• Welcome to Forum Astronomskog Magazina. Please login or sign up.
 

Odg: Koji je datum na Pionirima?

Started by gile.ms, May 10, 2011, 10:56:22 pm

Previous topic - Next topic

0 Members and 1 Guest are viewing this topic.

gile.ms

QuoteZnaci Zemlja se okrece, oko svoje ose, oko Sunca, i zajedno s njim oko centra galaksije, znaci ona se ipak krece, ipak postoji brzina. Mozda je vreme promenljivo prividno samo za telo koje se krece. Sto znaci da je vreme na Zemlji pogresno izmereno.


To što satovi u različitim referentnim sistemima različito otkucavaju ne znači da je jedan od njih pogrešan..

Vratiću se na Brajana Grina i njegov Elegantni kosmos i pokušati da opišem njegov primer sa mionima - subatomskim česticama čiji je "životni vek" oko 2μs

Imaš mion "na stolu" u laboratoriji u tački A i njegov životni vek je 2μs...
Imaš mion iz akceleratora koji se kreće brzinom oko 99%c i njegov životni vek je (za nepomičnog posmatrača u laboratoriji) produžen za oko 10 puta (20μs)
Zamisli sad da u trenutku "rođenja" nepomični mion "sedi" u tački A, a brzi mion prolazi kroz tačku A brzinom od 99%c.
Posle 2μs nepomični mion na svojoj "samrti" gleda prema brzom mionu i vidi ga "živog i zdravog" kako juriša ka tački B.
Nepomični mion se oseća ozlojeđen zbog svog kratkog životnog veka baš zato što vidi da "tamo neki" žive deset puta duže...

Pogledajmo sad svet iz perspektive brzog miona:
Posle naših posmatračkih 20μs brzi mion je stigao u tačku B udaljenu 5940 metara od tačke A, i na svojoj "samrti" ubeđen je da je prošlo samo 2μs i osvrnuo se da baci pogled ka nepomičnom mionu.
Pošto je svetlosti trebalo 19.8μs da prevali dotičnih 5940 metara, brzi mion "vidi" nepomičnog živog i zdravog starog tek 0.2μs!!!
Avaj za brzog miona, šta mu vredi brzina kada oni nepomični mioni žive 10 puta duže!!!

Ovakva dilatacija vremena je (moje lično mišljenje) samo prividna i direktna je posledica konačne brzine svetlosti.
Dilatacija vremena koja je posledica gravitacionog dejstva ili ubrzanog kretanja je već nešto "opipljivije" i malo je teže opisati bez dosta crtanja i detaljisanja, savetujem korišćenje literature u kojoj je već sve lepo objašnjeno i nacrtano
SkyWatcher 150/750 EQ3, TS 10x50, TS 20x80, Star Adventurer, EOS 550d<br />----------------------------<br />Truly, Madly, Deeply

spadej

Quote from: gile.ms on May 10, 2011, 06:03:55 pm
Na dosta mesta u literaturi i na netu je ovo pojašnjeno, ali mislim da je baš Brajan Grin u Elegantnom kosmosu i ovde briljirao u pojašnjenju...

Poceo sam da citam tu knjigu ali zbog pretstojecih ispita imam veliko kasnjenje (vremenski raskorak). Hvala na info, maksimalno cu obratiti paznju na taj deo.

Priznajem da ne stojim bas najbolje sa Teorijama relativiteta, i da ne volim primere sa Mikom i Perom koji mahnito jure i gledaju jedan drugom u satove. Mene mnogo vise interesuje prakticna strana problema, nesto sto se da izmeriti.

U ovom prevodu koji je postavio Kiza pise: "satovi na satelitima su postavljeni na  10,229999995453 Mhz umesto 10,23 Mhz. Izvinite ako gresim ali ovo je ili los prevod ili ja ne znam matematiku. Prvi broj je zaokruzen na 12 decimala a drugi na dve. Kako to moze da se poredi? Zatim, ako i drugi broj zaokruzimo na 12 decimala, videcemo da je razlika  0,000000004547 Mhz odnosno 0,004547 Hz.

Ako je resenje "vremenskog problema" razlika frekvencije od 4,544 hiljaditih delova jedne oscilacije u sekundi, kolika je onda tolerancija otpornika i kondenzatora u tom oscilatoru, koliko je kolebanje napona u njegovom napajanju, koliko utice temperatura okoline, kako se manifestuje uticaj Suncevog i kosmickog zracenja.... i td.

Razlika u satovima na zemlji i satelitima verovatno postoji.  Ali, po meni, ne zbog relativiteta, vec zbog puta koji radio talas mora da predje noseci informaciju o vremenima na te dve lokacije. Teorija relativnosti ima smisla kad govorimo o svetlosnim brzinama i godinama ali na razdaljini od 100km i brzini satelita malo vecoj od puzeve tesko...

 

gile.ms

Gugl kalkulator kaže:

38 mikrosekundi u odnosu na jedan dan je:
(38 * (10^(-6))) / (3 600 * 24) = 4.39814815 × 10-10
(u prevodu koji je postavio Kiza podatak o 38 milisekundi je verovatno greška - ovde i ovde sam našao da su mikrosekunde u pitanju...)

Promena frekvencije oscilatora iznosi:
(10,23 - 10,229999995453) / 10,23 = 4,44477126 × 10-10

Slaganje je poprilično ako se mene pita :) (pogotovu što su sve ove brojke date sa izvesnim zaokruživanjem)

Quotekolika je onda tolerancija otpornika i kondenzatora u tom oscilatoru

oscilatori za te namene se ne prave od otpornika i kondenzatora  ;)
SkyWatcher 150/750 EQ3, TS 10x50, TS 20x80, Star Adventurer, EOS 550d<br />----------------------------<br />Truly, Madly, Deeply

spadej


gile.ms

ovo sam našao na wikipediji (http://sr.wikipedia.org/sr-el/Атомски_сат)

QuoteSrce atomskog sata je mikrotalasna komora koje sadrži joniziran gas, podesivi mikrotalasni radio oscilator i kontroler koji podešava oscilator na tačnu frekvenciju apsorpcionih karakteristika definisanih ponašanjem pojedinih atoma.

Mikrotalasni transmiter ispunjava komoru standardnim radio talasom. Kada se radio frekvencija upari s superfinom tranzicijom frekvencije cezijuma, atomi cezijuma apsorbuju radio talase i emituju svetlost. Radio talasi teraju elektrone dalje od jezgra. Kada elektroni budu ponovo privučeni suprotnim punjenjem jezgra, elektroni vijugaju pre nego se smeste na novu lokaciju. Ovo kretanje izaziva svetlost, koje je talas naizmeničnog elektriciteta i magnetizma.

...
Koliko sam ja shvatio (a ovaj članak na wikipediji mislim da nije baš najsrećnije preveden sa engleskog), uzme se neki konvencionalni oscilator (otpornik, kondenzator, kvarc...) i pomoću njega se generiše elektromagnetni talas koji pobuđuje atome cezijuma koji zatim emituju fotone na tačno određenoj frekvenciji, i ta frekvencija se koristi kao  "klatno"... malo sam možda banalizovao ali mislim da je to suština...
SkyWatcher 150/750 EQ3, TS 10x50, TS 20x80, Star Adventurer, EOS 550d<br />----------------------------<br />Truly, Madly, Deeply

Sekula

| SW newtn 200/1000 | SW NEQ6 Synscan goto | Logitech Quickam Pro 3000 | Canon EOS 550d | Baader astrosolar filter |  SW Black Diamond ED 80/600 | Flattener korektor SW 0.85 | Lacerta MGEN autoguider | Nikon action ex 10x50 cf binocular |

Kizza

Tema "Koji je datum na Pioniru" je u nenamernoj blokadi pa sam otvorio novu dok se ne odblokira.Ukratko,pošto znamo da postoji Diletacija vrema,to jest da sat u Svemiru ide sporije nego onaj na Zemlji,zanima me da li se može predpostaviti kolko je trenutno sati na "Pioniru 10"? 
Ako Ljudski život teče nepovratno kao reka,šta nas čeka u Okeanu?