• Welcome to Forum Astronomskog Magazina. Please login or sign up.
 

Novi teleskop

Started by CyberianIce, November 02, 2009, 02:43:54 pm

Previous topic - Next topic

0 Members and 1 Guest are viewing this topic.

CyberianIce

Prosle nedelje mi bilo jako dosadno pa sam poceo sa izradom neke montaze... E sad se ceka da stigne Meade DS 90 OTA koju sam narucio, pa da montiram to, a u medjuvremenu me interesuje sta vi kao eksperti mislite o tome?

Telescopius
AstroBin
Sky-Watcher 200P | Meade Instruments DS2090 | Tair-3-Phs | Celestron CG-5 | OnStepX | Canon EOS 600D AstroMod | ZWO ASI120MM-S

Yagodinac

Ajd pre eksperata ja da ti kažem šta mislim: odlično. Podržavam svako pravljenje radi gledanja  ;D Koliko vidim ovo je neka replika ekvatorijala, mada ne znam da li je pokretan po obe ose.
Mada razmisli da u dogledno vreme uzmeš neki tubus 200/1000 ili 200/1200 kod Lajoša (može i 150/750) a dobson montažu sam da napraviš. To ti je teleskop koji može vrlo ozbiljno da posluži za gledanje, a jednog dana kad na račun legne puno para može i neka montažica da padne  :) pa da komšinice sliikaš uz guiding.

Yagodinac

Pa to ti je minimalni njutn za preporuku. Apertura 150mm, ž. daljina 750mm, serija BlackDiamond.Tubus je 200-250 eura sa svim stvarčicama bez montaže. Ja platih valjda 22800, kako beše...
Generalno to ti je neki minimum od njutnova koji može da posluži za astrofoto, ostali (200/1000) su veći i ... skuplji. I traže jače montaže.
To ne znači da 150/750 ne može da posluži za gledanje. Većina instrumenata na maratonu su oni a i Janko Mravik i Jaro Grnja koriste 150/750 za vrlo ozbiljno slikanje.

cola

Fino ti izgleda montazica...
Mislim da moze i da se uzme obican 150/750 bez eq3 (s kojom ga isporucuje) to bi bilo mnogo jeftinije. Ne znam koliko...
Mada ja mislim i da ti je i i taj mead dobar!
SW 150/750 BD NEQ3; 50/600
colinaastronomija.wordpress.com

Yagodinac

Možda može običan 150/750 a možda ne, treba ga pitati da li prodaje odvojeno. Sem toga običan 150 nema 2" crayford fokuser koji je i najjače oružje ovog teleskopa. Samo fokuser tog tipa na komad je možda preko 100e

Yagodinac

Aaaaaaaaaaaaaa... druga pesma.
Nisam našao kao tvoj ali imaju na prodaju 2080, tj 80mm ahromat. Ono što se da zapaziti s neta (lično nikad nisam video ovakav teleskop uživo) je da je to klasični refraktor koji će ti pružiti solidnu oštrinu na planetama uz pojedine ispade oko lažnih boja. Meni to lično ne smeta ali uvek sam fan njutna  :)
Drugo, lepo je što ima 2" fokuser. Šteta doduše što je zupčasta letva a ne ball bearings; drugi daje poprilično preciznije fokusiranje. Mada na f9 refraktoru zona oštre slike je velika, nećeš osetiti nedostatak oštrog fokusera osim iznad 200x.

Ukratko, solidna stvar za te pare mada će ti nedostajati mala uvećanja tipa 25 ili 30x. Tu možeš da staviš 2" apex 28 koji je za takve teleskope većeg f i napravljen i udri galaksije...
A da nećeš da slikaš - ne verujem. Vrlo brzo kod svakog osmatrača proradi ta žica... ;D Znači teleskop ti je extra za Mesec i planete a na deepsky objektima uvek može da prođe u tamnijoj sredini. Na kraju, refraktorska oštrina je legendarna.

cola

Druže, nek ti je sa srecom novi teleskop, i da ti dobroo sluzi!!!
Cekamo izvestaj sa prvog posmatranja!!!
SW 150/750 BD NEQ3; 50/600
colinaastronomija.wordpress.com

Yagodinac

Fokuseri postoje u dva osnovna tipa: kuglica i letva. Frikcioni/sa kuglicom (crayford) su precizniji i češće generalno robustnije izrađeni. Ja na 130/900 imam letvu koji je ok mada kad nakačim adapter i canon to je granica. Sem toga fokusiranje ide skokovito pa na većim uvećanjima moraš oprezno. Crayford na 150/750 je bruka koliko je dobro urađen; ima i "kočnicu", kad izoštriš da ga tu zakoveš za celo veče. Onda možeš da kačiš i adaptere i aparate...
Mada za fokusiranje je jako bitna žižna daljina. Opseg oštre slike na tvom teleskopu je veći nego na 750 (logično, seti se fizike) ali tu pobeđuju maxutovi i schmit-cassegrain kojima je slika oštra oko fokusa toliko da na Intesu to zna da nervira. Okrećeš fokuser beskonačno...Rusi.

Galaksije i nebulice možeš da gledaš i refraktorom mada su mnogo lepše u što većem njutnu. Ali potrebno je tamno nebo što je kod nas retkost. Vrlo često neke objekte NGC kataloga nećeš moći da nađeš jer je nebo svetlo  :( ali zato svi M-ovi padaju na Letenci, bez brige.
Nešto što je odlična tema za refraktore iz urbanih područja su globularna jata.

I zaboravi da ćeš ikada videti nešto nalik onim slikama koje si postovao. To su ipak slike ccd kamerom a pogled ljudskim okom kroz 90mm je neuporedivo manje fascinantan.

cola

A dobar ccd moze i iz grada da snima, kad smo obradjivali neke snimke iz Zemuna (meteorske) nisam verovao sta je sve uhvatila kamera (kao da smo na nekoj planini), znaci kao na nasem poligonu   :o ...
Ali inace misilim da ces biti zadovoljan, a inace kod sbih tih astrofoto i obrada fotke ucini cuda pa uopste nije merodavna slika!
SW 150/750 BD NEQ3; 50/600
colinaastronomija.wordpress.com

Ljubo

TRUE:
QuoteI zaboravi da ćeš ikada videti nešto nalik onim slikama koje si postovao. To su ipak slike ccd kamerom a pogled ljudskim okom kroz 90mm je neuporedivo manje fascinantan.


Ispravno, s tom napomenom da različiti objekti, i s različitim okularima, izgledaće vizuelno drugačije u odnosu na prethodni set slika - nešto kao "karakteristika" teleskopa, okulara i uslova posmatranja.
Interesantno je da su upravo takve slike kao ove gore, a koje se mogu dobiti snimanjem - one koje astrofotografe i teraju da rade to što rade - vizuelno je to jako teško - eto, recimo kod maglina i slično.

FALSE:
Quoteima i "kočnicu", kad izoštriš da ga tu zakoveš za celo veče.


Ovo bi teorijski i bilo moguće, samo kada se temperatura ne bi mijenjala u toku noći, što gotovo uvijek nije slučaj. Dakle, povremeno će ipak trebati doštelavati fokus i kad je kočnica uključena (njenim povremenim otkočivanjem), zbog temperaturskog šifta u fokuseru.

DISKUTABILNO:
Quotekod sbih tih astrofoto i obrada fotke ucini cuda pa uopste nije merodavna slika!
Ovo je funkcija koja zavisi od više promjenljivih. Osnovno je da se usaglasi šta je osnovni opseg boja, koliko je dovoljno imati intezitet za odredjenu boju (liniju), i paziti da se ne prave artefakti od objekata - ostalo je čista imaginacija - a to je i kad gledaš objekte golim okom - UVIJEK uporedjuješ ono što vidiš sa ... čime? Pa sa fotografijom tog astro objekta, najčešće.

Tovariš, nazdravlje tebi novi teleskop, za ostalo ćeš se već snaći - dosta se vidi i kroz taj Meade, mada si možda ipak trebao gledati neki ED refraktor semi-apo, ali ajd' sad - bar nije bio skup. I ko će nam sad ovu kišu rastjerati? ;)

Yagodinac

Ja sam malo uprostio priču; Ljubo je u pravu. Kočnica drži na mom plosslu 25 (30x uvećanje) celo veče i ne primeti se pomak. Međutim kad jurim Jupiter na 100-200x pomak fokusa se (usled hlađenja ogledala) vidi unutar par minuta. Kočnica služi da udariš recku (ha!) i svaki idući put tu ti je fokus. Samo staviš aparat.

Btw kad neko kupi opremu obavezno naiđe hladni front u trajanju od cena u evrima/40. Empirijsko pravilo. Zato ne smem da kupim montažu.

Ljubo

November 03, 2009, 11:28:20 pm #11 Last Edit: November 04, 2009, 12:43:07 am by Ljubo
'Ajmo redom:

1)
QuoteMislio sam da je ljudsko oko daleko najosetljiviji opticki detektor, jer je u stanju da pod odredjenim okolnostima detektuje samo jedan jedini kvantni skok u otsustvu ostatka spektra


Za nesuđenog fizičara: Detektori (a time i ljudsko oko) imaju niz karakteristika na koje treba obratiti pažnju kada se upoređuju rezultati posmatranja. Pored već pomenutog spektralnog opsega, postoje još i te kako bitni (niti manje niti više) detalji:
- Kvantna efikasnost (QE) u piku i po spektru;
- Optimalni kapacitet prijemnika (Full-well Capacity)
- Trajanje ekspozicije (oko ima samo oko desetinku do petnaestinke sekunde brzinu okidanja, dok se perifernim viđenjem mogu još detektovati kretnje do 20-og dijela sekunde - zato filmska traka ima 25 slika u sekundi - tako da je to u poredjenju sa DSLR i CCD uređajima jako malo, a otuda potiče najveća razlika u kvalitetu izgleda slike u kori malog mozga, u odnosu na onu digitalnu! Iako sam čini mi se već jednom negdje pisao o ovome na forumu, da ponovim: ljudsko oko nakon desetinke sekunde i registrovanja slike nervnim prenosom do mozga, briše sliku i pravi novu - a to znači nemogućnost da se skupi dovoljan broj fotona od slabih objekata - praktično to je i razlog što oko ne može da registruje boje maglina i drugih slabašnih izvora (najprostije rečeno, ni boju predmeta oko nas u mraku).
- Veličina i vidni ugao detektora;
itd, ima i drugih, ali nešto manje bitnih detalja. Više o ovome ovdje: http://www.profiteleskope.de/astrofotografie_digital/CCD_e.pdf

2) Kupovina opreme preko e-bay-a je mačka u džaku! Treba biti jako oprezan, a moja preporuka je izbjegavati kupovinu ovakvih stvari. Radi se o tome da, prema principu rada ovakvog tržišta, vi kupujete na neviđeno - što znači na osnovu samo onih podataka koje imate na sajtu, a rijetko ih možete dobiti od prodavca. Jedino ako je prodavac spreman da opiše stanje onoga što prodaje do potrebnih detalja za kupca, ali to najčešće nije slučaj.

3) semi-APO, ili APO dublet je teleskop koji koristi jedno sabirno i jedno korekciono sočivo. Sabirno sočivo je najčešće od nekog kvalitetnog, ED ili UD stakla (najpopularnije u zadnje vrijeme je FPL-53 staklo, zbog jako dobrih karakteristika).
Naravno, pravi APO koristi tri sočiva . pored pomenuta dva ima još jedno, korekciono sočivo - služi da bi preciznije vratilo svjetlosne zrake različitih boja u isti fokus i time se praktično hromatska aberacija svela na minimum. Treba znati da su osim ove aberacije, prisutne i druge vrste optičkih nedostataka, od kojih boluju i mnogi APO refraktori, a naročito oni kraće žižne daljine,  posebno ako nemaju dodatnih korekcionih sočiva.

U suštini, Yagodinac je u pravu, za posmatranja Deep-Sky objekata, ovaj Black Diamond 150/750 je, trenutno, odlično rješenje, bolje nego mnoga druga za te novce. Njegove prednosti u odnosu na ahromate su dokazane za deep-sky, pa ne bih da se ponavljam. Druga stvar je za apohromate, ali ne pričamo u tom cjenovnom rangu.

Yagodinac

Da ne ponavljam Ljubu, ljudsko oko je najgori tip detektora u mraku.Zamisli da ti svaki treći ili četvrti pixel u detektoru kamere detektuje slabu svetlost u mraku! Tu nema ni R od rezolucije. Dalje čak i najgori idiot na ekspozicijama od 10-15sec i ISO1600 detektuje deepsky objekte koje ti nikada ne možeš da vidiš, i to na tom istom teleskopu. Neka nova ispitivanja sugerišu da je plafon expozicije ljudskog utreniranog oka oko 1sec.
U tome je čar fotografije - prikazuje nevidljivo.

Koliko god dobro nebo da imaš moraš malo da obratiš pažnju na uslove posmatranja (transparencija, vlaga, faza Meseca) a onda i na svoje fiziološko stanje (nema smrzavanja, alkohola, kofeina, pušenja) jer sve to degradira granicu detekcije tamnih objekata. I, naravno, gledanje averted! Što se tiče aperture od 90mm odlična je za početnika ali vrlo brzo ćeš je prevazići. Svi mi volimo velike refraktore ali su oni idiotski skupi; f5 refraktor (tubus) dimenzija 150/750 verovatno ide 1000-1500e. To je ahromat, apo ide i 10x više... A kad ja uzmem dobson 250 onda razmišljanja o refraktoru tih dimenzija postaju dilema: stan ili teleskop. Eto zašto volimo ogledala. :-)

U suštini, najbolji je onaj teleskop koji imaš. Nemoj nikad da se libiš da pogledaš nešto što je iznad granica tvog teleskopa, uvek prekorači! Nekad se i prijatno iznenadiš rezultatima.

cola

Da a i sa malim teleskopima se mogu postoci dosta dobri rezultati! Evo jedan od poznatijih posmatraca prvomenjivih zvezda koristi 50/600 refraktorcic, nalik mom.
SW 150/750 BD NEQ3; 50/600
colinaastronomija.wordpress.com

Yagodinac

Quote from: cola on November 04, 2009, 12:21:47 am
Da a i sa malim teleskopima se mogu postoci dosta dobri rezultati! Evo jedan od poznatijih posmatraca prvomenjivih zvezda koristi 50/600 refraktorcic, nalik mom.



Čiča se zove Ron Tanguay i veteran je posmatranja i merenja položaja i separacije dvojnih zvezda. Uglavnom u naučne svrhe, učestvovao je u pravljenju nekoliko kataloga  :o Ono što je interesantno je njegov teleskop, Questar od 3.5 inča, tj 90mm ili isto kao CyberianIce što očekuje. Jeste da je prilično skuplji ali to pokazuje da ako nešto hoćeš da radiš ozbiljno - radićeš ga.
Čuo sam takođe za nekog čiču koji je koristio 60mm apo za Heršel 400 listu... i to iz sopstvenog dvorišta!
Šarl Mesije je imao više teleskopa koji su manje aperture od uobičajenih za MMaraton a i Heršelov omiljeni reflektor je iste aperture kao moj. Toliko o teleskopima  i rezultatima.