• Welcome to Forum Astronomskog Magazina. Please login or sign up.
 

gasni dzinovi

Started by Obersturmfuehrer, June 23, 2009, 10:43:15 am

Previous topic - Next topic

0 Members and 1 Guest are viewing this topic.

Obersturmfuehrer

Citam nesto i pitam se...
Pri nastanku solarnog sistema, Sunce i planete su poceli da se formiraju u priblizno isto vreme (?)...u jednom trenutku, Sunce se "upalilo" i oduvalo visak gasa od delimicno formiranih unutrasnjih planeta.

Ako je ovo gore tacno, sta je sa gasovitim planetama?

Predrag

Mozes da pojasnis ovo pitanje o gasovitim planetama?
"Somewhere, something incredible is waiting to be known." - Carl Sagan

Obersturmfuehrer

Zasto one nisu izgubile svoj omotac?

Yagodinac

Pa valjda su se gasne planete zgusnule od gasova zato što je u Sunčevom sistemu ostalo još mnogo gasova - logično. Teški metali i ostali čvršći gradivni materijal ide za Merkur, Mars, Veneru i nas (tako da gustina ovih planeta ide i 5.5) što je povezano ili sa gravitacijom Sunca ili (verovatnije) sa temperaturom u blizini istog. Pošto je u protoplanetarnom oblaku preostalo još dosta gasova eto ti gasovitih džinova (Saturn:voda 0.7:1). Jedini izuzetak je tu bio Pluton koji više po sastavu liči na jezgro komete nego gasnog džina. A ne liči ni na kometu pa ti vidi...
Bthw da je Jupiter bio malo veći možda bi razvio termonuklearne reakcije sve do svoje površine i eto ti dva sunca.

Predrag

Kao što se u gornjim delovima atmosfere Zemlje nalaze atomi lakših elemenata ( na koje slabije deluje gravitacija - H, He), a u donjim teži elementi...tako je i u slučaju planeta. Unutrašnje (sastavljene od težih elemenata Fe, Si...) planete su pod jačim dejstvom grevitacije, a spoljašnje (sastavljene od lakših elemenata) planete su pod slabijim dejstvom gravitacije.
Kada se Sunčev sistem formirao lakši elementi su uspeli da se više udalje od Sunca u odnosu na teže elemente.
"Somewhere, something incredible is waiting to be known." - Carl Sagan

sale11472

Quote from: Obersturmfuehrer on June 23, 2009, 12:10:28 pm
Zasto one nisu izgubile svoj omotac?


Zato što su nastale dovoljno daleko od Sunca da im se to ne bi desilo .... prost odgovor zar ne?

Quote from: Yagodinac on June 23, 2009, 12:58:32 pm
Bthw da je Jupiter bio malo veći možda bi razvio termonuklearne reakcije sve do svoje površine i eto ti dva sunca.


Pa to "malo" je poprilično veliko tj Jupiter nije ni blizu toliko masivan da bi mogao da razvije fuziju u svom jezgru... koliko mu fali lako je pronaći ;)
Po(t)pis:
TS 10x50 LE dvogled ;)
70/900 refraktor
180/950 ogledalo u izradi
Nova Igracka Celestron MiniMak 70 --- bio na snizenju jako povoljan pa nisam odoleo ;D
Ostalo ne smem od sramote da stavim na spisak dok ne završim ;D

Yagodinac

Da, da ali on ipak više emituje energije nego što je prima od Sunca. Sigurno da mu fale 2-3 mase, možda i više ali da je njegovo jezgro žešće od našeg - to stoji. Skoro sam negde pročitao da on ipak ima veće zračenje nego što to sugeriše njegov albedo a to je samo zbog njegove velike mase jezgra. To je daleko od bilo koje druge planete. Mada to ipak nije zvezda...

Yagodinac

Btw kad su neka dva genijalca otkrila kvazar na radio-teleskopu koji je šibao enormno na svim frekvencijama i koji se kretao na neshvatljivo većoj brzini od svetlosti - mislim da su se oni uhvatili za telefone da zovu Nasu i Belu kuću... ;D
Onda je jedan predložio da izađu i pogledaju to čudo na jugu; verovatno je nešto noćas puklo pa se vidi i golim okom. I videli su.
Jupiter.

sale11472

Quote from: Yagodinac on June 23, 2009, 01:35:41 pm
Da, da ali on ipak više emituje energije nego što je prima od Sunca. Sigurno da mu fale 2-3 mase, možda i više ...


Pa da budemo precizni trebalo bi da bude nekih 75 puta masivniji nego što je sada da bi mogao da startuje fuziju i postane zvezda.....

Što se Juptiera i Kvazara tiče nešto nisam sklon da poverujem u tu anegdotu to bi morala da budu stvarno dva "Genijalca" pa da zamene takve objkete... mislim Jupiter nije kvazi stelaran ni u mom teleskopu a pogotovu ne u nečem većem....
Po(t)pis:
TS 10x50 LE dvogled ;)
70/900 refraktor
180/950 ogledalo u izradi
Nova Igracka Celestron MiniMak 70 --- bio na snizenju jako povoljan pa nisam odoleo ;D
Ostalo ne smem od sramote da stavim na spisak dok ne završim ;D

Yagodinac

Pisalo negde u novinama pre neku godinu. Njih je najviše zbunilo ne to što on toliko zrači (nisu uopšte znali da li je stelaran ili nije, ipak je to radio-teleskop - možda im je ličio na eksploziju bliske galaksije prečnika 20"?) već što se nenormalno brzo kreće, uzimajući u obzir rotaciju nebeskog svoda.
"Otkrili smo nešto veliko, daleko i brzo!" - to su mislili. Na distancama prosečnih galaksija to je davalo brzinu mnogo puta veću od svetlosti.

A i ne bi se valjda blamirali pa da o tome pričaju za novine ako se već nije desilo.

sale11472

Ufff novine i njihova pisanija  ::)
Po(t)pis:
TS 10x50 LE dvogled ;)
70/900 refraktor
180/950 ogledalo u izradi
Nova Igracka Celestron MiniMak 70 --- bio na snizenju jako povoljan pa nisam odoleo ;D
Ostalo ne smem od sramote da stavim na spisak dok ne završim ;D

abrasax

Nije isključeno da su gasni džinovi nastali veoma blizu Sunca pa kasnije migrirali na svoje današnje orbite, tako da priča o daljini ne mora biti tačna. Istina o celoj stvari je da do danas nije detaljno opisano nastajanje džinova. Kao i kod Sunčevog sistema postoji više teorija i kao i kod Sunčevog sistema svaka ima mane pa ih kombinuju i ublažuju te mane.

sale11472

A možda su i nastali dalje od Sunca pa su migrirali ka unutrašnjosti sistema  ;)
Po(t)pis:
TS 10x50 LE dvogled ;)
70/900 refraktor
180/950 ogledalo u izradi
Nova Igracka Celestron MiniMak 70 --- bio na snizenju jako povoljan pa nisam odoleo ;D
Ostalo ne smem od sramote da stavim na spisak dok ne završim ;D

Obersturmfuehrer

Dobro....
A da li sam u pravu kada kazem da su i unutrasnje planete imale neku vrstu gasnog omotaca (ne, ne mislim na atmosferu), koji je "oduvan" prilikom paljenja Sunca?

Yagodinac

Jeste donekle da to važi za možda Merkur ali sve ostale planete Zemljinog tipa imaju omotač uglavnom u startu nastao vulkanskim erupcijama. Kod nas je to modifikovano bakterijama pa je nastao kiseonik u višku. Planete Jupiterovog tipa imaju veliku atmosferu samo zato što je njihova masa velika pa može da drži gasove koji su višak. A i površina im je nedefinisana pa se teško zna gde je površina