• Welcome to Forum Astronomskog Magazina. Please login or sign up.
 

Baksuzni Fobos Grunt?

Started by NShappy, November 24, 2011, 09:39:50 am

Previous topic - Next topic

0 Members and 1 Guest are viewing this topic.

NShappy

Zna li neko, da li postoji mogućnost da Fobos Grunt, ako uspostave komunikaciju sa njime i stabilišu mu orbitu, tako u orbiti Zemlje sačeka sledeći prozor za let na Mars pa onda da krene?

spadej

A mene zanima da li je moguce popraviti ga "na terenu", ako za tim ima potrebe? Drugim recima, da li je moguca popravka u orbiti, kao sto je to vise puta radjeno sa HST-om?

r2d2

Izgleda da su se Rusi pretplatili na dokazivanje Marfijevog zakona kada je Mars u pitanju!
:'(

NShappy

Quote from: spadej on November 24, 2011, 10:13:49 am
A mene zanima da li je moguce popraviti ga "na terenu", ako za tim ima potrebe? Drugim recima, da li je moguca popravka u orbiti, kao sto je to vise puta radjeno sa HST-om?


Ovo 99% da nije. HST je od početka projektovan da može biti servisiran i za to je bio predviđen Spejs Šatl. Trenutno ne postoji letelica koja bi omogućila da ljudi odu do FG-a, izađu van te letelice u blizini baksuza i rade na njemu. I neka daljinska stanica koja bi to radila bez ljudi ne postoji a za konstrukciju nečeg takvog (što nikada pre nije ni postojalo) potrebne su godine, i ogroman budžet i bla. bla bla. Lakše bi bilo praviti novog Fobosa.

Danijel

Evo što je o tome rekao Ante Radonić, voditelj planetarija u Tehničkom muzeju u Zagrebu:

Izvor:
Phobos-Grunt ipak može uspjeti?
Phobos-Grunt (Ruska misija prema Marsu)

Nisu za sve letjelice isti vremenski prozori. Sve ovisi o mogućnostima raketa- nosača odnosno gornjih stupnjeva. Evo Rusi su dosta zakomplicirali misiju jer su uzeli kineski satelit pa su morali i posebnu konstrukciju raditi, da i ne govorimo o fiksnim dodacima, produžecima spremnika ( ne mislim na onaj spremnik u obliku torusa koji se odbacuje poslije prvog paljenja motora Fregata. Ako raketni modul može malo više povećati brzinu od minimalne, onda takva letjelica može brže dostići orbitu Marsa. Mars je sada sve bliži Zemlji i kašnjenje traži povećanje brzine.

Možda će nekome izgledati čudno. Ali, ako je Mars sve bliže, treba u što kraćem vremenu dostići njegovu orbitu a to traži veću brzinu, sve to nas putu oko Sunca. Fregat vjerojatno ima rezerve goriva za produženje službenog vremenskog prozora a za njegove dosadašje manevre u orbiti vjerojatno je potrošio samo neznatne količine goriva.

Nakon vremenskog prozora može se koristiti dio goriva za ulazak u orbitu oko Marsa (da bi se ipak stiglo do Marsa) samo što onda ne bi bilo moguće ući u kružnu orbitu oko Marsa, neophodnu za spuštanje na Fobos, pa bi se radio samo prelet Fobosa u eliptičnoj stazi oko Marsa. To su mogućnosti. A kad bi mogli koju godinu letjeti extra oko Sunca (kao japanci) pa tek onda krenuti na put prema Marsu, onda više ni vremenski prozor nije bitan...

Izgleda da se može koristiti vremenski prozor do početka prosinca-decembra. Samo je veliki problem što još nije primljena telemetrija sa sonde. Dakle, ništa se još ne zna. Šanse su ipak jako male. Ako se da upaliti motor, da bar podignu sondu u stabilnu orbitu i još kad bi sonda mogla čekati u orbiti do kraja 2013. godine, do Nove godine 2014. pa će moći startati prema Marsu :-)  Vrijeme dolaska u orbitu oko Marsa nije bitno za termin starta prema Zemlji. Naime, sonda je ionako trebala da dugo kruži oko Marsa i da čeka na Fobosu onoliko vremena koliko treba za povratak prema Zemlji...  :-) Bitno je stići do Fobosa... a onda ima šansi i za natrag...
ZVJEZDARNICA APOLLO
SW MAK 127/1500 | NEQ6 Pro GoTo | Celestron 11" SCT

NShappy

Ok, to piše i na vestima na sajtu gde je i ovaj forum. Ali, vremenski prozor je sada promašen. Malo je šanse da će sve proraditi savršeno u sledećih par dana, pa se sada spominju opcije "šta ako se uspostavi komunikacija sa FG a kasno je da kreće za Mars". Spominje se istraživanje Meseca npr. Moje pitanje je, može li on u orbiti čekati sledeći prozor za Mars? To kao opciju nije još niko spomenuo. Da li ne može, ili se još niko nije setio.

Danijel

Svašta se može, ako... Puno je tih ako, kada, i slično. Rusi ionako podatke dijele na kapaljku, a ako itko zna što ta letjelica može onda su to samo oni. Mi možemo jedino nagađati. Bilo bi lijepo da se letjelica "probudi" i počne surađivati sa Zemljom onako kako se to od nje očekuje, tada će se znati više, za sada možemo samo promatrati što se događa i nadati se. I poželjeti da se rusi više otvore prema svijetu s tim podacima. Iskreno, ne razumijem zašto to toliko taje, ionako smo svi uz njih i svi bismo voljeli da im možemo bilo kako pomoći oko toga.
ZVJEZDARNICA APOLLO
SW MAK 127/1500 | NEQ6 Pro GoTo | Celestron 11" SCT

Sasa

Quotemože li on u orbiti čekati sledeći prozor za Mars


Mislim da ne može. Ako se dobro sećam iz objavljenih tekstova mislim da je problem u baterijama. Ali, ok, evo pitaćemo Grujicu koji tu misiju najaktivnije prati.

Predrag

- Star adventurer GTI
- Samyang 135mm F2, Viltrox 85 mm F1.8, Sony 50 mm F1.8, Sony 28-70 F3.5-5.6
- Sony A7M2

Danijel

ZVJEZDARNICA APOLLO
SW MAK 127/1500 | NEQ6 Pro GoTo | Celestron 11" SCT

Kizza

Sad mogu mirno na spavanje  ;D Šteta za misiju  :(
Ako Ljudski život teče nepovratno kao reka,šta nas čeka u Okeanu?

Milan Nikolic

Kako vidim, da je leteo još oko pola sata pao bi na Srbiju.

marino

veci je problem sto su i luna glob i luna resurs te venera d zapravo zasnovane na tehnologiji koja se nije iskazala (neovisno o glavnom ili svim uzrocima izgubljene misije)
da sam na mjestu tamo nekog sefa dao bi im zadatak da za neku tesku sicu love naprave kutiju i odbace je do marsa makar da slika vec slikano...samo da se skuzi da to mogu i da vise vide kako se to radi....po njihovim kalkulacijama jedna jednostavna misija ne bi iziskivala previse love, pronasli bi podosta dijelova opreme koju vec imaju a mogla bi se upotrijebiti, takva letjelica bi mogla sluziti za poslikavanje, mjerenje svemirskog zracenja, relejna stanica i sl...
Vidulini Observatory