• Welcome to Forum Astronomskog Magazina. Please login or sign up.
 

Da li postoji prazan prostor ?

Started by Vlada, April 07, 2011, 11:02:16 pm

Previous topic - Next topic

0 Members and 2 Guests are viewing this topic.

Sekula

Quote from: Milan Nikolic on November 05, 2011, 07:25:10 pm
  Očekivao sam konkretniji odgovor. Zato nemam šta drugo da dodam.



Ovakav stav može takodje da bude izrečen ali nije u redu da mu prethodi rečenica u prethodnom postu koja je blago rečeno posprdnog karaktera i odudara na sve moguće načine od kulturnog nivoa vodjenja diskusije te umanjuje bilo čiji lični integritet i samim tim predstavlja uvredu. To ovde neće nikome biti tolerisano i ubuduće će takvi korisnici nakon izrečene opomene trajno biti banovani na forumu, ukoliko se ponovi tako nešto.
| SW newtn 200/1000 | SW NEQ6 Synscan goto | Logitech Quickam Pro 3000 | Canon EOS 550d | Baader astrosolar filter |  SW Black Diamond ED 80/600 | Flattener korektor SW 0.85 | Lacerta MGEN autoguider | Nikon action ex 10x50 cf binocular |

Milan Nikolic

Quote from: Milan Nikolic on October 30, 2011, 07:36:56 pm

  Vidim da i PeraDetlić ima svoje nesvakidašnje pretpostavke.


  Dužan sam da ispravim jednu zabunu. Slučajno sam pomešao stavove člana ,power of reason' sa članom PeraDetlić.

  Ono što piše PeraDetlić ima ogromnu vrednost jer je pojednostavljeno i veoma razumljivo.


  Što se tiče mojeg iskaza da je foton beskonačnog postojanja, odnosi se na smisao da je foton nedeljiva čestica. U kosmosu postoje čestice fotona koji su nastali u prvim fazama nakon Velikog praska.
  Samim tim što je foton nedeljiv na manje čestice, to ga čini konstantnim. A njegova interakcija sa atomima je druga stvar.

  Možda ja u ovom mišljenju grešim, i smatram da ne mogu da budem nepogrešiv, ali voleo bih da onaj koji ima nešto od toga da prokomentariše, da uradi to na pošten i argumentovan način. Uključujući objašnjenja.

sale11472

Quote from: Milan Nikolic on November 06, 2011, 12:57:48 pm

  Možda ja u ovom mišljenju grešim,


Da, grešiš.
Kakve veze ima to što je foton bozon sa njegovom večnošću??? Čak i ako zmemo da imamo fotone koji su nastali u prvim faza Velikog praska (a nemamo) to i dalje ne čini foton ni večnim ni konstantnim, fotoni se i stvaraju i nestaju sasvim prirodno, nema tu ni večnosti ni konstatnosti.
Ne znamo kavu konkretnu diskusiju očekuješ kada su ti osnovne pretpostavke pogrešne, to
je kao kada bi izjavio u skupu N, 1+1=7 i želeo da diskutuješ konkretno o matematici, ne ide.
Po(t)pis:
TS 10x50 LE dvogled ;)
70/900 refraktor
180/950 ogledalo u izradi
Nova Igracka Celestron MiniMak 70 --- bio na snizenju jako povoljan pa nisam odoleo ;D
Ostalo ne smem od sramote da stavim na spisak dok ne završim ;D

Milan Nikolic

November 07, 2011, 08:23:38 pm #108 Last Edit: November 07, 2011, 09:07:54 pm by Milan Nikolic
   Pa hajde da vidimo ko ovde pogrešno govori. Zamolio bih PeruDetlića da ,,preseče'' kao neko ko je merodavan.

  Ja čitam u knjigama takva objašnjenja: životni vek fotona je beskonačan. Ako ovaj iskaz nije tačan onda je grešku napravio neko ko teško da može sebi dozvoliti tako da greši - neko ko je doktor fizike. A da ne bude da je to bilo samo nevešto pojednostavljenje za neupućene u svet fizike, postoji i konkretnije objašnjenje.

  Naime, govoreći o WMAP, znači o Wilkinson Microwave Anisotropy Probe - sondi, koja ima cilj da snimi kosmos u ranoj fazi, navedeno je da svetlost snimljena na slici mladog kosmosa potiče iz oblasti koja je od Zemlje udaljena 13 milijardi svetlosnih godina. Danas ovi fotoni obrazuju mikrotalasno kosmičko pozadinsko zračenje (Cosmic Microwave Background ili CMB).

  Fotoni iz tih ranijih dana kosmosa neometano su putovali kroz prostor pružajući sliku koju je WMAP pokušavao da snimi. Danas ima oko 400 miliona ovih prvobitnih fotona u svakom kubnom metru prostora. (Ako televizor podesite između dva kanala, videćete šum - otprilike jedan procenat tog šuma prouzrokuju prvobitni fotoni.)


  Eto argumenata; ako neko misli drugačije neka navede neke bilo kakve argumente.

power of reason

Znaci mi neznamo sta je gravitacija i kako ona nastaje ali znamo da je tu jer smo je videli?

Zar nije logicno da ako postoji inercijalna masa koja generise odredjeno polje,to radi samo uz interakciju sa drugom inercijalnom masom.Znaci masa sama po sebi nije polje,iako uzmemo u obziri da ne postoji masa u mirovanju.Ili mozda ustvari jeste.Ali kako onda od jedne mase,jednog polja nastaje drugo polje.Mislim ako gravitaciono polj postoji gde god postoji bilo koja masa.To znaci da je gravitacija ustvari sastavni deo mase,ali kako onda razlikovati ova druga polja koja su takodje sastavi deo mase od gravitacije.


Ali jedino inercijalna masa koja se krece kroz svemir,zanci kroz vakum,generise gravitaciono polje.Tu mi nista nije jasno.Odakle vakumu gustina.Zar ne gravitaciono polje opada sa rastojanjem.Kao da se inercijalna masa odbija od vakuma,to je nelogicno jer bi se jednom ta inercijalna masa zustavila a to se ne desava,nista nema tndenciju zaustavljanja.


Prosto po meni gravitacija je inercija i nista vise ona je polje samo u koviru mase koja je u inerciji.A druge mase koje maju svoju inrciju mogu medjusobno da interaguju jedino ako se sudare(mas ,ili polja koja cine tu masu,elektromagnetno,i otkud znam koja jos).


Ti gravitioni ,jel oni idu ispred mase,jel su oni njen satavni deo,ili su deo vakuma pa interaguju sa masom.Ne znam sve mi to deluje previse nelogicno.


Ja mislim da mi tesko mozemo da odredimo tu silu inercije u kojo se nalaze nebeska tela,jer je slozena,pa nam j lakse da izmislimo gravitaciono polje koje sve drzi na svom mestu,iako izgleda da negde i ne drzi,al nema veze.


Izvinite zbog zauzimanja mesta ovim postom,mom lupanju nikad kraja  :)

Ljubo

QuoteAko televizor podesite između dva kanala, videćete šum - otprilike jedan procenat tog šuma prouzrokuju prvobitni fotoni.


Ne. "Prvobitni" fotoni, ako se misli na CBR, emitovani su na 3 K, a to se ne moze vidjeti, jer je u mikrotalasnom podrucju spektra.

Glede diskusije, Sale je u pravu (a to je i najcesci slucaj ovdje): Fotoni nastaju i nestaju, oni nisu "vecni", osim u tom smislu da je njihova energija prenosiva, ali i ugradiva u obicnoj materiji (Npr., kreacija elektron-pozitron).

Milan Nikolic

   Ako govorimo o fotonima koji neometano putuju kroz prostor, oni mogu trajati večno. To je sve što sam rekao od početka, pa sam još pojasnio ali niko od sagovornika na ovoj temi neće sa tim da se složi.

  U redu. Prihvatam mišljenja drugih. Samo bih voleo da dobijem konkretne navode, stručne tekstove i detalje o tome.
  Ja sam naveo doktora fizike iz Nase, ranije na temi pokazao sam ko je taj čovek, pisac i naučnik.
  Da li postoji neko na koga možete vi da se pozovete u vezi vaše tvrdnje kojom se suprotstavljate onome što sam pisao o fotonu?

  PeraDetlić je već napomenuo da naučnici ne znaju šta je elektron, a tako se može reći i za foton. Tvrdnja da foton nestaje i nastaje u reakciji sa česticama atoma može biti ispravna ali ne i apsolutna.
  Ali sve to sada nije bitno u ovoj temi. Jer spomenuti foton kao onaj koji ima beskonačno postojanje odnosio se na ,,neometano putovanje kroz prostor''.

Sekula

Quote from: Milan Nikolic on November 08, 2011, 08:35:38 pm

...
  U redu. Prihvatam mišljenja drugih. Samo bih voleo da dobijem konkretne navode, stručne tekstove i detalje o tome.
  Ja sam naveo doktora fizike iz Nase, ranije na temi pokazao sam ko je taj čovek, pisac i naučnik.
  Da li postoji neko na koga možete vi da se pozovete u vezi vaše tvrdnje kojom se suprotstavljate onome što sam pisao o fotonu?

  PeraDetlić je već napomenuo da ...


Milane, ovde možeš da dobiješ odgovore do one mere koliko su učesnici spremni da ih daju. Medjutim, niko nije spreman da se ovde ubedjuje sa bilo kim na način kako se recimo obaraju ruke. Niko nije dužan da ovde na forumu organizuje studijsku grupu za proučavanje teorijske fizike, niti postoji ambicija da forum AM-a preraste u strukovne internet studije.

Pera Detlić je tebe i tebi slične radoznalce zamolio i uputio vrlo detaljno kako da se malo više oslanjaš na net i da tamo postavljaš pitanja i nadješ sebi odgovore, upravo iz razloga što čovek misli da je njegov nastup shvaćen po onoj narodnoj "pružio sam ti prst a ti hoćeš celu ruku od mene". Čovek i mnogi drugi nisu dužni da na svaki post pojedinih ovde kao odgovor napišu udžbenik i da troše sate i sate na odgovore. Hvala mu svakako i na ovome do sada.

Ovako, bojim se da se ova diskusija prosto nateže u svrhu dokazivanja ko je načitaniji i ko koliko može da citira i tome slično u smislu copy/paste "znanja". To nije dobar pravac u kome diskusija ovde treba da teče. Ne treba je terati na silu i upinjati se iz petnih žila da se pošto poto replicira bilo kome u smislu lične promocije i nekakvog dokazivanja bilo kome.

Ovo sada svakako nije samo molba već i upozorenje da daljnja izlaženja iz očekivanog toka komunikacije na ovom forumu neće biti blagonaklono gledana niti tretirana.
| SW newtn 200/1000 | SW NEQ6 Synscan goto | Logitech Quickam Pro 3000 | Canon EOS 550d | Baader astrosolar filter |  SW Black Diamond ED 80/600 | Flattener korektor SW 0.85 | Lacerta MGEN autoguider | Nikon action ex 10x50 cf binocular |

sale11472

Quote from: Sekula on November 08, 2011, 10:39:10 pm
Ovako, bojim se da se ova diskusija prosto nateže u svrhu dokazivanja ko je načitaniji i ko koliko može da citira i tome slično u smislu copy/paste "znanja"....


Kao što rekoh, ovo je odlična ilustracija zašto je filozofija kao nauka umrla.
Evo čisto ilustracije radi
Quote from: Milan Nikolic on November 08, 2011, 08:35:38 pm
    Ja sam naveo doktora fizike iz Nase, ranije na temi pokazao sam ko je taj čovek, pisac i naučnik.
  Da li postoji neko na koga možete vi da se pozovete u vezi vaše tvrdnje kojom se suprotstavljate onome što sam pisao o fotonu?


Gde je pomenuti naučnik iz NASA tvrdio bilo šta o večnosti fotona ??? Ne ti si samo izvadio citat iz jedne knjige, na najnižem mogućem nivou popularne literature (što nije samo po sebi ništa loše) koji nikakve veze sa fotonima nema.
E a sada to koristiš kao kvazi argument iako nema nikakve veze sa fotonima i njihovom tobožnjom večnošću.

Quote from: Milan Nikolic on November 08, 2011, 08:35:38 pm
PeraDetlić je već napomenuo da naučnici ne znaju šta je elektron, a tako se može reći i za foton.


Opet, potpuno nebitno za ovu diskusiju, uostalom Pera Detlić je isto tako napomenuo da o elektronu znamo jako puno. Isto tako znamo i o fotonima, i to da nastaju i da nestaju i da interaguju sa mnogo čime a ne samo sa atomima, na primer bez ikavog prisustva atoma interaguju sa gravitacionim poljem, elektromagnetnim poljem (logično)....
Quote from: Milan Nikolic on November 07, 2011, 08:23:38 pm
   Ja čitam u knjigama takva objašnjenja: životni vek fotona je beskonačan. Ako ovaj iskaz nije tačan onda je grešku napravio neko ko teško da može sebi dozvoliti tako da greši - neko ko je doktor fizike.

To što ti brkaš činjenicu da je foton stabilna čestica sa njegovom večnošću je druga stvar. Ni Univerzum nije večan pa tako ne može biti večno ni bilo šta u njemu.

Po(t)pis:
TS 10x50 LE dvogled ;)
70/900 refraktor
180/950 ogledalo u izradi
Nova Igracka Celestron MiniMak 70 --- bio na snizenju jako povoljan pa nisam odoleo ;D
Ostalo ne smem od sramote da stavim na spisak dok ne završim ;D

r2d2

Prvo da se najtoplije zahvalim Peri Detlicu na odgovoru koji je prevazisao sva moja ocekivanja i najprijatnije me je iznenadio. Long live Pera D.!!!! Naravno treba ce mi odredjeno vreme (par eona, ali nebitno) da sve usvojim i postavim kao licni kordinatni pocetak u shvatanju ...

Prosto je taj odgovor - javno dobro,  odmah skace na konkretizaciju problema u greskama pri pokusaju shvatanja laika poput mene. Izrazi koji laici podrazumevaju tipa cestica, polje, prostor, itd su sasvim drugacije kvalitetne sustine od onoga sto obicno podrazumevamo sami po sebi.

Cak i posle ovako genijalnih i egzaktnih odgovora moj um  nenaviknut na formule grcevito traga za surogatom tj. vizualizacijom, sto je naravno u mnogim slucajevima neprikladno...




r2d2

November 09, 2011, 08:01:54 am #115 Last Edit: November 09, 2011, 08:11:36 am by r2d2
Quote1A) U Newton-ovoj mehanici (kinematika i dinamika) masa tela je broj koji meri koliko je tesko promeniti stanje kretanja tog tela. Ta kvaliteta se zove inercija, pa je takva masa "inercijalna masa" tela.

1B) U Newton-ovoj teoriji gravitacije, koje je nakalamljena na njegovu mehaniku ali nije bas sasvim prirodni deo iste, postoji druga dva broja koji mere koliko jako gravitacija utice na neko telo, i koliko jako gravitaciono polje to isto telo moze da stvori. "Magija" je u tome da oba ta dva broja imaju istu vrednost, i ta brojna vrednost se zove "gravitaciona masa" tog tela.
* Komentar: Danas se dobro razume ta to i nije neka velika magija, i da se isto desava i sa ostalim brojevima koji mere snage razlicitih interkcija (takvi brojevi se zovu "naboji"): recimo, broj koji meri jac"inu uticaja elektric"nog polja na naelektrisanu cesticu (pasivni elektricni baboj) je jednak broju (aktivni elektricni naboj) koji meri koliko jako elektricno polje ta ista cestica moze proizvesti - to je elektricni naboj te cestice. Isto je sa nabojima za slabu (tacnije elektro-slabu) interakciju ("silu"), jaku interakciju, itd. To ukljucuje i gravitaciju gde su pasivni i aktivni gravitacioni naboj (tj. pasivna i aktivna gravitaciona masa) medjusobno jednaki.


Razumeo! Naboj je mogucnost gravitacione interakcije dva tela. Fundamentalna osobina materije u "nasem" Newton-skom svetu. U samoj interakciji stvara se gravitaciono polje.

Recimo gravitacioni naboj za planetu zemlju na povrsini iznosi 9,81 ms2 ?

Nemoj zameriti na mojoj neukosti ali ipak bih imao neka podpitanja, odgovori nisu nuzni s obzirom na tvoje vec oduzeto vreme, i na moje ipak ocajno neznanje. Svestan sam cinjenice da si sam izraz upotrebio radi lakseg shvatanja pri opisu gravitacije..

Da li gravitacioni naboj mozemo nazvati teorijski tacno (onako filozofski, ali bez uoptrebne vrednosti):
   
G.Naboj je svojstvo tela koji se manifestuje u teznji ka maksimizacijii (rastu) prostorne dimenzije?

Primer:
Mesec kruzi oko Zemlje. Teziste gravitacione sile ovog dvojnog sistema je vektorski razumljiv. Vektor G je uvek poklopljen sa pravcem i smerom tezisne tacke, krajnja sila tangira u odnosu na pravac kretanja i  sama ravnotza ovog sistema je direktno zavisna od rastojanja (i brzine), ako je masa konstantna.

Ipak postepenim oduzimanjem brzine mesecu bi rezultovalo samim (parabolickim) padom meseca na zemlju. Posledica toga bi bila povecanje zemljine konstante G od 9,81...


... Da li bi smeli da okrenemo pricu inverzibilno?

   Svojstvo prostorne dimenzije na fundamentalnom nivou u odnosu na materiju je  da se siri u sva tri (cetri) pravca, tj raste.., a posledicu toga dozivljavamo kao  gravitaciju?







r2d2

November 09, 2011, 08:24:44 am #116 Last Edit: November 09, 2011, 08:38:43 am by r2d2
Quote1A) U teoriji specijlne relativnosti (standardno zvanoj "specijalna teorija relativnosti" = STR) imas izraz gde je (inercijalna) masa mirovanja svakog fizickog tela jednaka (do na mnozioc) energiji mirovanja tog tela (m= c^2 E_0). Usled nekoliko slojeva nepotpunog razumevanja (ukljucujuci od samog Einstein-a), sada se taj izraz degenerisao u nesto kao "materija i energija su ekvivalentno/isto" - sto je absolutno pogresan iskaz. To je duga i slojevita prica (zasto je tko verovao u taj pogresan iskaz, i zasto je isti bio upotrebaljavan, i jos se upotrebljava danas, cak i od strane cesticnih fizicara i relativista koji ne veruju u taj iskaz ali ga koriste u udzbenicima i popularnim pisanjima/predavanjima) i necu provoditi vise vremena na tome ovde i sada.

Ukratko:
A) MATERIJA je substanca fizickog svemira. Sve sto postoji je materija i njena pojavna forma. MATERIJA je realna stvar/objekat.
B) CVRSTA MATERIJA je vrsta materije koju mi (na ovim skalama udaljensti) vidimo kako "cvrstu" i sastavljenu od cestica.
C) RADIJACIJA je vrsta materije koja na nasim skalama udaljenosti izgleda kao nesto mekano/nestvarno/necvrsto. Primer: elektromagnetsko polje i gravitaciono polje.
D) MASA je broj koji meri inercijalne i gravitacione osobine materije/substance. MASA je broj.
E) ENERGIJA je drugi broj, ovaj meri spoljasnju u unutrasnju sposobnost pojedinog tela da utice na druga tela (kineticka energija, potencijlan energija, termicka energija = temperatura, itd).

Sa stanovista 19to vekovne fizike, u umovima fizicara koji su znali samo za klasicnu fiziku (Newton-ovsku meahaniku + gravitaciju, Maxwell-ovu teoriju elektromagnetizma, i termodinamiku) postojala su sledece priblizne ekvivalencije:
* MATERIJA = CVRSTA MATERIJA = MASA
* RADIJACIJA ~ ENERGIJA


Danas se razume da:
* Materija dolazi u obliku polja, i ta polja imaju najmanje (kvantne) uzorke koje zovemo cesticama. Za neka polja te cestice imaju inercijalnu masu vecu od nule, a neka druga polja imaju to inercijalnu masu jednaku nuli. Primeri su elektroni, kvarkovi, itd za masivne cestice, i fotoni i gravitoni za bezmasene cestice.
* Svaki tip materije, i svaka kolicina materije, dolzi sa nekom energijom. Ako nema energije, to onda nije zicikvi (tj. realni) objekat/materija/substanca.
* Kod tela/cestica koje imaju masu (tj. kod kojih je masa > 0), njihova energija sadrzi i clan koji je proporcionalan toj masi (E = m c^2 + kinetickaEnergija + energijaInterakcijeSaOstalimPoljimaICesticama).
* takozvana masa mirovanja (koja je zapravo jediona prava masa tela) je samo energija tog tela pri mirovanju, izrazena u drugim jedinicama (u Kilogramima umesto u Djulima) a konverzioni faktor je c^2.
* razume se da i ako zatvorimo naku kolicinu radijacije ("meke" materije kao fotone) u crnu kutiju (sa reflektivnim unutrasnjim stenkama) da ce nama ta kutija izgledati kao da ima masu = masa same kutije + energijaRadijacijeUKutiji/c^2
* svaka energija, bez obzira da li dolazi od necag sto ima masu (recimo cvrste materije) ili od radijacije, generise gravitaciono polje (tj. zakrivljenje prostora). 1 kilogram olova generise isto gravitaciono polje kao jedan kilogram fotona (sadrzanih u onakvoj kutiji).

U obe Einstein-ove teorije relativnosti (u teoriji specijalne relativnosti, i u teoriji opste relativnosti), MASA i ENERGIJA su potpuno ekvivalentne - samo dva razlicita sistema jedinica za merenje iste stvari. Ko sto masu mozemo meriti u Gramima, Funtama ili Kamenovima (stones - stara engleska jedinica), i energiju u Djulima (J), Kalorijama (cal),  itd, tako se i jedno i drugo moze izraziti u onim jedinicama koje su zgodne za trenutnu oblast rada: recimo masa "elementarnih" cestica se tipicno izrazava u elektron-Voltima (eV) , koji imaju dimenzije energije (1 eV ~= 1.6 ^10^{-19} J). U relativizmu i teoriji elementarnih cestica (kvantoj teoriji polja itd) se stoga izabire sistem jedinica gde je c=1, posto nema nikakve nove fizike sadrzane u zadrzavanju tog faktora.
* Komentar: slicno je i temperatura samo jos jedan merni sistem za merenje unutrasnje kinteticke energije sadrzane u pojedinom telu (kT = suma kinetickih energija svih sastavnih delova tog tela kako oni osciluju oko svojih ravnoteznih pozicija u telu). Stoga se moze (ui u odredjenim obastima istrazivanja se tako i radi) staviti da je vrednost Boltzman-ove konstante k_B  = 1, tj. temperatura se izrazava u energetski jedinicama (i energija u temperaturskim [Kelvin-ima].


Razumeo (koliko je to u moj moci)! Svojstva materije su izrazena kroz zavisne i povezane  osobine, a te osobine mozemo opistati brojevima. Masa i energija su razlicite merne jedince jednog te istog svojstva (kao sto je i temperatura u stvari zbir kineticke enrgije gradivnih elemenata samog tela)!


r2d2

November 09, 2011, 08:55:57 am #117 Last Edit: November 09, 2011, 09:49:14 am by r2d2
Quote>Podpitanje...
>Iz gore navedenog objasnjenja teorija kvantnog polja objasnjava sta je to na primer elektron.

Ne, ne zaista. Ne znamo sta je elektron, nego samo znamo prokleto mnogo kako se ta stvar ponasa. Mi volimo da kazemo da "znamo" sta je ovo ili ono, ali je to samo plitko svako-dnevno znanje, a kada pogledamu u strukturu obljasnjenja vidimo da smo tu novu stvar opisali kao skup nekoliko manjih delova, za koje je "opste poznato" sta oni jesu. Medjutim, to je nizbrdno stepeniste bez kraja, jer cemo prirodno pitati "sta" stu ti manji delovi koje smo spomenoli, itd ...
Ako zaista zelite da znate "sta" nesto jeste, idite u metafiziku (npr religiju, staru filozofiju) - tamo su bili sigurni da znaju sta nesto jeste.

>Da li postoji masa kvantnog polja?

Da.

>Ako postoji u kakvom odnsu je sa recimo onim sto bi nazvali masom elektrona-cestice?

(Renormalizovana, tj ekperimentalno merena) Masa jednog kvanta polja koje se zove elektron (ili elektronsko-pozitronsko polje) kada je taj kvant u stanju mirovanja jeste ono sto nalazimu u tablicama masa elementernih cestica za elektron/pozitron.





Hvala na odgovorima!

Neverovatno!


Kvantni samog kvantnog polja su stvari cestice (to sto su i same kvantno polje stavljam privremeno van vaznosti). I sasvim je logicno bas zato da se nalaze na svakom dozvoljenom mestu u isto vreme. Postaje mi i jasnije sta to silne cike jure u Cernu (Higsovo polje)...

Inace prva moja asocijacija iz "svakodnevnog zivota"  ovakvog prikaza je fraktal (moze i hologram)!

QuoteAko zaista zelite da znate "sta" nesto jeste, idite u metafiziku (npr religiju, staru filozofiju) - tamo su bili sigurni da znaju sta nesto jeste.



Jako lepo receno!!!!!!!


Kada sam jednom pre mnogo godina postavio pitanje jednom profesoru fizike jedno pitanje vezano za relativnost kretanja i sisteme u kretanju (da ne gusim sada o tome konkretno sta je bilo u pitanju) dobio sam jako slican odgovor koji me je na trenutak zbunio i razocarao...

On je rekao otprilike: bas fiziku briga zasto je to tako, najvaznije je da to moze da fizika izmeri!

Naravno danas ne da nisam razocaran zbog toga, vec se naprotiv radujem takvom stavu. Upravo takav stav je i doveo do ovakog sve dubljeg razumevanja fizike a samim tim i naseg priblizavanju  modela stvarnosti koji opisuje ralnost.

Jos jednom svaka cast na ovoj majstroskoj interakciji  znanja - neznanja...

Ne kazem da sam sve razumeo ali su mnoge stvari osvetljene, a pre toga su bile u dubokom mraku....



Milan Nikolic

November 10, 2011, 05:23:35 pm #118 Last Edit: November 10, 2011, 05:37:28 pm by Milan Nikolic
   sale11472@

  Popularna knjiga možda nije najbolje rešenje ali čak je i PeraDetlić upućivao na takve knjige. Izvinjavam se što opet uzimam u usta ovog cenjenog člana - ali prvi koji je njega citirao i koristio za polemiku to ste bili upravo vi sale11472.

  U knjizi (koju gotovo da omalovažavate) dr. Karlosa iz NASE stoji sledeći tekst:




  Kao što se vidi, argumenti su jasni.
  Bilo kakvi suprotni ili pojašnjavajući argumenti uvek su dobrodošli zarad boljeg razumevanja.
  Do tada, zamolio bih da održimo smirenje da pažljivo saslušamo jedni druge.

sale11472

Problem je što u gornjem citatu nigde ne stoji da su fotoni večni (rekoh već da ni Univerzum nije večan)
Gornji navod o životnom veku fotona se odnosi na stabilnost fotona kao čestice, a ne na njegovu večnost. Uostalom ša misliš šta se dešava sa fotonima koje ti vidiš u statičkom šumu TV ekrana ??? Nema ih više.
I gde je tu uostalom apsolutnost prostor-vremena ???

Quote from: Milan Nikolic on November 10, 2011, 05:23:35 pm

U knjizi (koju gotovo da omalovažavate) dr. Karlosa iz NASE stoji sledeći tekst:


Ni najmanje je ne omalovažavam, niti mi pada na pamet da je omalovažavam. Jedino je nije dobro shvatati previše bukvalno, što je "bolest" svih filozofa. Fizika (a bogami i nauka uopšte) je odavno relativizovala jezik kao prenosioca informacija i na taj način stegla omču oko krhok vrata filozovije kao nauke.

Po(t)pis:
TS 10x50 LE dvogled ;)
70/900 refraktor
180/950 ogledalo u izradi
Nova Igracka Celestron MiniMak 70 --- bio na snizenju jako povoljan pa nisam odoleo ;D
Ostalo ne smem od sramote da stavim na spisak dok ne završim ;D