika tajna!
Ako Ljudski život teče nepovratno kao reka,šta nas čeka u Okeanu?