• Welcome to Forum Astronomskog Magazina. Please login or sign up.
 

Dark frame-ovi - koliko komada?

Started by vasja, November 06, 2013, 01:30:17 am

Previous topic - Next topic

0 Members and 1 Guest are viewing this topic.

vasja

Vidim da se kod stack-ovanja koriste različite kombinacije dark, flat i bias frame-ova. Može i bez svega toga ali skoro uvek se koriste dark frame-ovi. Postavlja se pitanje koliko dark frame-ova je dovoljno?

Mislim da je sasvim dovoljno i 3. Sa tolikim brojem dark frame-ova se postiže po meni 99% onoga što bi se postiglo sa 20 dark frame-ova. Ovo ću da potkrepim i sa primerom.

Ispod je slika sa dark frame-ovima sa mog EOS350D aparata. Slikano je 3 dark frame-a u razmaku od sat vremena na istoj sobnoj temperaturi. Ekspozicija je 5min a ISO je 1600, odnosno na maksimumu.



Sa leve strane odozgo na dole se vide tri dark frame-a, odnosno uvećani isti deo sa ta tri frame-a. Kao što možete da vidite ta tri frame-a su skoro potpuno identični. Praktično pretstavljaju otisak prsta za moj aparat. Da bi to jasnije videli sa desne strane sam ista ta 3 detalja sa dark frame-ova, obradio u PS-u tako da sam odsekao pixel-e ispod nivoa 40, što praktično ostavlja one piksele koji najviše doprinose termičkom šumu. Ako preklopite jedan preko drugog ove slike dobićete skoro savršeno poklapanje.

Već i jedan jedini dark frame u sebi sadrži sigurno više od 90% informacija koje bi dobili sa 20 dark frame-ova.
Skywatcher 250/1200, AZ-EQ6<br/>Newton reflektor Skywatcher 250/1200<br/>Refraktor TecnoSky APO 130/900<br/>Canon EOS 60D<br/>Canon EF 70-300mm f/4-5.6L IS USM

Yagodinac

Mislim da je izuzetno bitno da darkovi imaju potpuno ista podešenja kao light-frejmovi (ISO, dužina ekspozicije, ambijentalna temperatura - ovo zadnje izuzetno bitno!) jer od toga i zavisi izgled samog dark frejma.
Ovo što si ti dobio može u jednoj ograničenoj meri da nosi potpis konkretnog senzora u smislu bendinga, i to je sasvim normalno. Međutim, izgled i intenzitet šuma izuzetno zavisi od gore iznetih parametara. U tom smislu imao sam problema kad se dark i light razlikuju više od 6-7 stepeni temperature, pre svega u smislu da je manje u obradi stek mogao da izdrži. Tačnije izbiju na površinu i šum i bending.

Što se tiče preporuka najbolje je što više darkova, premda ja koristim najčešće 20-25. Ne znam zašto, verovatno zbog nekog matematičkog algoritma ali savetuju neparan broj dark-frejmova.

Quote from: vasja on November 06, 2013, 01:30:17 am
Mislim da je sasvim dovoljno i 3. Sa tolikim brojem dark frame-ova se postiže po meni 99% onoga što bi se postiglo sa 20 dark frame-ova.


Upravo to je i poenta, sa deset ponavljanja minimalnih curves intervencija u finalnoj obradi vrlo brzo si stigao do tih 99%...  ;D
U astrofotografiji taj 1% igra veliku ulogu, svi deep sky objekti su izuzetno slabog kontrasta. Ovo tipa 1% samo radi ilustracije.
A i nešto mi se vrti po glavi da malim brojem darkova (ili neadekvatnim parametrima istih) unosiš šum na finalnoj slici.

Kenza

Ovo sto Yagodinac kaze je tacno. Zlatno pravilo kod dark frame-ova je da moras da ih napravis odmah nakon light frame-ova. Neki cak rade naizmenicno, naprave jedan light frame pa onda jedan dark i tako dalje. Mala razlika u temperaturi moze da napravi cuda!

Inace, postoji jedan program za DSLR koji ja licno nisam koristio jer sam tada kad sam saznao za njega presao na CCD kameru. U program ubacis sve light frame-ove i onda on sam prepozna model fotoaparata sa kojim je slikano kao i temperaturu i na osnovu toga konstruise koliko god ti treba dark frame-ova. Probacu da saznam kako se zove pa cu da javim.
Astrophysics 900 GTO/Berlebach Planet 🔸 CFF 140 Oil spaced triplet🔸Celestron C11 XLT 🔸 Atik 4000M 🔸 QSI 690 WSG

vasja

To da se darkovi rade odmah nakon lightova i sa istim parametrima i ne sporim - to se podrazumeva. Poenta mog posta je da su darkovi međusobno toliko slični pod istim uslovima i parametrima da je par darkova po meni sasvim dovoljno. Test snimke sam radio tako što sam aparat eksponirao 3 puta po 5 minuta u razmaku od po 20 minuta. Sličnost između snimaka je vidljiva jer sam izabrao ISO 1600 i 5 minuta pa je šum vrlo vidljiv.

Ovaj test sam probao na Canon EOS350D i na 60D aparatima i na oba je šum ponovljiv onako kao što se vidi na slici. Kenza, ti imaš CCD, jel možeš da uradiš 3 darka od po 10 minuta pa da pošalješ slike. Živo me zanima kolika je ponovljivost šuma na CCD kameri.

Iskopaću negde darkove koje imam rađene na -8 stepeni, pa ću i njih da postavim.
Skywatcher 250/1200, AZ-EQ6<br/>Newton reflektor Skywatcher 250/1200<br/>Refraktor TecnoSky APO 130/900<br/>Canon EOS 60D<br/>Canon EF 70-300mm f/4-5.6L IS USM

Sekula

Sve je to nabadanje i licitiranje tipa 3, 5, 30, 100, 258 itd. Bez uvrede bilo kome. Ako se hoce da se zna sama sustina dark frejmova i njihovo optimalno izracunavanje mora da se udje u ozbiljnu matematiku sa dosta parametara. Vasja, posto si ti covek inzenjer, predlazem ti da pogledas ovaj materijal koji daje odgovore na sva pitanja u vezi DF. A to mogu i ostali, koji mogu da to svare.

http://www.hiddenloft.com/notes/DarkSubExp.pdf
| SW newtn 200/1000 | SW NEQ6 Synscan goto | Logitech Quickam Pro 3000 | Canon EOS 550d | Baader astrosolar filter |  SW Black Diamond ED 80/600 | Flattener korektor SW 0.85 | Lacerta MGEN autoguider | Nikon action ex 10x50 cf binocular |

vasja

Jako detaljan rad (uzgred gde mogu da nađem neophodne parametre za EOS CMOS senzore?). Osnovna premisa ovog rada je to da je dark signal u osnovi slučajan signal. Ono što hoću da kažem je da taj signal bar za aparate koje ja imam nikako nije slučajan već je vidno ponovljiv.
Skywatcher 250/1200, AZ-EQ6<br/>Newton reflektor Skywatcher 250/1200<br/>Refraktor TecnoSky APO 130/900<br/>Canon EOS 60D<br/>Canon EF 70-300mm f/4-5.6L IS USM

Sekula

Quote from: vasja on November 07, 2013, 02:28:26 am
Jako detaljan rad (uzgred gde mogu da nađem neophodne parametre za EOS CMOS senzore?). Osnovna premisa ovog rada je to da je dark signal u osnovi slučajan signal. Ono što hoću da kažem je da taj signal bar za aparate koje ja imam nikako nije slučajan već je vidno ponovljiv.


Za Cmos eos senzore i parametre moras da proguglas, nema druge. A sto se tice ponovljivosti signala on je vrlo varijabilan u odnosu na temperaturu. Uzmi u obzir da nemas ni dodatno hladjenje koje daju kuleri CCD.
| SW newtn 200/1000 | SW NEQ6 Synscan goto | Logitech Quickam Pro 3000 | Canon EOS 550d | Baader astrosolar filter |  SW Black Diamond ED 80/600 | Flattener korektor SW 0.85 | Lacerta MGEN autoguider | Nikon action ex 10x50 cf binocular |

goksi

Pogledaj ovde za parametre:

http://www.clarkvision.com/articles/digital.sensor.performance.summary/

Da li je neko pokusao da uradi bazu DF, mogli bi da se naprave u kontrolisanim uslovima na primer uz pomoc cooling boxa tako da se ne gubi vreme na lokaciji i stalno ponovo prave.
Mislim da je i cooling box dobra stvarcica iz tog razloga, uvek mozemo da podesimo konstantnu temperaturu, na primer +5C i za nju imamo DF. Jedini je problem sta ako je napolju nize od +5C, onda mozda u tim prilikama ici na nize, npr 0, -5, -10C.

vasja

Upravo to Goksi! Šum na CMOS senzoru je ponovljiv u tolikoj meri da bi trebalo da može da se napravi biblioteka master dark-ova. Na primer set sačinjen kombinacijom od 3 parametra:

ISO: ISO1600, ISO800
Exp: 1min, 2min, 5min, 10min
Temperatura:  -10, -5, 0, 5, 10, 15, 20, 25

To je biblioteka od 64 master dark frame-a
Skywatcher 250/1200, AZ-EQ6<br/>Newton reflektor Skywatcher 250/1200<br/>Refraktor TecnoSky APO 130/900<br/>Canon EOS 60D<br/>Canon EF 70-300mm f/4-5.6L IS USM

Yagodinac

Biblioteka je korisna stvar, i ja sam koristio stare dark fajlove ali samo ako sam siguran da je temperatura ista. Pet stepeni gore dole i nekako, preko toga gubi smisao.
Najbolje ubedljivo je da aparat automatski oduzme dark-frejm, ali to je vremenski zahtevno i gubi smisao kod dužih snimanja. Može dobro da posluži kod pejzaža noću i tu je kraj primene u astrofotografiji  :). Takođe, nisam probao ali ne znam kako bi se Iris snašao (tj ja u istom) ako fale darkovi - odnosno ako ih je aparat već oduzeo. DSS znam da bez problema stekira bez darkova.

Sekula

Quote from: vasja on November 07, 2013, 07:59:08 pm
Upravo to Goksi! Šum na CMOS senzoru je ponovljiv u tolikoj meri da bi trebalo da može da se napravi biblioteka master dark-ova. Na primer set sačinjen kombinacijom od 3 parametra:

ISO: ISO1600, ISO800
Exp: 1min, 2min, 5min, 10min
Temperatura:  -10, -5, 0, 5, 10, 15, 20, 25

To je biblioteka od 64 master dark frame-a


I kod najskupljih, najbolje hladjenih CCD kamera ti zadajes setovanje temperature ali svakako je ona podlozna uticaju spoljnjeg temperaturnog faktora. Dakle, shum je svakako minimalno varijabalan i pravilo kaze da uvek, ali uvek radis dark frejmove. Posmatracko vece na opservatorijama se pocinje kalibracionim snimcima i zavrsava njima. Dakle, rade se vecernji i jutarnji flatovi, a svakako je dobro da se urade i darkovi i biasi zbog bolje kalibracije i vece varijacije u temperaturama u toku noci.

Da je sve reseno hladjenjem kamere i da onda samo izvadimo spreman dark za to temperaturno setovanje, nece to moci bas tako a da bude i najkvalitetnije resenje. Kuler ti zapravo smanjuje shum i smanjuje posao darku u obradi. Sto je nuzno uplitanje darkova manje, to je bolje za sam kvalitet snimka. Naravno, do granice dok ne krene da se stvara led na chipu.
| SW newtn 200/1000 | SW NEQ6 Synscan goto | Logitech Quickam Pro 3000 | Canon EOS 550d | Baader astrosolar filter |  SW Black Diamond ED 80/600 | Flattener korektor SW 0.85 | Lacerta MGEN autoguider | Nikon action ex 10x50 cf binocular |

Yagodinac

Ako se ne varam Sekula, neke od boljih CCD kamera na -40-50C jednostavno ne traže darkove - tj njihovi korisnici kažu da ih ne snimaju jer nema potrebe (nisam video da proizvođači kažu da ne treba). Ne mogu sad da se setim gde sam to video...
Mada svakako za high-end rezultate darkovi i sve što pripada (flat, bias) moraju vrlo pedantno da budu odrađeni. Samo tako je moguće u obradi stići do finijih detalja, svejedno da li iz estetskog ili naučnog razloga.

Sekula

Quote from: Yagodinac on November 09, 2013, 10:55:58 am
Ako se ne varam Sekula, neke od boljih CCD kamera na -40-50C jednostavno ne traže darkove - tj njihovi korisnici kažu da ih ne snimaju jer nema potrebe (nisam video da proizvođači kažu da ne treba). Ne mogu sad da se setim gde sam to video...
Mada svakako za high-end rezultate darkovi i sve što pripada (flat, bias) moraju vrlo pedantno da budu odrađeni. Samo tako je moguće u obradi stići do finijih detalja, svejedno da li iz estetskog ili naučnog razloga.


Svejedno i sa tim kamerama treba raditi darkove jer shum svakako opet postoji iako je mnogo manji.
| SW newtn 200/1000 | SW NEQ6 Synscan goto | Logitech Quickam Pro 3000 | Canon EOS 550d | Baader astrosolar filter |  SW Black Diamond ED 80/600 | Flattener korektor SW 0.85 | Lacerta MGEN autoguider | Nikon action ex 10x50 cf binocular |

kruska

Uvek postoje bad pixeli i na ccd kameri. Konkretno qhy8L. Budu tzv crvici nakon stekiranja. Ima i amp glow. Generalno se svemoze ukloniti u fotoshopu.... ali meni je must have bad pixelmap.sto i koristim. S vremena na vreme ga napravim ponovo tj na 3-6meseci. Tj moze u vise navrata da se koristi.a dark frame se ukloni u curves. Npr. I fade curves.
🌠