Posmatranja jednog početnika

[Night Walker]

Prije nekoliko dana stigao mi je SW ahromat 80/400 AZ3 i sinoć sam imao prvo probno posmatranje u društvu nekoliko prijatelja. Odlučio sam otvoriti novu temu gdje ću postavljati izvještaje sa posmatranja a zauzvrat očekujem prijedloge, savjete i kritike.

28.6.2016.
Nisam najbolji u procjenama ali seeing je bio ne više od 3/5 a transparentnost je bila isto 3/5. Bilo je vlage.
Posmatrani objekti: Jupiter, Saturn, M4, M29, Albireo, asterizam "Napoleonov šešir", mi Cefeja i područje Strijelca.
Okulari Barium 25 i 10mm i Gold line 6mm.

Posmatranje je počelo oko 22h jer je brdo na zapadu  "davalo" Jupiteru još dvadesetak minuta pa je to bila prva meta. Nije bilo nikakvih detalja a vidjeli su se Kalisto, Evropa i Io dok je Ganimed bio u Jupiterovoj sjenci.
Ubrzo je zašao za brdo. Ipak će sačekati 2017.

Saturn je bio prava poslastica. Prilično lako sam našao fokus i to je bio najduže posmatrani objekat te večeri. Oduševljenje nije izostalo. Vidio se i Marsov disk ali, naravno, bez detalja. Teleskop nije baš za posmatranje planeta pa nisam mnogo ni očekivao a nije mnogo ni pokazao + položaj planeta.
Zanimljivo je to da je prilikom posmatranja Saturna hromatska aberacija bila skoro neprimjetna, na Jupiteru malo izraženija dok su na Marsu boje divljale. Na dso nije bilo problema.

M4 je na 40x bila mrlja i činilo se da je na granici razlučivosti zvijezda dok je na 67x mrlja postala veća, ljepša i sa naznakom zvijezda ali ipak ne mogu sigurno reći da sam jasno vidio zvijezde. Jedan od prijatelja je dao zanimljiv opis skupa na 40x. Izgledao mu je kao batak.

M29 - Otvoreno jato u Labudu. Lijepo ali sam očekivao nešto više. Nekako mi je ta mrljica u dvogledu više obećavala. Posmatrano samo na 67x pa je možda i to razlog. Sledeći put ću koristiti manje povećanje.

Albireo, beta Labuda je spektakularna. Čak i na 16x povećanju je razdvojena i prelijepa dvostruka zvijezda. Sviđaju mi se boje.

"Napoleonov šešir" je lako pronaći jer se nalazi blizu alfe Volara, Arkturusa. Zanimljiva skupina zvijezda čak i u GL 6mm.

Mi Cefeja - To je bila samo usputna zanimljivost. Nije mi u planu da pratim promjenljive zvijezde.

Sagittarius- Brdo, LP i šuma mi nisu mi dozvoljavali snalaženje po strijelcu. Vidio sam desetak prelijepih objekata ali nisam znao šta posmatram i pored pripremljene karte neba. Prebogato sazviježđe. To je prvo što mogu reći. Kada sam posle pokušao da identifikujem objekte koje sam posmatrao bio sam još više zbunjen. Sledeći put moram pozvati u pomoć dvogled. Mislim da sam posmatrao i M8.

Tokom posmaranja se pojavio problem sa montažom. Kada pomjeram teleskop po horizontalnoj osi matica na osovini popusti i nema šanse da posmatram objekte približno 50 stepeni iznad horizonta. Sad, najjednostavnije rešenje je odgovarajući ključ pa svaki put stegnuti ali postoji li neki drugi, bolji način da se riješi problem?
I da, hitno moram kupiti dijagonalno ogledalo 90*. Sa Amici prizmom 45* bih mogao postati joga majstor.
Toliko za prvi put. Pozdrav!

[Yagodinac]

Bravo za isveštaj!
Tačno mogu da osetim euforiju kad objekte vidiš po prvi put u novom teleskopu... Neprocenjivo

[Night Walker]

Da, neprocijenljivo. Ovih dana živim samo za vedro veče.

[Luger]

Hvala za ovaj popodnevni uzitak.  Ovako nesto jako prija uz kaficu. 
Bravo Night Walker!

[Night Walker]

Hvala na podršci. Evo još jedan probni izvještaj. Od sada izvještavam samo sa tamne lokacije i kada su uslovi dobri.

30.6.2016. 22:45h
Posmatranje iz mog dvorišta. S-3/5, T-2/5 Loša transparentnost zbog povremenog nailaska veoma tankih oblaka i vlage. To je uzrokovalo nemogućnost posmatranja objekata od sjeverozapada preko sjevera do jugoistoka. Sve ispod 30-40 stepeni nije bilo moguće a ni zanimljivo za posmatrati.
Plan je bio da se malo bolje upoznam sa sazviježđem strijelca ali iz već pomenutih razloga to nije bilo moguće. Dvogledom sam pozdravio M4, a onda se bacio na teleskop i nasumično birao objekte.

Ugledao sam Kasiopeju pa sam odmah pronašao NGC663. Zanimljivo ali odustajem. Nisam ni pokušao tražiti M103. Loš položaj sazviježđa i slab kontrast. Nebo bukvalno svijetli. Isti slučaj je i sa M81 (da ne pominjem M82 )

Pravo posmatranje je počelo sa M51. Prvo sam pogledao dvogledom i brzo je pronašao a onda prešao na teleskop.
Povećanje 14x otkriva malu izduženu mrlju a na 40x ta mrljica postaje veća i može se vidjeti, uglavnom perifernim vidom, i NGC5195 (mislio sam da je to sve jedan objekat). Sa gl6mm okularom vidim prve detalje. Primjetio sam da jezgra galaksija svijetle kao dvije male zvijezdice. Da li je moguće da sam to posmatrao? Na trenutak mi se učinilo da sam vidio da se struktura M51 pomalo nazire ali to pripisujem mašti.

Posle nekog vremena sam odlučio da pronađem M57. Dvogledom sam već tražio i određivao tačan položaj te male tačkice i to je sve. Bez problema sam je pronašao, centrirao i promjenio okular. Konačno!!! Talas uzbuđenja i radosti. Nisam siguran ali možda sam i skočio od radosti. Mijenjam okular i na 67x prsten je veći i bolje se vidi. Ni sam ne znam koliko vremena sam posmatrao. Baš sam uživao. Problem sa GL6mm je bio fokusiranje. Tek posle naručivanja okulara sam negdje na ovom forumu pročitao da on nije baš za kratke žižne daljine. Prošli put nisam imao problema.

Pravim pauzu i prelazim na M13 U Herkulesu. Prvi utisak je da je veoma sjajan objekat. Prelijepo. Mala grudvica je postala veća a na 67x periferni vid na rubovima otkriva nešto što bih ja nazvao granulacija ali nisam primjetio ni jednu zvijezdu.
Odlično!

Nakon uživanja u M13 usmjeravam teleskop na epsilon Volara. Negdje sam već pročitao da je to "teška" zvijezda i ubrzo sam se uvjerio u istinitost tvrdnje. Na 67x zvijezda je bila samo maaalo šira i da ne znam šta je ne bi ništa ukazivalo na dvojnu zvijezdu. U tom trenutku sam se sjetio Double Double zvijezde koju sam posmatrao dvogledom ali ni tu moj teleskop na 67x nije mogao razdvojiti ostale dvije komponente sistema. Može li mi neko reći šta je bolje (osim kupovine drugog teleskopa ), kupiti okular 4mm ili neki kvalitetan barlow? Nisam siguran da bi povećanja preko 130x davala dobre rezultate na mom teleskopu.

Na kraju sam brzo pogledao M29 i sa 14x izbrojao 4-5 zvijezda dok ih je na 40x, i to uz pomoć perifernog vida, bilo 7.
Ubrzo su sa jugozapada počeli dolaziti oblaci i oko deset minuta prije ponoći sam zavrsio sa posmatranjem.
Prvi put sam na posmatranju zapisivao neke detalje a počeo sam voditi i dnevnik posmatranja. Sve je to još nespretno i po nekom mom vlastitom formatu ali mislim da će se vremenom pokazati razultati. Spreman za tamnu lokaciju!

[Yagodinac]

Ja mislim da bi double-double u Liri morao razdvojiti sa tvojim  teleskopom. Jedino da je seeing bio totalna katastrofa. Na reflektoru od 150mm se razdvajaju na svim uvećanjima, pa čak i na 30x, na 75 je to totalno opušteno. Doduše, moguće je da je kod reflektora to lakše jer on nacrta i spajkove oko sjajnijih zvezda, pa kad vidš malo duplirane spajkove odmah vidiš i da je dvojna zvezda.
Takođe za posmatranje pomaže što Lira prolazi skoro kroz zenit, a tamo je seeing najbolji.

[vlaiv]

Teoretski postoji sansa da podelis double double cak i sa tvojim teleskopom, al za to je potrebna mala caka.

Glavni problem ahromatskog refraktora jeste sto rasipa boje i uvek imas neke komponente spektra koja nisu u fokusu. Mislim da ti treba oko x80 uvecanje za tako nesto al mozes biti uporan i probati sa x67.
Ono sto bi ti savetovao da probas jeste da napravis masku za svoj teleskop koja smanjuje precnik objektiva i da ga svedes na recimo 60mm umesto 80mm. Za prvu ruku mozes probati i sa 50mm (to je onaj otvor na poklopcu) ali se bojim da ce to biti premalo otvora. Znaci uslovi da probas da podelis komponente bi bili: jako dobar seeing, smanji otvor da smanjis rasipanje boje, al nemoj preterati jer smanjivanjem otvora gubis rezoluciju i zbog fizike svetlosti jednostavno nece biti moguce da ih razdvojis i gledaj da uzmes najvece povecanje ali i okular koji ti daje najostriju sliku na osi, takodje jako pazljivo fokusiraj, znaci fokusiraj na samim zvezdama, nemoj da fokusiras na nekoj zvezdi pa kad nadjes "najbolji" fokus da probas da podelis, nego se igraj sa samim fokusom na meti dok pokusavas da podelis.

@Yagodinac
Ko ima jako dobar vid ima ugaonu rezoluciju od 120" dok je kod prosecnog coveka otprilike 140-150". Komponente double double su otprilike oko 2.5" sto ce reci da pod idealnim uslovima treba minimum x50 sa jako dobrim teleskopom za onog ko ima jako ostro oko da bi ih podelio kako treba. Pretpostavljam da kada kazes da ih razdvajas na x30 to znaci da zbog spajkova vidis da bi mogla biti u pitanju dupla zvezda a da zapravo nema separacije komponenti? Pri prosecnom seeingu meni je trebalo preko x100 sa 5" reflektorom da dobijem cistu podelu (mala osmica sa tamnim delom izmedju komponenti)

[Night Walker]

Hvala na savjetima. Sledeći put kada budu povoljni uslovi za posmatranje malo ću se poigrati sa dvojnim zvijezdama. Otvor na poklopcu je tačno 42mm tako da pretpostavljam da to ne dolazi u obzir. Napraviću vjerovatno tri maske sa različitim prečnicima otvora pa ću vidjeti koja daje bolje rezultate. Čisto da malo eksperimentišem.

@Yagodinac
Određivanje seeing-a mi je baš slaba tačka ali mislim da bih primjetio da je bio katastrofalan. I ja sam mislio da double double neće biti prevelik problem za moj teleskop.

[Yagodinac]

@Yagodinac
Ko ima jako dobar vid ima ugaonu rezoluciju od 120" dok je kod prosecnog coveka otprilike 140-150". Komponente double double su otprilike oko 2.5" sto ce reci da pod idealnim uslovima treba minimum x50 sa jako dobrim teleskopom za onog ko ima jako ostro oko da bi ih podelio kako treba. Pretpostavljam da kada kazes da ih razdvajas na x30 to znaci da zbog spajkova vidis da bi mogla biti u pitanju dupla zvezda a da zapravo nema separacije komponenti? Pri prosecnom seeingu meni je trebalo preko x100 sa 5" reflektorom da dobijem cistu podelu (mala osmica sa tamnim delom izmedju komponenti)

I ja mislim da je reč o preklapanju spajkova. Vidiš da to nisu dve čiste zvezde već nečega ima, ali za jasnu separaciju treba veće uvećanje. Plus ova hromatska što kažeš.
A oštro oko desno imam, oduvek čitam zadnji red kod oftalmologa  (mada ga znam napamet), ali sumnjam da je oštro oko u pitanju, pre će biti spajkovi ili nešto drugo.

[Night Walker]

@Yagodinac @Vlaiv
Sinoć sam posmatrao Mjesec i malo špijunirao tačkicu zvanu Uran a kad sam prešao na dvojne zvijezde sjetio sam se da nisam napisao da sam po savjetu vlaiva napravio i isprobao maske od 70, 60 i 50mm.

Double double je jasno i bez ikakve sumnje pokazao ostale dvije zvijezde sa maskom od 50mm i na povećanju 67x. Najbolji rezultat.
Epsilon Volara jednostavno zahtijeva veće povećanje. Nema razdvajanja.

[Night Walker]

Prije dva tri dana sam saznao za Novu u Strijelcu pa sam uz očekivanje vedrog neba ili barem nekakve rupe u oblacima prvodio vrijeme tražeći dobru lokaciju za posmatranje. Večeras se ukazala prilika pa sam oko pola sedam ubrzano postavljao teleskop dok još Venera nije pobjegla. Inače mjesto sa koga sam posmatrao nije toliko loše (samo nekoliko kilometara od grada pa je visok LP na zapadu pa sve do sjevera; vidi se mliječni put) jer se nalazi malo dublje u ravnici pa sam bio u mogućnosti da vidim Veneru i na tri ili četiri stepena iznad horizonta. Inače od juga do zapada do visine otprilike 10* se moglo vidjeti mnogo vlage što mi nije davalo neku nadu da ću pronaći Novu.

O Veneri se nema šta reći ako se uzme u obzir visina. Iznad je bio Saturn koji takođe nije bio impresivan ali je vrijedilo pogledati. Vjerovatno poslednji put ove godine.

Kako se Sunce spuštalo sve više ispod horizonta tako se i sve više zvijezda u Strijelcu moglo primjetiti golim okom. Posle izviđanja dvogledom pomoću kojeg nisam uspio primjetiti Novu prešao sam na teleskop koji je već dobio dosta vremena da se aklimatizuje. Kako su preporučili u članku sky and telescope-a krenuo sam od y do y1 Strijelca, a onda do zvijezde HIP88839 (oznake iz stellarium-a). Odatle sam išao pomoću okulara 25mm do tri zvijezde (ja sam vidio tri) koje su u članku nazvali "delfin" od kojih je prva HIP88864A i sve su preko 7m.

Tada stavljam okular GL6mm koji mi daje otprilike jedan stepen fov-a i odmah primjećujem Novu (naravno "delfin" je bio u istom vidnom polju). U početku nisam bio siguran da li je to Nova ali sam ubrzo primjetio mali trougao (sve tri zvijezde preko 9m) i dobio potvrdu. Bio je potreban periferni vid i mnogo drmuckanja teleskopa da vidim zvijezdu lijevo od Nove. To je bio prvi put da posmatram objekat te vrste i bio sam toliko uzbuđen da uopšte nisam osjećao hladnoću.

Posle sam malo pogledao moj, tenutno, omiljeni objekat na noćnom nebu M11 u Štitu.

Često na posmatranjima nisam sam a ponekad to bude i grupica od četiri ili pet ljudi koji ne znaju ništa a htjeli bi da im nešto pokažem pa sam poučen iskustvom kupio zeleni laser <5mW.
Radi bez problema i na niskoj temperaturi ali baterije moraju biti nove. Veoma praktična spravica.
Večeras je sa mnom bio prijatelj koji ide na većinu mojih posmatranja pa sam mu dao dvogled i laserom pokazao Coathanger, M31 i Double cluster. Pronašao ih je bez problema. Naravno pokazao sam mu i okolna sazviježđa i kako inače može doći do tih objekata.
Kakva razlika u odnosu na naporno i dugotrajno objašnjavanje položaja nekog objekta nekom ko uopšte ne poznaje noćno nebo!

[Laci]

Bravo, lep izveštaj o posmatranju Nove

[Yagodinac]

Svaka čast. Jel možeš okvirno na osnovu okoline da proceniš magnitudu nove? Za ovu drugu trenutno prijavljuju da je 5-6mag, a prva je pala na devetu magnitudu.

[Night Walker]

Hvala! Novu sam posmatrao 28. oktobra. Nisam nešto dobar u procjeni sjaja ali mislim da je bila između 7,4 i 8m. Definitivno nije bila sjajnija od zvijezda u "delfinu".
Drugu novu nisam posmatrao zbog lošeg vremena koje traje već danima.

[Night Walker]

Novembar nije bio tako loš mjesec i bilo je dobrih prilika za posmatranje.
22. novembra je bilo poslednje posmatranje ali i najbolje jer sam imao priliku da odem na tamnu lokaciju.
Lokacija je na oko 610mnv. Ovaj put nisam imao uslove na koje sam navikao tj. imao sam LP iznenađenje. Posmatram u neposrednoj blizini velikog telekomunikacionog tornja a tehničari koji rade na održavanju su ostavili upaljeno vanjsko svjetlo na jednom od pomoćnih objekata. Svi znamo da nesreća ne dolazi sama pa je dodatni LP obezbijedila i sasvim nepotrebna rasvjeta 200m puta (u nedođiji) pored obližnjeg manastira.  Koliko sam shvatio kad završi sezona kampovanja, roštilja i raznih manifestacija ta svijetla se ne pale. Ne znam šta još čekaju. Inače ljeti ta rasvjeta ne smeta previše jer je zaklonjena gustom vegetacijom.
I pored svog tog svjetla nebo je bilo neuporedivo bolje nego iz mog dvorišta ili stare piste za poljoprivredne avione oko 3km od grada.

Posmatranje je počelo oko 21h.
Odlična transparentnost i samo malo lošiji seeing.
Teleskop SW refraktor 80/400 az3.

Zbog ideje da kompletiram M katalog totalno sam zapustio NGC objekte osim nekih poznatih zvjezdanih jata pa sam odlučio posmatranje započeti u sazviježđima Cetus i Sculptor. Odabrani objekti su bili NGC247, 253 i 288.

Krenuo sam od bete Cetusa i kako nisam mogao tačno da odredim položaj NGC247 produžio sam prema galaksiji NGC253.
Sculptor galaksija (NGC253) je bila na granici vidljivosti u tražiocu. Mislim da sam imao jedan od najljepših pogleda na neku galaksiju do sada. Na povećanjima 40x i 67x to je bio veoma lijep objekat sa veoma jasnom ,,granicom" i otprilike ravnomjernog sjaja. Nisam primjetio neke posebne detalje.
Na povećanju 16x u istom vidnom polju se mogu vidjeti NGC253 i 288.

NGC288 je tamno zbijeno jato i izgleda kao prilično ravnomjeran krug ili disk. Kada sam posle provjeravao dnevnik posmatranja opisi M30 i M75 su bili nekako najpribližniji ovom jatu. Kada sam ga posmatrao NGC288 je već bio veoma nisko (oko 15*) iznad SSW horizonta.

Galaksija NGC247- drugi pokušaj. Na karti neba primjećujem da je mnogo lakše krenuti u potragu prateći zvijezde od Sculptor galaksije. Nakog kratkog vremena i  provjere nalazim mjesto gdje bi objekat trebao biti, a posle malo igranja sa okularima zaključujem da to nešto, na samoj granici vidljivosti, ipak jeste NGC247.
Kada bi mi neko pokazao nešto slično a da pritom nemam pojma šta treba da tražim nisam siguran da bih je primjetio.
Tih nekoliko fotona što sam dobijao je izgledalo kao nekakav snop svjetlosti koji počinje od zvijezde SAO166572 i širi se prema gore. To je sve što sam mogao vidjeti.

Zadovoljan prelazim na M-ove
Neke od njih sam pronašao prvi put ali moram priznati da se nisam previše zadržavao da bi ih malo bolje proučio.
Počinjem od galaksije veoma slabog sjaja M74 u Ribama, preko M1 u Biku, M81 i 82 u Velikom mjedvjedu do otvorenog jata M39 u labudu. Našlo se vremena i za planetu Uran.
Za kraj sam ostavio M42 jer sam je posmatrao samo dvogledom 12x60 i sa te iste lokacije na kojoj sam bio 22.11. je izgledala odlično. Svakako sam očekivao poboljšanje ali ono što sam vidio me je ODUŠEVILO. Kakvi, do sada neviđeni, detalji! Maglina se prosto otvorila. Mogao sam da vidim trapez a tamni dijelovi plina i prašine su cjelokupnom prizoru davali 3D efekat. Maglina je izgledala fenomenalno na svim povećanjima (16x,40x i 67x) bez ikakvih problema.
Mislim da sam najviše vremena proveo na M42 a samo sam još, zbog blizine, pogledao Running man maglinu. Ništa posebno samo se malo nazirala maglica oko zvijezda 45 i c Oriona (može li neko iskusniji potvrditi da sam vidio maglicu jer nisam siguran šta bih trebao vidjeti u 80mm teleskopu).
Posle M42 sam totalno zaboravio na još neke objekte koji su bili u planu a među njima i maglinu M78 koju nikad nisam imao prolike posmatrati.

Oko 23:30h sam spakovao opremu i, pun dobrih utisaka i oduševljenja uz misao kako će noćno nebo pružiti još više u budućnosti, zadovoljan krećem na sjever prema 20km udaljenom toplom krevetu.