• Welcome to Forum Astronomskog Magazina. Please login or sign up.
 

Zasto brzina sirenja svemira nije limitirana sabiranjem rel.brzina?

Started by r2d2, April 22, 2009, 08:49:11 am

Previous topic - Next topic

0 Members and 1 Guest are viewing this topic.

r2d2

Zasto brzina sirenja svemira nije limitirana sabiranjem rel.brzina u razlicitim inertnim sistemima?

Da bi realno odredili kolikom se brzinom Kosmos zaista siri potrebna nam je izmedju ostalog precizna brojka Hablove konstante. posto je malo nezgodno da je jako precizno odredimo kroz savremenu istoriju njena brojka se na osnovu novih otkrica menjala (u rasponu od 50 d0 150) S obzirom na cudovisnu velicinu Kosmosa veliki uspeh je uopste izmeriti bilo sta, a ujedno kroz tu formulu vidimo genijalnost samog Habla. Razne kosmolske metode su koriscene i kombinacije istih tokom vremena za odredjivanje udaljenosti i sve je to u redu, nemam problema da to razumem. Ali zar nam Ajnstanova teorija relativnosti ne govori kolika je najveca moguca eventualna brzina sirenja?

Postavka:

*Dva galakticka jata A i B se udaljuju jedan od drugog brzinom od 66% c.
*U galaktickom jatu A postoji galaksija A`. Galaksija A` rotira oko svoje ose uganom brzinom (ogrooomna galaksija) 33% od c.
*Zvezdani sistem u galaksiji A` koji se nalazi na obodu galaktickog kraka nazivacemo A``.

U tom zvezdanom sistemu postoji jedna planeta koju mozemo nazvati X. Njena brzina kretanja u odnosu na centar X je 0,9 od c.
Posto je brzina svetlosnih fotona uvek i svuda konstantna bez obzira na kretanje uzecemo za primer brzinu prostiranja zvuka.
Na planeti x je pilot u hermeticki zatvorenom avionu koji leti brzinom od 0,1c.
Zvucni talasi u avionu se standardno prostiru 340m/s. Ipak ta brzina zvuka u avionu u odnosu na Galakticko jato B to izgleda nemoguca?


Relativisticke brzine se ne mogu sabirati, ali mi smo ovde imali "obicne" brzine inertnih nezavisnih sistema.Sabiranjem tih brzina retoricki smo dosli do samog limita od C i cak smo ga prekoracili.

66% c - Udaljavanje dva galakticka jata
33% c - Brzina rotiranja Galaksije
0,9   c - Brzina rotiranja planete oko zvezde
0,1   c - Brzina Aviona u odnosu na planetu.
340 m/s-Brzina zvuka u avionu

Same brzine su uzete samo kao primer problema i ne moraju biti realne.

Pitanja:
1.Posto sam neznalica intresuje me gde sam pogresio u postavljanju postavke?
2.Da li na ovaj nacin mozemo odrediti max brzinu sirenja Kosmosa bez obzira na ono sto vidimo instrumentima, jer valjda "verujemo" u relativnost, i bez problema merimo brzinu zvuka u nasem inertnom sistemu?
3.Kako svi nezavisni inertni sistemi "znaju" brzinu jedni drugih (u skladu s nasim limitom brzine od c)?



Yagodinac

Pošto sam i ja neznalica ajde ovako:
SCENARIO BR 1
1) s obzirom da molekuli gasova u atmosferi imaju ogromnu masu u odnosu na foton ne mogu nikad da se kreću brzinom c
2) s obzirom da sve tvoje postavke vrede na npr 99.99% c a ne na 100% moguće je da se zvuk prostire na brodu vrrrlo sporo
3) eksplozija kašikare bi na brodu bila trenutna ali bi sa zemlje to posmatrano trajalo jedno milion godina.

To su moji dodaci tvojim pitanjima, koja su frapantno teška za odgovor. Ako gledaš galaksiju na rubu svemira (ili bolje kvazar) koja se od nas odmiče sa 66% c to ne znači da ona zaista toliko juri kroz prostor. Niko u toj galaksiji nije ni svestan te brzine. Pre će biti da crveni pomak ukazuje na rastezanje prostora nego na kretanje objekata.

Sve gorenavedeno važi za nešto što je od nas udaljeno poprilično, pa se udaljava sa npr 66% c. Ali ja mislim da je sabiranje brzina moguće izvesti (vidi dole) premda je to nemoguće sa Zemlje registrovati.

SCENARIO BR 2

Još bolje: imaš tepih ili ćilim i na njemu gomilu dečijih igračaka. Tepih se neobjašnjivo širi u svim pravcima. Brzina igračke na baterije je limitirana i ostaje ista iako se tepih uvećava. Tu ispada da brzina igračke merena na rubu daje crveni pomak ali sa aspekta igračke ona toga nije svesna... Ona može blaženo da kaska ka rubu tepiha svojom brzinom i da se tu dodaje brzina širenja čarobnog ćilima pa da bude više od c, premda je to nemoguće iz centra ćilima videti.
Zaključak: sve što si napisao stoji ako zanemariš brzinu udaljavanja rubne galaksije od nas. Samo oduzmeš 66% c i formule rade ;D jer bi logičnije bilo da se c meri u neposrednom komšiluku nego na nivou cele površine tepiha. Drugim rečima, c je relativna brzina i važi za određeni deo svemira

SCENARIO BR 3
Kombinovanjem dve gornje opcije dobijaš po meni najrealniju koja kaže da se na rubu poznatog svemira verovatno štošta kreće u raznim pravcima ali mi registrujemo samo one fotone koji dopiru do nas sa priličnim crvenim pomakom. Postoji praktična granica dokle možemo videti, preko te granice brzina udaljavnaja od nas je veća od c i fotoni ne stižu. A tamo verovatno postoje isti ovakvi svetovi gde fotoni regularno postižu c i ta brzina širenja se ne primećuje; istim tim svetovima smo i mi neprimetni.

Sad će da me pojedu fizičari ::)

Kizza

Eh kad bi FIZIČARI aktivno učestvovali sve bi bilo mnogo jasnije  :)
Ako Ljudski život teče nepovratno kao reka,šta nas čeka u Okeanu?

bear

Quote from: r2d2 on April 22, 2009, 08:49:11 am
1.Posto sam neznalica intresuje me gde sam pogresio u postavljanju postavke?


Tretiras prostor i vreme konstantnim (=koristis jedan referentni sistem). To je sasvim prirodno s obzirom da opipljive stvari tako funkcionisu, ali su relativistickoj fizici ne mozes 'samo' da sabiras bez da uzmes u obzir referentne sisteme, sa sve dilatacijom. Citaj ne mozes uzimati metre i sekunde iz jednog referentnog sistema i to koristiti kao osnova za racunicu sa brzinama u nekom drugom referentnom sistemu.

Tako sam barem ja shvatio svojevremeno u Gimnaziji. YMMV.

r2d2

jes` sad se i meni se cini da je tu greska. Ne bi trebalo da bude povlascenog sistema. Ipak tvrdnja (da ne bude zablude ne osporavam samo hocu da pravilno shvatim) o limitu brzine C me zbunjuje.

Znam da je taj limit dobijen matematickim putem (lorencove transf.) ali meni licno ne dozvoljava da shvatim takvu relativnost. Logika ovde i nema mnogo veze...  ...sve je relativno osim same brzine c za bilo koji ref.sistem. Da li to ukazuje na ipak povlascenost u izuzetku samog C(foton)?
Foton je ipak i cestica (doduse skoro bez mase) i ko zna kako se iz perspektive te cestice protice vreme (foton koji je putovao 12 milijardi godina je u stvari star 2-3 milijarde zbog dilatacije vremena?)

Procitao sam Ajnstajn za pocetnike(ponovo), sve cinjenice usvojio, ali taj deo mi nije jasan kako da ga zamislim.
I hvala Yagodincu za opaske o sirenju Kosmosa i ostalom delu komentara.