Jupiter

[sarajevo]

Jupiter snimljen sinoć iz Sarajeva. Kolega snimao sa našom opremom, ja obradio...

SCT 8", qhy 5-II, barlow TS 2,5x

[vlaiv]

Odlican snimak i obrada!

Izuzetno je ostar!

[VaskoGM]

Odličan Jupiter, Alane.
Bravo za obojicu.

[Luger]

Odlican. Bravo momci!

[sarajevo]

"Velika crvena pjega na Jupiteru, Io i Europa"
Teleskop: Celestron C8 (200mm/2000mm)
Montaža: NEQ6
Kamera: QHY-5II + barlow 2,5x TS
Snimanje: video (2000 frejmova)
Obrada: Registax, Photoshop
Lokacija i datum: Sarajevo, 29.05.2017. u 22h



Prvi satelit do Jupitera na slici je Io, a udaljeniji je Europa. Na Jupiteru se vide njihove sjene, a u centralnom dijelu poznata Velika crvena pjega.

Po čemu su karakterstični Io i Europa?

Za razliku od ostalih galilejanskih satelita na Io-u gotovo nema vode. Smatra se da je to posljedica velikih temperatura na Jupiteru u ranim stupnjevima razvoja Sunčeva sistema. Temperatura površine u prosjeku iznosi oko 130 K, dok najtoplije točke na Io-u mogu dosegnuti i 2000 K. Iako mu je promjer manji od trećine Zemljinog, Io generira dvostruko više topline. Io ima slabašnu atmosferu sastavljenu od sumpor dioksida i drugih plinova. Posjeduje i ionosferu koja se znatno mijenja s promjenama vulkanske aktivnosti. Io je geološki najaktivnije tijelo u Sunčevom sistemu i njegova je površina bitno drukčija od bilo čega viđenog kod ostalih tijela. Letjelica Voyager 1 na njemu nije našla, kako se očekivalo, mnoštvo kratera, već površinu prekrivenu vulkanskim kalderama. Neki su vulkani još uvijek aktivni, te stalno mijenjaju njegovu površinu, zbog čega je gotovo nemoguće pronaći tragove kratera. Io ima najmlađu površinu u Sunčevom sistemu, a vrijeme potrebno da se cijela površina potpuno promijeni procjenjuje se na milijun godina. Između prolazaka Voyagera 1 i 2 (samo 4 mjeseca razlike), neki su vulkani prestali izbacivati lavu, a drugi su postali aktivni.
Europa, kao i Io, za razliku od ostalih planetarnih satelita, ima fizička svojstva donekle slična terestrijalnim planetima (Merkur, Venera, Zemlja i Mars), što znači da je građena uglavnom od silikata. Europa, međutim, za razliku od Io-a, ima sloj leda na površini. Posljednji podaci s letjelice Galileo upućuju na postojanje željezne jezgre. Ono što je karakteristično za Europu je vjerojatno postojanje vodenog okeana ispod površine, dubine oko 50 km (a možda i postojanje nekog oblika života!). Ako bi se ove pretpostavke pokazale točnima, bilo bi to prvo otkriće većih količina vode u tekućem stanju, izvan Zemlje. Zamrzavanje okeana, koji se zapravo sastoji od poluotopljenog leda, spriječava toplotna energija oslobođena plimnim silama. Toplina oslobođena na Europinoj površini je oko 10 puta manja od one unutar Io-a.

Šta je velika crvena pjega na Jupiteru?

Velika crvena pjega na Jupiteru je ogromni olujni vjetar u njegovoj atmosferi. Ovaj anticiklonski vjetar je poznat više od 300 godina i sve vrijeme traje nesmanjenom jačinom. Dovoljno je velika da se sa Zemlje vidi i manjim teleskopima.
Prvi put su je uočili Cassini i Hook nezavisno jedan od drugog 1665. godine. Pretpostavlja se da je crvene boje, jer je bogata gasom metanom, koji potiče iz nižih dijelova atmosfere.
Ima ovalan oblik i rotira u smjeru obrnutom od smjera kazaljki na satu, sa periodom od oko 6 dana. Dimenzije su promenljive i variraju u opsegu od 12000-14000 km - kraća osa i 24000-40000 km - veća osa. Dovoljno je velika da se u nju smjeste do tri planete veličine Zemlje. Oblaci pjege se nalaze na par kilometara većoj visini nego okolni oblaci van pjege. Ovakvi ogromni vjetrovi nisu neobični za planete Jupiterovog tipa. Ispod velike crvene pjege se nalazi manja pjega bijele boje, nazvana Velika crvena pega junior i velika je koliko i planeta Zemlja. Velika pjega može da proguta manje oluje, što je više puta posmatrano teleskopima. Naučnici su ustanovili da se Velika crvena pjega smanjuje. U periodu između 2014. i 2015. godine njen prečnik smanjio se za 240 km.

[vlaiv]

Odlican tajming - dupla senka i crvena pega

Dobar snimak

[VaskoGM]

@VaskoGM Sviđa mi se kako sjenka koju baca Io prelazi iz elipse u kružnicu. 

Da, kad se pažljivo pogleda vidi se deformacija senke preko sferne površine Jupitera i na početku (horizontalna elipsa) i na kraju tranzita (vertikalna elipsa) 

@Sarajevo,
Bravo, odlična je! Ajde što se Jupiter namontirao tako lepo sa mesecima sinoć, ali da je spektakl pao baš kad je bio u meridijanu i plus da razvedri uz odličan seeing... ma idi 

Snimih ga i ja, ali malo ranije, 21:45, Io još uvek ispred diska.


Jupiter 29. Maj 2017 by Vasilije Ristovic, on Flickr

[vlaiv]

@VaskoGM - Odlican!

Vidi se da je seeing posluzio, nivo detalja je super.

[VaskoGM]

@Vlaiv, Hvala.
Slažem se za nivo detalja. To mu je neki optimum kada je seeing odličan ali izgleda da možda i nije maksimum koji može da ostvari.

Evo primer od 18. Maja. Rekao bih da je to najdetaljniji Jupiter koji sam snimio do sada.
Po svoj prilici rezolucija mi najbolje paše tu na nekih 5000mm F-a


Jupiter - 18. Maj 2017 by Vasilije Ristovic, on Flickr

[vlaiv]

Da, jako zavisi od seeing-a, to je otprilike nivo detalja koji se moze ocekivati na 7-8"

Za tu kameru - ASI 120, mislim da je najbolja fokalna duzina negde do 3600-4000mm (F/20 zavisi jel 180mm ili 200mm scope).

Baci pogled na fotke na ovom linku:

https://stargazerslounge.com/topic/293144-jupiter-8-9-05-2017/

Radjeno sa C8 i ASI224 na F/20. Po meni, medju najboljim amaterskim fotkama koje sam video a da su radjene sa 8".

[VaskoGM]

Da, najbolje fotke Jupitera sa C8 koje sam video.

Znači f/20... Pa probaću da nabudžim F da bude 3600
To i leže u ono pravilo rezolucije da bude trećina Dawes limita...
Obično ne radim ništa ,,po knjizi" ali ajd da se uozbiljim 

Hvala za savet!

[Maki]

bravo momci.
naravno da je to bilo jedino veče kada nisam mogao da posmatram...zbog posla.

[sarajevo]

@VaskoGM

Odličan. Kojom rezolucijom snimaš video?

[VaskoGM]

@sarajevo
Pa vrlo neadekvatnom
Prilično sam oversemplovao fotke na f/30 i ta je rezolucija bila 0,14"/pix
Veceras je snimljen Jupiter na f/21 u rezoluciji 0,2"/pix. To bi trebalo da bude, što kaže Yagodinac, ,,puritanski" po AF pravilima za ovaj skop, kameru... Videćemo rezultat.

[vlaiv]

@sarajevo
Pa vrlo neadekvatnom
Prilično sam oversemplovao fotke na f/30 i ta je rezolucija bila 0,14"/pix
Veceras je snimljen Jupiter na f/21 u rezoluciji 0,2"/pix. To bi trebalo da bude, što kaže Yagodinac, ,,puritanski" po AF pravilima za ovaj skop, kameru... Videćemo rezultat.

A kalibracija? Bez "puritanske" kalibracije - dzaba

Salu na stranu, jedva cekam da vidim rezultat. Nego, stvarno, kako radis kalibraciju?