• Welcome to Forum Astronomskog Magazina. Please login or sign up.
 

Сићушни телескоп

Started by DraganTesic, December 30, 2021, 06:03:37 pm

Previous topic - Next topic

0 Members and 1 Guest are viewing this topic.

DraganTesic

      https://www.youtube.com/watch?v=HxwhCmO90UQ

     Да ли ми неко може појаснити принцип тестирања? Почиње у 12:50.

vlaiv

Iskreno, nisam siguran da sam razumeo kako radi, ali znam na kom principu radi.

Radi na principu Njutnovih prstenova.

Oni nastaju kada su dve optičke površine, jedna sferna i druga "ravna" - jako blizu i imaju kontakt u jednoj tački:

https://en.wikipedia.org/wiki/Newton%27s_rings

Mislim da se taj fenomen koristi za testiranje u videu - ako imamo dve sferne površine, one bi trebalo da su u kontaktu svuda, a ako nisu i ako postoji "grbavi" deo - onda bi trebalo da se na tom mestu pojave prstenovi, recimo?
Teleskopi: GSO RC8", TS80 F/6 photoline, SW dob 200/1200, SW Evostar 102 ahromat, SW Mak 102
Montaže: HEQ5, AZ4, SW AzGTI
Kamere: ASI1600MMC, ASI178MCC, ASI185MC

Joza

Par puta sam se pitao kako se kontrolišu i koriguju konveksne površine ali nikada nisam potražio oodgovor do kraja. Sada sam dobio odgovor u ovom klipu.

Ono veliko staklo koje stavlja odozgo ima konkavnu sfernu površinu koja je već polirana i korigovana. Za kontrolu su korišćene klasične metode sa nožem ili Ronči rešetkom u fokusu. Ta površina mu je referentna.

Kada stavi površinu koju koju kontroliše na ovu referentnu na mestima gde površine odstupaju dolazi do interferencije i pojavljuju se Njutnovi prstenovi. Na osnovu njih zaključuje kava mu je površina koju trenutno obrađuje i kako treba dalje da polira.

Princip je prost, upoređuje radnu površinu sa poznatom površinom.

Na snimku se mogu na par trenutaka uočiti Njutnovi prstenovi.
Više o njima imaš na https://sr.wikipedia.org/sr/Njutnovi_prstenovi

DraganTesic

Хвала вам, разјаснили сте ми.Нигде до сада нисам видео да неко помиње Њутнове прстене две сферне површи, али што да не.

Дивим се уложеном раду. Прво направити удубљени хиперболоид и то еталонске тачности. Онда испупчени хиперболоид и да буду исте мере, макар само око центра еталона!