• Welcome to Forum Astronomskog Magazina. Please login or sign up.
 

Unistellar - amplified vision teleskop

Started by Maki, February 02, 2017, 05:05:24 pm

Previous topic - Next topic

0 Members and 1 Guest are viewing this topic.

Maki

http://www.unistellaroptics.com/en/

Elem, interesantna najava, još uvek nisam naišao na izveštaje onih koji su eventualno imali prilike da probaju u Vegasu. Trenutno postoje okulari od 3000 dolara koje radi jedna američka firma i koji su pod izvoznom zabranom americke vlade zbog osetljivosti tehnologije. Ovo bi navodno trebalo da radi drugacije, ali izgleda da je nazalost rec o modifikaciji teleskopa, a ne samo okulara. U svakom slučaju, nešto između video astronomije i čistog visuala...
Prokleti LP...
Alkaid 12, C8, Takahashi FC 100 DF, Borg 71FL, Lunt 80 DS

Flickr  https://www.flickr.com/photos/158467440@N03/

https://www.astrobin.com/users/BGazing/

vlaiv

Hm, interesantno.

Odmah mi je sinula "ideja" :D

Ne treba modifikacija teleskopa, treba specijalan "flip mirror" - kada se skloni onda se gleda normalno (ili mozda obicno ogledalo da bude kao dijagonala), a kad nije sklonjeno onda je na tom mestu cmos sa jedne strane (snima), a ekran sa druge i mali komp koji stackuje sliku sa cmosa i prikazuje na display - okular ostaje na mestu i prikazuje sliku sa ekrana (ekran bi trebalo da ima prilicno male piksele da se ne bi videla pikselizacija.
Teleskopi: GSO RC8", TS80 F/6 photoline, SW dob 200/1200, SW Evostar 102 ahromat, SW Mak 102
Montaže: HEQ5, AZ4, SW AzGTI
Kamere: ASI1600MMC, ASI178MCC, ASI185MC

kruska

🌠

Maki

Alkaid 12, C8, Takahashi FC 100 DF, Borg 71FL, Lunt 80 DS

Flickr  https://www.flickr.com/photos/158467440@N03/

https://www.astrobin.com/users/BGazing/

Yagodinac

February 03, 2017, 02:16:01 pm #4 Last Edit: February 03, 2017, 02:21:42 pm by Yagodinac
Meni deluje da su momci izmislili rupu u saksiji  ;D
Doduše, deluje mi i to da će i da se obogate na tome. Mada me sve pomalo podseća na onu siroticu koja je zaradila milijarde tako što je muvala sa laboratorijskim analizama. Zašto? Zato što nigde ni reči o tehnikalijama (a nema potrebe nešto kriti ako si ga već patentirao i zaštitio) a od svih naučnih disciplina vidi se da jedino dobro poznaju marketing...

U principu dok malo ne razjasne malo toga možemo da zaključimo. Moguće je da je u pitanju neka vrsta electronic_eyepiece, što itekako postoji; možda je okular poluprovidan (kao tražilo na DSLR-u) pa na njemu može da se emituje/superponira slika sa vizuelnom slikom; možda nije poluprovidan okular već se slika kompletno projektuje sa senzora kao elektronsko tražilo na MILC-evima; možda se slika pretražuje u bazi podataka i odatle projektuje a ne realtime iz teleskopa, itd, itd.
Ako je neka vrsta misteriozne akumulacije svetla koja ostaje na staklu, kao npr fluorescencija, kako se to onda koristi na teleskopima koji nemaju praćenje? Tamo su u ovom okularu zvezde crtice? Bljak  ;D

Ipak je vizuelna astronomija zrela za jednu kompletnu revoluciju - jeste, i to odavno. Veliko je to i gladno tržište, koje se od mlađanih dana Džona Dobsona na ovamo ništa nije promenilo. Osim možda što je izmišljena motorizovana platforma za dobsone.

vlaiv

Skontao ja kako moze da se napravi, razradio razlicite konfiguracije (refractor, newton, i svi dizanji sa ogledalima na optickoj osi - mak, sc, rc ...)

Kod SC i Mak-a je ogranicenje da se ne fokusira primarnim ogledalom nego posebnim fokuserom (teleskop mora imati fiksnu fokus tacku, ne znam kako da se resi termalna ekspanzija, moguce neki senzor + mali motor - to je za ccd / cmos senzor, korisnik ce fokuserom da resi).

Dva dela su "problem" - jedan mislim da je lako resiv - neka vrsta ogledala za polarizovanu svetlost - jednu vrstu propusta drugu odbija - sto spomenu Yagodinac nesto kao tragac na DSLR (ne znam da li tako radi, al taj neki princip). Drugi problem je socivo "projektora" - ne znam da li je to opticki izvodljivo - potrebno mi je svetlo sa display-a da se napravi "raskolimirani" snop sa istim F/brojem kao i sam teleskop (da bi ga uspesno preklopio preko slike a da ne zavisi od okulara i fokusa). Znaci to bi bila neka vrsta obrnute lupe - ne treba da uvecava nego da umanjuje sliku. Sam ekran - bilo kakav amoled kao na mobilnim telefonima (amoled zbog crne, da nema svetla ako se nista ne emituje).
Teleskopi: GSO RC8", TS80 F/6 photoline, SW dob 200/1200, SW Evostar 102 ahromat, SW Mak 102
Montaže: HEQ5, AZ4, SW AzGTI
Kamere: ASI1600MMC, ASI178MCC, ASI185MC

spadej

DSLR-ovi koriste ogledalo koje se pomera kad pritisnes okidac (slika ispod). 

Mislim da je ovde neka druga caka u pitanju, neka nova tehnologija. I kao sto kod adaptivne optike nije bilo poplave informacija, tako nema i kod ovog .... sta god bilo...
U temi Zvijezda HR 8799 sam pominjao Gemini Planet Imager, za koji je razvijena posebna vrsta cipa. Mozda je i ovde nesto tako u pitanju.

Yagodinac

Postoji i fora sa poluprovidnim ogledalom koje se ne pomera (Sony Alpha DSLR) ali to su već teške tehničke perverzije, a i gubi se pritom nešto od signala. Mislim da se ne krije u tom grmu zec, oni navode da nekako produžuju ekspoziciju tj akumuliraju i sabiraju signal unutar okulara. E sad, da li je to čisto optički ili ima i neki ekrančić - to je pravo pitanje.

kruska

🌠

spadej

Quote from: Maki on February 02, 2017, 10:53:06 pm
ovo je okular od 3000 dolara
http://www.ceoptics.com/ccd/i3.html
::) 8) :o

Lepo sve pise u specifikaciji okulara, samo nismo obratili paznju: IMAGE INTENSIFIER: ITT GENERATION 3 /18 MM, SELECT GRADE, ITT THIN FILM PHOTOCATHODE

Malo sam "zagrebao ispod povrsine",  i na sajtu kompanije ITT nasao clanak "ITT successfully tests Digital Enhanced Night Vision Goggle" iz 2009-te godine, u kojem izmedju ostalog pise: "...ITT's ENVG (D) is a leap in technology as it replaces the standard image intensification tube with a new digital sensor, the MicroChannel Plate Complementary Metal-Oxide Semiconductor (MCPCMOS). The MCPCMOS sensor provides outstanding image intensified video, enabling digital fusion with thermal infrared video.  This allows full digitally fused video to be exported to the digital battlefield for intelligence exploitation, as well as the ability to import video, giving the soldier enhanced situational awareness on the battlefield...".

Clanak je od pre 8 godina, sto znaci da je vrlo moguce da je MCPCMOS chip od tada usavrsen, i sa Infrared-a presao na Visible light.
U svom daljem "istrazivanju" dosao sam i do kompanije HARRIS, koja, pored toga sto proizvodi neke razne HiTech drangulije za US Army, radi optiku za JWST.

A od tih HiTech igracaka, poseban akcenat je stavljen na Night Vision, i to na sisteme za pilote, pilotske kacige i sl. Takodje, za obicnu vojsku razvijaju sisteme koji omogucuju vid u dimu, magli, prasini.

E sad, kako to konkretno radi nigde ne pise. A nema ni nekih fotografija. Verovatno zato sto je vojna tehnologija.  Moje misljenje je da je u pitanju nesto poput vizira na pilotskoj kacigi. 

Na prvom linku koji je Maki okacio vidi se da "pojacavac slike"moze da se iskjuci  i ukljuci. To bi trebalo da znaci da je neko od stakala u samom objektivu u isto vreme i ekran, tj. da se na njega projektuje slika iz pojacivaca.

vlaiv

Evo moje ideje, probam uradim "shemu", mada slabo crtam u tim "crtacim" programima, pa ce da bude stil slobodne ruke :D

Znaci jedan deo je resen - treba nam jedan beamsplitter sa polarizacijom, ima ih po netu, recimo ovde:

https://www.thorlabs.com/NewGroupPage9.cfm?objectgroup_id=739

Znaci ideja je da se ubaci samo jedan opticki element "u sam teleskop" - a to je beam splitter, njegova pozicija bi recimo kod preklopljenih modela teleskopa bila negde izmedju primara i sekundara, blize primaru - tacno na optickoj osi. Kamera i ekran bi bili montirani van ota, levo i desno.

Znaci snop se odbio od sekundara, svetlo je "sarenolike polarizacije" u ovom trenutku i nailazi na beam splitter. Beam splitter uvek odbija "vertikalnu" polarizaciju a propusta "horizontalnu". Znaci snop se deli na dva jednaka dela. Na levo se odbija vertikalno polarizovan deo snopa, pravo prema okularu prolazi horizontalno polarizovan deo snopa. Na levo u fokusu stoji CCD / CMOS - kompujter radi ono sto se inace radi u video astronomiji - snima kratke ekspozicije, alajnuje frejmove i stacka. Na desnoj strani nasuprot ccd-a je ekran. Ekran prikazuje ono sto mu kompijuter posalje - a to je stretchovan, stackovan signal + eventualno anotacije (oznake zvezda, VR grafika).

Zrak sa ekrana prvo nailazi na polarizacioni filter da bi bili sigurni da ce proci samo vertikalno polarizovan deo svetlosti - to je ono sto ce beam splitter da odbije na dole. Ako ne ubacimo ovaj filter dobicemo cudan efekat povratne petlje - deo svetlosti ce zavrsiti na ccd-u i onda cemo imati nesto kao onaj efekat dva ogledala jedno na spram drugog. Posle polarizacije nailazi na specijalno socivo ciji je cilj da napravi snop sa istim karakteristikama kao originalan snop (isti F/odnos za snop, ista fokalna tacka kao i original snop) - ovo sluzi da bi se dva snopa ispravno preklopila - horizontalni deo koji nismo dirali i otisao je pravo prema okularu i vertikalno polarizovani deo koji dolazi sa ekrana - potrebno je da se ponasaju isto kako bi ih okular na isti nacin projektovao oku, da bi slika bila ispravna. I na kraju taj projektovani snop dolazi do beam splitter-a, a posto je komplet vertikalno polarizovan - komplet ce se odbiti na dole i preklopiti sa onom polovinom koja dolazi direktno iz teleskopa.

Evo, na ovaj nacin se postizu svi efekti koji su opisani:
1. ako ccd i ekran nisu ukljuceni - posmatra se direktno okom bez ikakve intervencije. Slika ce da bude "tamnija" nego sto bi inace bila za teleskop te velicine jer samo 50% svetlosti dolazi do okulara - ovo se moze resiti ako bi se beam splitter drzao na nekom flip mehanizmu (kao ogledalo kod DSLR-a).
2. ako se ccd i ekran ukljuce - polagano ce dolaziti (kako se stackuje) do "pojacanja" slike, naravno kompjuter moze da radi plate solving i stavi i anotacije na ono sto se vidi.

Teleskopi: GSO RC8", TS80 F/6 photoline, SW dob 200/1200, SW Evostar 102 ahromat, SW Mak 102
Montaže: HEQ5, AZ4, SW AzGTI
Kamere: ASI1600MMC, ASI178MCC, ASI185MC

spadej

Ne sumnjam u tebe Vlaiv, mozes ti to da napravis. Ali, cemu tolika muka?
Prvo ces polarizovanim filterom da oduzmes polovinu svetlosti koja dodje do okulara, a zatim da je pojacavas i projektujes na neki ekran. Pa zar nije jednstavnije umesto okulara staviti kameru, video koji ona snima seckati na frejmove, te frejmove stakovati i gotovu sliku gledati na monitoru? Uz neki odgovarajuci program i dovoljno brz racunar mogla bi se dobiti ta pojacana slika sa nekim vrlo malim kasnjenjem, mozda cak i neprimetnim.

Moje misljenje je da je Yagodinac bio potpuno u pravu kad je rekao da je ovo "rupa na saksiji" , iako sam u prvi mah pomislio da nije tako. Ti momci koji "guraju" ovu pricu su ocigledno upotrebili visoku vojnu tehnologiju, i napravili nesto sto deluje jako simpaticno. Pitanje je samo kome tako deluje? Vojnicima svakako, mozda lovcima, mornarima,  i verovatno u jos mnogim drugim  ljudskim delatnositma. Ali u astronomiji... bojim se da ne.

vlaiv

@spadej

Pa ovaj, nisam ja to hteo da pravim :D nego samo da skontam kako se moze napraviti.

A da li ima smisla da se pravi? Pa ja mislim da ima smisla. Ako se uporedi cena setupa za video astronomiju, sa nekim uredjajem koji ima ovakvu sposobnost, nece puno da se razlikuje, znaci sa cenovne strane moze malo da se ustedi radeci samo video astronomiju u odnosu na ovo. Al ovo svakako ima svoju privlacnu stranu - nekim ljudima. Znaci ja verujem da postoje ljudi koji ce reci, e ja ne razumem to sve sto treba da se uradi - spoji kamera na teleskop, spoji sa kompjuterom, nadje program za trackovanje, nadje dobar software koji ce da radi to sto treba da mi da sliku, necu da se petljam sa svim tim kablovima. A sa druge strane, zivim u LP podrucju, zanima me da gledam i mislim da je VR varijanta cool - jos mi ispise neke informacije, stisnem dugme i nadje mi metu, ne vidim nista - stisnem drugo dugme i odjednom pocne da se pojavljuje to sto treba - ima i boju, a nije "obicna slika na kompu" - gledam uzivo.

Znaci sigurno ima ljudi kojima ce jednostavnost ovakvog uredjaja (all in one, bez nekog zezanja i istrazivanja) i toga sto pruza biti vredno tih para.
Teleskopi: GSO RC8", TS80 F/6 photoline, SW dob 200/1200, SW Evostar 102 ahromat, SW Mak 102
Montaže: HEQ5, AZ4, SW AzGTI
Kamere: ASI1600MMC, ASI178MCC, ASI185MC

StevanS

Astronomija. Hmmm.
Ja sam totalni amater, zivot i rad, tereni, mi nisu dozvolili da pocnem ranije. Ne zalim se  :D
Za mene je astronomija gledanje kroz objektiv, ne u ekran. Isto kao slikanje kroz trazioc DSLRa a ne gledanje ekrana.
Meni je to drasticna i najveca razlika, nesto kao razlika izmedju prirodnog i sintetickog. Kad gledam kroz trazioc, biram trenutak i ovekovecim ga, kad gledam sa ekrana DSLRa onda samo spasim vec prosli renutak.
Ushicenje koje sam doziveo pre neki dan, prvi put u zivotu gledajuci i prepoznajuci Jupiter, gazillion puta je vece i neuporedivo sa fascinantnim slikama sa mocnog Habla.
To je bio "moj" Jupiter.
Procitao sam i jedan i drugi clanak i opise i mislim sledece:
Prvi, system teleskopa i okulara je mesavina optike i snimaka koji se merdzuju uz fading pa izgleda kao pojacanje svetla ili "akumuliranje"
Vecina vas je iskusna i provela mnoge besane noci pokusavajuci da napravi fotke slicne  ovim prikazanim. Znate i sami koliko sati , truda i znanja treba da bi se to postiglo, i to ne bas uvek uspesno. Za skupljanje svetla je potrebno vreme ili nova tehnologija.
I onda tri klinca, koji nemaju pristup visokoj vojnoj tehnologiji, niti znanja iz tehnologije, izmisle pojacavac svetla???? Ili su genijalni kao Tesla ili Edison, izmislili lampu ili transistor. Na kraju, ipak se gleda slika sa nekog medija a ne sa planete, jata, magine.
Okular of 3k Evra, hmmm. Isto ako i predhodno, ali ne amaterski u garazi vec u laboratorijama ozbiljnih igraca. Na kraju, i to je elektronika.

Meni kao amateuru, pocetniku, usput matorom i debelom haha, treba nesto dugo. Treba mi da se ne mucim sa useveravanjem, pracenjem i preciziranjem. Zelim da izadjem pod nebo, to jedno jedino koje ja svima isto i sto nas sve na svetu spaja. Da postavim opremu, namucim se 30tak minuta, pritisnem dugme i pocnem sa uzivanjcijom. Gledanje kroz ocular ( jos bolje bino) za mene je put u kosmos, dozivljaj u real timeu, uz cigaretu i bez kompjutera i mobilnih telefona. Ako ima drstva jos bolje  ;). Ne mora ni nebo da bude bas najcrnje, ni temperature idealna 26 stepeni.

Ako nema toga, planetarijum na kompu u 1080P je skoro savrsen, kao i kosarka iz fotelje uz pivo  :)
Maksutov 200mm fl 2500;
TS Photoline 80mm APO;
Bushnell 20-60x80 ED;
Nikon Astro Binocular 8x50;
Pentax 8x35ED;
EQ6R; EQ5; S.W. Advanturer

Danijel

Lijepo si to rekao, slažem se i znam kako ti je. Najljepše je ipak gledati okom kroz okular, čovjek se osjeti smirenim i zna da je tada djelić tog svijeta. Fotke su lijepe no ne dočaravaju ono što čovjek vidi kad gleda okom kroz teleskop. Mutna mrljica u okularu, no kada naučiš nešto o njoj i shvatiš da je udaljena 200 milijuna svjetlosnih godina i da je svjetlost te bljedunjave slike koju gledaš, krenula prema tebi u doba kada su po zemlji hodali dinosauri, učini te ponosnim što imaš priviliegiju uživo vidjeti tako daleko. A fotka, fotka će uvijek prikazati više od onoga što okom vidiš i može biti kao lijepa nadogradnja onog uživo. No, može se i bez nje. :)
ZVJEZDARNICA APOLLO
SW MAK 127/1500 | NEQ6 Pro GoTo | Celestron 11" SCT