Poštovanje za sve na forumu.
Nadam se da sam pogodio mesto za moje pitanje, potreban mi je u stvari savet:
šta iskusne kolege preporučuju za pretežno zemaljska posmatranja a da se može povremeno koristiti i za astronomiju?
Da li neki refraktor ili katadiopter. Delimično sam se teoretski upoznao sa jednima i drugima ali nemam nikakvo praktično iskustvo o razlici u oštrini, hromatskim aberacijama, širini vidnog polja ....
Želim nešto sa velikim povećanjem a da ima dobar kvalitet slike.
Gledao sam i spektive ali nisu baš ono što hoću.
Rang cene bi bio do maks. 40000 din za komplet sa montažom i tronošcem. Možda sasvim malo više ako je razlika u kvalitetu značajna.
Katadiopter, newton ili refraktor pitanje je sad... ??? ??? ???
Samo je pitanje koji ti je omiljen tip teleskopa, voleces ga svakako.
Ovo:
https://teleskop.rs/katadiopteri-sa-montazom/1129-1021300-skywatcher-mc-na-starquest-2-mehanici.html (https://teleskop.rs/katadiopteri-sa-montazom/1129-1021300-skywatcher-mc-na-starquest-2-mehanici.html)
ili ovo
https://teleskop.rs/refraktori-sa-montazom/761-70700-skywatcher-mercury-707-refraktor-na-starquest-mehanici.html (https://teleskop.rs/refraktori-sa-montazom/761-70700-skywatcher-mercury-707-refraktor-na-starquest-mehanici.html)
Jedino sto ni jedan nije zgodan za terestrijalno zbog dijagonale. Obe su astronomske dijagonale odnosno ogledala koja obrcu sliku levo/desno.
Uz oba modela bi trebalo uzeti i 45 stepeni dijagonalu (amici prizmu) za terestrijalno.
https://teleskop.rs/dijagonale-i-prizme/420-amici-prizma-125-45.html (https://teleskop.rs/dijagonale-i-prizme/420-amici-prizma-125-45.html)
ili
https://teleskop.rs/dijagonale-i-prizme/422-lacerta-amici-prizma-125-45.html (https://teleskop.rs/dijagonale-i-prizme/422-lacerta-amici-prizma-125-45.html)
Prvi teleskop je kompaktniji i veće aperture pa će dati i malo oštriju sliku i ima bolju montažu.
Druga amiči prizma je bolja (ali naravno i skuplja).
Svakako nisam iskusniji kolega, ali mislim da katadiopter ima vise smisla. Manji su, dodju cesto na alt-az sto je smislenije za posmatranja blizu horizonta. Ne treba im veliko ogledalo/rezolucija jer su mete svetle i seeing je losiji. Imaju dijagonalu i lako se okrenu ka posmatracu. Lako se moze staviti i okular/dijagonala koji ispravlja sliku sto je na nocnom nebu nebitno a danju za zemaljska posmatranja ima smisla ako vam znaci da je slika ispravno okrenuta. Naravno, treba sacekati ipak misljenje nekog iskusnijeg. Ja sam o ovome samo razmisljao iz moje perspektive, jer sam hteo nesto slicno, tj. kombinaciju dnevnih posmatranja i planetarnog nocu. Sto se cene tice, svakako nije idealan budzet, i mozda bi bilo pametnije ako ne zurite, da sacekate nesto polovno ovde na sajtu.
EDIT: Stajao mi je otkucan odgovor posto sam vec neko duze vreme u telefonskom razgovoru. Sad vidim da je vlaiv pisao u medjuvremenu. Svakako je znacajno iskusniji od mene.
Ja bih bio 100% za 102 Maksutov, ali sam imao jednu zamerku na njega dok sam ga imao.
Jako je teško dobiti manja povećanja sa njim i 32mm Plossl - koji je odličan okular u svakom teleskopu se u ovom teleskopu ponašao jako čudno.
Izlazna pupila je bila jednostavno suviše visoko i to je prvi put da sam imao problem sa senkama na 32mm Plossl okularu jer mi je bilo jako teško da gledam sa tolike distance.
Zbog te osobine je ovaj model teleskopa inače i odličan za visoka povećanja. Okulari koji inače imaju jako kratak eye-relief dobro rade u njemu - znači plossl i ortho oko 10tak mm neće biti nikakav problem za posmatranje.
Inače, za sve ostalo što se zahteva je super. Kompaktan je i lako se usmerava za terestrijalno. Nije suviše velik da ga treba posebno hladiti, čak i zimi. Nema hromatske aberacije, i lako daje velika uvećanja (do recimo x100-150, posle nije više toliko oštar, 100mm refraktor, čak i ahromat ako je F/10 ili sporiji, je bolji). Lako se fokusira, ima odličan opseg fokusa, dobro radi čak i sa lošijim/jeftinijim okularima.
Jedino što malo izlazi van budžeta. Ima verzija od 40000 - ali to je na EQ1 montaži koja jednostavno nije dobra. Tih dodatnih 7000-8000 ide na StarQuest2 montažu koja može i kao alt-az i kao eq montaža i delu je mi mnogo stabilnije od eq1.
Ako hromatska aberacija nije veliki prolem, onda ima i ovaj model:
https://teleskop.rs/teleskopi-refraktori/762-90660-skywatcher-evostar-refraktor-az-pronto-az3-r.html
On je najbolji od ovih što sam ja preporučio za astronomiju kao instrument, ali je montaža najmanje pogodna za astronomiju. Az3 (čak i ovaj novi model čini mi se) - ima problem sa posmatranjem visoko prema zenitu gde je najbolje. Za dnevna posmatranja je sasvim dobra montaža.
Jedino što je taj teleskop malo brži - odnosno daće duplo manja uvećanja sa istim okularima u odnosu na Maksutov (660mm naspram 1300mm fokalne dužine).
Hvala svima na savetima.
Gledam, čitam i usput se upoznajem sa materijom ;)
Sviđa mi se kompaktnost katadioptera i to što su imuni na hromatske aberacije.
Kod refraktora mi se sviđa šire vidno polje i, koliko sam razumeo, kontrastnija i svetlija slika.
Kolike su te razlike u širini vidnog polja na istim uvećanjima i kolike su razlike u oštrini i svetlini?
Citat: radisasvr poslato Februar 25, 2026, 07:11:47 PRE PODNEKolike su te razlike u širini vidnog polja na istim uvećanjima i kolike su razlike u oštrini i svetlini?
Kada pričamo o širini vidnog polja - onda imamo dve stvari o kojima pričamo - Prividna širina polja i stvarna širina polja.
Stvarna širina vidnog polja zavisi od od uvećanja. Znači, za isto uvećanje, ona je ista. Prividna širina vidnog polja zavisi od samog okulara, znači ne zavisi od teleskopa. Prividna širina vidnog polja je kako ti slika izgleda pred okom - da li je kao da gledaš kroz slamku - mali deo u centru i sve okolo crno ili je široka slika, znači veliko pred okom sa malo crnog okolo.
Stvarna širina vidnog polja je deo realnog sveta koji vidiš kroz optiku. To se za dvoglede obično iskazuje kao dužina na određenoj distanci - tipa 100 metara na 1000m daljine. Kod astronomije se izražava u stepenima - tipa 2 stepena realnog vidnog polja.
Znači - realno širina vidnog polja zavisi od povećanja, prividna od dizajna optike okulara.
Povećanje se dobija kad se podeli fokalna dužina teleskopa sa fokalnom dužinom okulara.
Kažemo da Maksutov ima uže vidno polje samo zato što ima veću fokalnu dužinu. Recimo da porediš Maksutov od 1300mm fokalne dužine i onaj refraktor 70/700.
Za isti okular, recimo od 10mm, Maksutov će dati x130 uvećanje (1300mm / 10mm) dok će refraktor dati x70 (700mm / 10mm). Pošto Maksutov ima skoro duplo veće uvećanje - on će imati i skoro duplo manje realno vidno polje.
Ali ako uzmemo isto uvećanje - dva različita okulara koji na maku i refraktoru daju isto uvećanje, recimo 13mm i 7mm da oba imaju uvećanje od x100 - onda će realno vidno polje biti isto (zapravo zavisi i od tipa okulara, ali ako je isti tip sa istim prividnim vidnim poljem odnosno field stop-om).
"Svetlina" - zavisi od dve stvari. Prva je prečnik objektiva a druga je uvećanje koje se koristi. Što je veće uvećanje - slika je tamnija (svetlo se širi po većoj površini pa je količina svetla po jedinici površine manja). Prečnik objektiva jednostavno sakuplja manje ili više svetla - zavisi da li je manji ili veći.
Pošto maksutov lakše postiže veća uvećanja zbog svoje velike fokalne dužine - kažemo da ima manje vidno polje i da je tamniji, jer te dve stvari zavise od uvećanja koje se koristi.
Ako je uvećanje isto i isti prečnik objektiva, onda će slika biti isto svetla u oba teleskopa i prikazaće isti deo realnog sveta - isto realno vidno polje.
Sama oštrina slike zavisi od dosta faktora, ali ako imamo savršenu optiku i isti prečnik objektiva - većina ljudi neće primetiti razliku u oštrini između refraktora i maksutova istog prečnika. Iskusniji posmatrači će primetiti razliku na najvećim povećanjima zbog centralne obstrukcije u maksutovu.
U realnim uslovima i zbog dizajna maksutova i refraktora, oštrina će zavisiti od primerka i jednog i drugog teleskopa ali možemo recimo reći da su 90mm refraktor i 100mm maksutov u istom rangu.
Generalno - što veći prečnik, veći potencijal za oštriju sliku i što manje obstrukcije aperture - oštrija slika. I naravno, što veći kvalitet izrade (a samim tim i cena) - oštrija slika. U realnim uslovima ima toliko drugih faktora - kvalitet atmosfere, kvalitet okulara, temperatura, koliko je posmatrač iskusan ...
Hvala vam mnogo na ovim pojašnjenjima. Meni zaista znače jer se nikada nisam susretao sa ovom materijom do sada. Kod dvogleda, koje odavno koristim, stvar je mnogo jednostavnija, to je zatvoren sistem, nema menjanja okulara, uvećanja su fiksna i mala u odnosu na teleskope i, posledično, prividno vidno polje je veoma veliko.
Sada, posle ovih diskusija , najbliži sam refraktoru 90/660 ( uvećanja 33x i 66x sa okularima koji uz njega dolaze) i katadiopterima 90/1250 i 102/1300 na alt az montaži.
Možda je refraktor meni i bolja opcija zbog manjih uvećanja i veće prividne širine polja a ako poželim veće uvećanje to može sa drugim okularima ili sa barlow sočivima?
Šta savetujete, uzimajući u obzir da su mi zemaljska posmatranja prioritet u odnosu na astronomiju?
Sada gledam, tu ima i ovo:
https://teleskop.rs/teleskopi-za-pocetnike/971-80400-az3r-startravel-80-skywatcher-refraktor.html (https://teleskop.rs/teleskopi-za-pocetnike/971-80400-az3r-startravel-80-skywatcher-refraktor.html)
https://teleskop.rs/refraktori-sa-montazom/1091-102500-az3r-skywatcher-startravel-102-refraktor.html (https://teleskop.rs/refraktori-sa-montazom/1091-102500-az3r-skywatcher-startravel-102-refraktor.html)
Katadiopteri su kompaktniji ali rekoste da se teže postižu manja uvećanja....
Citat: vlaiv poslato Februar 25, 2026, 09:44:05 PRE PODNE"Svetlina" - zavisi od dve stvari. Prva je prečnik objektiva a druga je uvećanje koje se koristi. Što je veće uvećanje - slika je tamnija (svetlo se širi po većoj površini pa je količina svetla po jedinici površine manja). Prečnik objektiva jednostavno sakuplja manje ili više svetla - zavisi da li je manji ili veći.
Koliko je ovo uopste bitno za posmatranje danju? (bar ja tako tumačim "zemaljska posmatranja")
A sta planirate da posmatrate? Jel danju? Koliko je daleko? Izvinjavam se ako deluje da guram nos, ali ako vam dvogled radi posao, mozda su opcije i kvalitetniji/veci dvogled, ili neki durbin ili nesto slicno.
Ciljevi koje bih gledao sa njim su na rastojanjima od cca 1km pa do oko 45km daljine.
Dvogleda imam nekoliko: 8x25, 8x30, 10x42, 16x50. Želim nešto što daje uvećanje osetno više od dvogleda. Barem mislim da mi to treba ::) .
Optički instrumenti su me privlačili od malena, sada su se stvorili uslovi da to donekle i ostvarim.
Vidim ja jupiter i njegova 4 satelita čak i sa 8x25, kada su uslovi dobri. Sa 16x50 na stalku je sve daleko bolje, ali đavo neda mira. Ovo bi bilo za detaljnija posmatranja svega što je dalje od 1km.
Najviše bi se koristilo za dnevna posmatranja ali i za povremena posmatranja neba u vedrim noćima, naravno.
Ajde sad ja da rušim Sneška:
1) Za terestrička osmatranja imaćeš uvek, ali uvek ogromnu turbulenciju pri horizontu i svako osmatranje teleskopom na malo većem uvećanju biće daleko lošije nego osmatranje teleskopom na tom istom uvećanju ali na nebu. Ovo je i logično, pošto je pri zemlji atmosfera em najgušća em trpi najviše termičke i svake druge turbulencije. Kad god sam usmerio svoj 150/750 na neku zemaljsku metu razočarenje je bilo zagarantovano. Sećam se da sam jednom pokušao da vidim i snimim požar na deponiji udaljenoj desetak km, uvećanje je bilo 75x ali slika je bila toliko ruinirana da sam maltene više detalja zapažao golim okom, u teleskopu je sve to bila jedna velika žuta mrlja tipa jaje na oko u tiganju...
Dakle dobro razmisli da li ti i dalje treba teleskop za ovo ili može da posluži i neki spektiv. Ptičari svi odreda koriste spektive ili male apohromate, a oni imaju veoma sličan zadatak kao ti.
2) Problem defokusiranih polja (pozadine). Ono što je u fokusu to je oštro i, zavisno od tipa teleskopa, kontrastno. Da pojasnim, najkontrastniju sliku danju u polju fokusa za datu aperturu daće refraktor (dvogled, spektiv, apo) a svi reflektori, katadiopteri naročito, daće ipak bleđu i ispraniju sliku objekta koji je fokusiran. Ovo je povezano sa sekundarnom opstrukcijom i vidljivo je i u astrofotografiji, mada mi naše fotke nasviravamo pa je to onda manje primetno.
Ali glavna razlika je u tome kako izgleda ono što nije u fokusu, u fotografiji se to zove bokeh. Jednostavno svaki njutn pozadinu narta veoma ružno i nervozno, umesto svetlih uniformnih kružića ti imaš krstove kod njutna ili krofnice kod katadioptera. Svaka šuma ili nešto što je oštro je renderovano mnogo oštrije, prelaz svetlo-tamno je katastrofa po tom pitanju i to može biti interesantno ali je estetski grozno, mene lično ipak nervira. S druge strane refraktori crtaju mutnu pozadinu bez greške, onako kako i treba da bude.
Zaključak: za zemlju i nebo - spektiv ili mali apo. Što manja apertura i što manja žižna daljina. Za 40 hiljada neki ahromat, apertura nebitna, pošto velike aperture ionako degradiraju sliku svojom turbulencijom. Obavezno beli tubus, nikako crni.
Neki konkretni modeli, ako može?
;D ;D ;D
moj sct je narandzast i to mi se dopalo 8)
Atmosferski uslovi su uvek prisutni, ali nisu uvek jednako snažni.
Nekada je atmosfera mirnija a nekada turbulentnija - i pri horizontu.
Vrlo je lako izračunati koja su uvećanja potrebna i spram toga odabrati optiku. Jupiter je otprilike velik kao saobraćajni znak (recimo ograničenje brzine ako je on pola metra u prečniku) na oko 2.3 kilometra udaljensti.
Sa ovim aperturama on se najbolje posmatra na recimo x100-x200.
Nisam neki dnevni posmatrač, ali čisto poređenja radi - vršio sam takvo posmatranje. Sa moje terase se lepo vidi saobraćajni znak ogranjičenje 30 na udaljenosti od oko 3.85 kilometara.
Takođe, kada sam testirao 3, 4 i 5mm okulare u 110mm refraktoru, gledao sam ekser zabijen u dasci na udaljenosti od oko 200 metara.
Sad sam se setio. Kad sam testirao Maksutov 102mm, napravio sam neke dnevne snimke sa njim.
Evo jednog primera (raw slika nije ni debayerovana jer je astronomska kamera u pitanju):
(https://serve.trimacka.net/astro/Forum/2026/02/25/2026-02-25_18-11.png)
U pitanju je TV toranj na fruškoj gori / na vencu - vrh gde su antene sa udaljenosti od 10.44km
Evo ovaj deo je u pitanju:
(https://serve.trimacka.net/astro/Forum/2026/02/25/2026-02-25_18-16.png)
Toliko o tome da li može dnevna slika na 10 kilometara, može naravno.
Citat: nemars poslato Februar 25, 2026, 10:37:07 PRE PODNECitat: vlaiv poslato Februar 25, 2026, 09:44:05 PRE PODNE"Svetlina" - zavisi od dve stvari. Prva je prečnik objektiva a druga je uvećanje koje se koristi. Što je veće uvećanje - slika je tamnija (svetlo se širi po većoj površini pa je količina svetla po jedinici površine manja). Prečnik objektiva jednostavno sakuplja manje ili više svetla - zavisi da li je manji ili veći.
Koliko je ovo uopste bitno za posmatranje danju? (bar ja tako tumačim "zemaljska posmatranja")
Ne mnogo, ali se primeti - pogotovu kod spore optike i zum okulara. Dok se zumira, lepo se vidi razlika. Oko se prilično lako adaptira danju tako da može da se posmatra i ako je slika tamnija. Ne smeta mnogo.
Citat: radisasvr poslato Februar 25, 2026, 02:28:34 POSLE PODNECitat: Yagodinac poslato Februar 25, 2026, 12:31:16 POSLE PODNEObavezno beli tubus, nikako crni.
Zašto je ovo važno?
Generalno je za optiku bitno da je sto bliza ambijentalnoj temperaturi. Kad nije, dolazi do razmene toplote izmedju teleskopa i sredine i to stvara mini turbulenciju jer se taj vazduh mesa kako bi se temperatura izjednacila. Verovatno ste to primetili nekad kao treperenje slike, kao recimo iznad vruceg asfalta. Na velikim uvecanjima, to se desva u celoj atmosferi, ali cak i u samom teleskopu/oko njega. Npr. ako gledate nisko ka horizontu, tu ima dosta turbulencija u vazduhu jer dolazi do razmene toplote izmedju vazduha i tla, i onda se taj vazduh mesa da bi se temperatura izjednacila. Slicno se desava cak i kada gledate dalje iznad horizonta, a preko recimo betona/kamena/vode, koji se preko dana ugreju, a onda sporo hlade celu noc. Znamo da se crni/tamniji objekti vise zagrevaju na suncu, pa pretpostavljam da Jagodinac iz iskustva zna da je ta razlika dovoljna da znacajno utice na kvalitet slike.
Citat: nemars poslato Februar 25, 2026, 06:28:55 POSLE PODNEZnamo da se crni/tamniji objekti vise zagrevaju na suncu, pa pretpostavljam da Jagodinac iz iskustva zna da je ta razlika dovoljna da znacajno utice na kvalitet slike.
Da, ali niko neće ostaviti teleskop satima da se ugljeniše na +30C. U normalnim uslovima, pri normalnim temperaturama, pogotovu ako postoji iole malo strujanje vazduha, tubus se neće zagrejati mnogo više od ambijentalne temperature pa to nije bitno.
Mislim, ni sve solarne teleskope na boje u belo, a oni su baš namenjeni za posmatranje sunca, znači ne rade posao kad je oblačno i iz hladovine :D
Danas pogledah ovaj (https://youtu.be/M0BijPOf5u0?si=6N7x-zA1104BhC7l) test maksutova 90/1250.
Autoru, koji je mnogo opreme testirao, se ovo dosta dopalo.
Dopada se i meni ova kompaktnost a i rezultati su veoma dobri.
Mislim da je ovo sasvim ok. za moje potrebe. Imam još par dana da razmislim i odlučim.
Razlika izmedju 90mm i 102mm u veličini i težini nije velika. Imaju manje više istu fokalnu dužinu a 102mm je malo veći prečnik objektiva, samim tim je slika malo svetlija i oštrija za isto uvećanje.
Ja bih ti preporučio 102mm, osim ako je do budžeta ili baš hoćeš nešto manji i nešto lakši model. Takođe, CQ40 (mada ga nema u Teleskop Centru) - je astronomska montaža. Nije za dnevno posmatranje. Za dnevno ti treba ili alt-az ili montaža koja može da bude i EQ i Alt-Az u zavisnosti kako se podesi.
Razmišljam da uzmem samo tubus i da montiram na stativ sa fluidnom video glavom.
U Teleskopu imaju ota varijante za oba ova dva.
Još nisam načisto da li maksutov ili refraktor a nemam priliku da probam bilo koji od njih.
Citat: radisasvr poslato Februar 25, 2026, 10:26:03 POSLE PODNEJoš nisam načisto da li maksutov ili refraktor a nemam priliku da probam bilo koji od njih.
Koji tačno model refraktora i koji su kriterijumi za odluku?
Što se tiče boje, svi Canon i Sony teleobjektivi malo više klase su beli. Objašnjenje je širenje metalnog tubusa na suncu koje ima sasvim drugačije termičke koeficijente širenja od stakla, rezultat je promena fokusa. Ne verujem da je za male žižne daljine mnogo izraženo, čak bih rekao da je neprimetno, ali neki 500mm f4 objektiv od 10 hiljada ojra će biti itekako pogođen. A taj koji je dao te pare neće baš da bude mnogo tolerantan u vezi toga.
Citat: vlaiv poslato Februar 25, 2026, 06:43:39 POSLE PODNECitat: nemars poslato Februar 25, 2026, 06:28:55 POSLE PODNEZnamo da se crni/tamniji objekti vise zagrevaju na suncu, pa pretpostavljam da Jagodinac iz iskustva zna da je ta razlika dovoljna da znacajno utice na kvalitet slike.
Da, ali niko neće ostaviti teleskop satima da se ugljeniše na +30C. U normalnim uslovima, pri normalnim temperaturama, pogotovu ako postoji iole malo strujanje vazduha, tubus se neće zagrejati mnogo više od ambijentalne temperature pa to nije bitno.
Mislim, ni sve solarne teleskope na boje u belo, a oni su baš namenjeni za posmatranje sunca, znači ne rade posao kad je oblačno i iz hladovine :D
Moj 150/750 je crn i to toliko uzrokuje probleme po danu da ja gledam da ga odmah prekrijem belim peškirima čim ga iznesem. Ako je usmeren tačno prema Suncu onda je OK, ako ga ostavim minut popreko, sve ode dođavola sa turbulencijom unutra. Eto to je moje iskustvo, probajte i vi neki crni njutn danju pa napišite, kontam da bi karbonski bio stoput bolji od metalnog tubusa.
Citat: vlaiv poslato Februar 25, 2026, 10:39:34 POSLE PODNECitat: radisasvr poslato Februar 25, 2026, 10:26:03 POSLE PODNEJoš nisam načisto da li maksutov ili refraktor a nemam priliku da probam bilo koji od njih.
Koji tačno model refraktora i koji su kriterijumi za odluku?
Kriterijumi: da nije preveliki i da nije preskup a da je oštriji i svetliji od Maksutova 90/1250 ili 102/1300 :)
Znači 700mm max . Možda 70/700 ili 90/660?
Ako nisu bolji od Maksutova onda mi maksutov više odgovara zbog kompaktnosti.
Mak102 u poredjenju sa ta dva teleskopa ce biti:
1. Bar isto ostar ako ne i ostriji. Direktno sam poredio 102/1000 ahromat sa 102mm Maksutovim i 102 F/10 ahromat je bio jedva primetno ostriji, a to je vrlo ostar primerak 102 ahromata.
2. Za isto uvecanje ce 102mm precnik objektiva biti svetliji u odnosu na 70mm ili 90mm
Uzmi Maka 102mm. Ako ces uzimati OTA i montirati na fluidnu glavu - taman mozes sacuvati deo budzeta za 45 stepeni amici prizmu i recimo jedan pristojan zoom okular.
Ja imam ovaj
https://www.firstlightoptics.com/ovl-eyepieces/hyperflex-9-27mm-zoom.html
i sasvim je dobar i odgovara za Maka (ja sam ga uzeo za svog Maka 102, kog sam posle prodao a okular je ostao).
Citat: radisasvr poslato Februar 25, 2026, 12:42:55 POSLE PODNENeki konkretni modeli, ako može?
Da sam na tvom mestu i da jurim ptičice, birao bih za te pare između npr ovog (https://www.teleskop-express.de/de/ts-teleskope-143/ed-refraktor-weniger-farbfehler-als-ein-achromat-222/ts-optics-70-mm-f-6-ed-reiserefraktor-fuer-beobachtung-und-fotografie-1151) i ovog (https://www.teleskop-express.de/de/ts-teleskope-143/ed-refraktor-weniger-farbfehler-als-ein-achromat-222/ts-optics-60-mm-f-6-ed-refraktor-sucher-und-leitrohr-fuer-astrofotografie-ausbaubar-15631). Dakle moj glas je za apo, to su poluapohromati, ED sa dva elementa, male aperture pa stoga nisu loši što se tiče korekcije boja, sasvim sigurno bolji od običnog ahromata. Problem je što su oni 40 hiljada bez montaže, okulara, amići prizme i svih ostalih sitnica; za prvo vreme možeš na neki veći fotografski tripod da ih kačiš ali ako nemaš isti onda je i to trošak.
Razlika između ahromata i maxutova proističe uglavnom iz toga što max nema ni trunku hromatske aberacije. Ja sam na Letenci padao s nogu kad god sam gledao kroz neki max, to je oštro upravo zato što je i zadnji foton fokusiran kako treba, sećam se da sam gledao vrh gromobrana iz kampa u odnosu na svetlu pozadinu. Tu će svaki refraktor da pobrljavi sa bojama, apo naravno najmanje ali ahromati i poluapo o kojima je reč su tu druga liga. Makrokontrast verujem da je primetno na strani apoa, ali oštrina u fokusu (mikrokontrast) zbog hromatske je na strani maxa, što se više diže uvećanje ta razlika je očiglednija. E sad, kome je šta bitno, nama astronomima uvek je bitniji mikrokontrast i korekcija hromatske; posmatračima zemaljskih čudesa obrnuto, makrokontrast je najvažniji kad juriš neku retku ptičicu u nekoj polumračnoj i gustoj šikari gde ljudska noga nije kročila i gde je sve iste boje, tj beskontrastno.
Uvek možeš da probaš da se obratiš i lovcima na nekom njihovom forumu pošto su njihove potrebe veoma slične kao tvoje. Oni svi koriste refraktorski tip optike (snajperi, dvogledi, spektivi), vojska takođe i pretpostavljam da bi bilo relativno lako ugraditi mirror tip objektiva na nešto - kad bi to njima bilo uopšte smisleno. Bojim se da max naprosto briljira na većim uvećanjima koja su nama u astronomiji potrebna, na nebu dakle (planete, Mesec, dvojne zvezde) a da bi na nekom malom uvećanju na zemlji njegova ta prednost u oštrini odnosu na ahromat ili poluapo bila neprimetna, uz minus na makrokontrastu i bokehu. Nisam direktno poredio pa ne smem da se zakunem, Vlaiv eto jeste, ali moje je mišljenje da šta god da uzmeš neće biti loše samo će biti drugačije. Jedino sam siguran da za to ne treba da uzimaš njutn.
Citat: Yagodinac poslato Februar 26, 2026, 11:50:02 PRE PODNEProblem je što su oni 40 hiljada bez montaže, okulara, amići prizme i svih ostalih sitnica
Jesi siguran?
Taj 72mm ED je sasvim pristojan teleskop, ali košta 390 eura sa nemačkim PDV-om. Ako odbijemo taj PDV onda je to 328eura.
Na to treba dodati 60 eura poštarine (Teleskop Express ima cenovnik slanja za Srbiju, najjeftinija varijanta pošta je 58 eura. Znači sa slanjem je to opet 386 eura. Zatim dodamo carinu od 10% i PDV u Srbiji od 20% i dođemo do cifre od 509 eura.
Što je po trenutnom kursu od 117.5 oko 60000 din - znači 50% više od planiranog budžeta do 40000 i to bez montaže, okulara, dijagonale kao što si i naveo.
I pored toga, 102 Mak bi pobedio na x200 taj teleskop od 72mm. Moj 80mm triplet nije u istoj klasi kao 100mm objektivi iako ima vrlo dobru korekciju. Naravno, u opsegu povećanja do recimo x150 bi bili izjednačeni ili bi možda APO/ED bio za sekundu bolji zbog bolje saturacije boja i kontrasta.
Naravno, slažem se da je skuplji i to je problem. Slažem se i da max daje bolju sliku na većim uvećanjima, ali uporno savetujem pokretača teme da ne koristi velika uvećanja na zemlji ;D
Max je odličan teleskop zbog svoje f10-15 konstrukcije gde su sve moguće aberacije prilično neprimetne, a plus je i reflektor pa nema hromatsku aberaciju. Pravo je pitanje samo da li bi pokretač teme njime bio zadovoljan, a vrlo je moguće i da mi ovde prenaglašavamo razlike, odnosno da šta god da kupi biće više ili manje zadovoljan.
Razmišljam, razmišljam :) i sve sam bliži maku ;D
Citat: radisasvr poslato Februar 27, 2026, 09:22:09 PRE PODNERazmišljam, razmišljam :) i sve sam bliži maku ;D
Glavni razlog da se ne uzme mak je činjenica da sa njim ne može da se dobije veće stvarno vidno polje od recimo 1.3 stepena. To mu je maksimum zbog dizajna.
Da stavimo to u kontekst, ako je prividno vidno polje plossl okulara 50 stepeni, onda je to uvećanje od 50/1.3 = ~x38.5. Drugi način da dođemo do te cifre je da vidimo koje uvećanje daje 32mm plossl - 1300/32 = ~x40.6
Znači uvećanje od oko x40 mu je najmanje. Ne najveće, nego najmanje. Ako je to ok, onda nema dileme.
Ima maxutov još po koju manu: sporije se temperaturno adaptira u odnosu na refraktor, dok je refraktor bukvalno odmah spreman za posmatranje; pozadinu sam pomenuo ali evo da ilustrujem - zalepio parče papira od 21mm što je 30% opstrukcije, ignorišite bzinsku Robinzon_improvizaciju:
(https://i.postimg.cc/NLpyvbzP/o16w.jpg) (https://postimg.cc/NLpyvbzP)
Gore je opstrukcija tj simulacija maxa, dole je čista konfiguracija, tj refraktor. Oba snimka su potpuno isto obrađena, malo curves, ali pošto je ista slika na oba se primenjuje potpuno isti efekat. Klik za 100%:
(https://i.postimg.cc/mh0vkWJy/o13w.jpg) (https://postimg.cc/mh0vkWJy)
Uoči da je max tamniji zbog opstrukcije i koliko mu je pozadina nervoznije nacrtana. Takođe refraktor na levom stablu koje je u fokusu crta neuporedivo više detalja, kontrast je izraženiji i ovo je najkonkretniji efekat opstrukcije. Kome je pozadina iz estetskih razloga bitna, a prirodnjaci često to preferiraju, ne samo fotografi - uzeće refraktor. Uostalom, ovakvu pozadinu može da stvori samo refraktor:
(https://i.postimg.cc/hfc0pC76/o14w.jpg) (https://postimg.cc/hfc0pC76)
Ne znam kakav bi ovde bio Maxutov na f12, sigurno ne bi ni približno mogao da zamuti kao f2.8, a što se tiče oštrine evo ga isečak na 200% rezolucije:
(https://i.postimg.cc/0rd4kKG5/o15w.jpg) (https://postimg.cc/0rd4kKG5)
E sad stoji da se 102mm Maxutov vrlo često upoređuje sa 70-80mm apoima i to je nekako tu negde i po ceni i po efektima, ali ako uporediš istu aperturu onda Max gubi praktično po svim parametrima, osim po korekciji boja koja je de fakto superiorna.
Vidim ja da neću skoro da kupim nijedan :-\
Na kraju ću kupiti spektiv ???
Kupi odmah neki teleskop, bice ti zao. Nas je ovde malo i svi savetujemo drukcije, kao i vecina Srba.
Prekosutra je prvi radni dan.
Citat: radisasvr poslato Februar 28, 2026, 07:35:07 POSLE PODNEVidim ja da neću skoro da kupim nijedan :-\
Na kraju ću kupiti spektiv ???
Ne, kupi max slobodno, a za godinu dana ga prodaš i kupiš refraktor, pa one tamo godine nešto treće ;D
Imaj u vidu da maxutov razbija sve živo na Mesecu i planetama, samo nije najbolji za srndaće...
Moram malo da stanem na loptu i dobro promislim. Bojim se da ne uzmem nešto što neće zadovoljiti moja očekivanja. Zemaljske mete su mi prioritet, objekti neba su u drugom planu. Kapiram da je mak prilično superioran za objekte neba ali da li je i za posmatranje prirode, planina, udaljenih zgrada?
Drugo, koristilo bi se najviše leti, po sunčanom i toplom vremenu, sa pokrivene terase koja je u hladovini. Da li ovo može biti novi momenat za razmatranje spektiv-refraktor-maksutov? Meni su poželjna uvećanja od oko 30x pa do oko 80x. Možda ovo malo pomogne za preporuku.
Citat: radisasvr poslato Mart 01, 2026, 04:16:27 POSLE PODNEMeni su poželjna uvećanja od oko 30x pa do oko 80x.
Za takva povećanja, svaki teleskop od 60mm pa naviše, ako je iole dobar će ti dati oštru sliku.
U slučaju da te to interesuje, gledaj da uštediš novce i uzmeš i 45 stepeni amici prizmu i recimo 8-24 ili 7-21 zoom okular.
Recimo ako uzmeš ovo:
https://www.svbony.com/products/sv135-zoom-eyepiece-fov-40-60-degree
Onda ti treba teleskop od oko 560mm fokalne dužine. 560 / 7 = x80 i 560 / 21 = x26.666. Znači imaćeš taj red veličine uvećanja. Zapravo sve u opsegu 500-600 pa čak i 700mm ti je dovoljno.
Možeš uzeti refraktor 70/700 i on će ti dati odličnu sliku (uvećanje od x33 do x100 sa zum okularom 7-21).
Citat: Yagodinac poslato Februar 26, 2026, 01:09:23 PRE PODNEŠto se tiče boje, svi Canon i Sony teleobjektivi malo više klase su beli. Objašnjenje je širenje metalnog tubusa na suncu koje ima sasvim drugačije termičke koeficijente širenja od stakla, rezultat je promena fokusa. Ne verujem da je za male žižne daljine mnogo izraženo, čak bih rekao da je neprimetno, ali neki 500mm f4 objektiv od 10 hiljada ojra će biti itekako pogođen. A taj koji je dao te pare neće baš da bude mnogo tolerantan u vezi toga.
Citat: vlaiv poslato Februar 25, 2026, 06:43:39 POSLE PODNECitat: nemars poslato Februar 25, 2026, 06:28:55 POSLE PODNEZnamo da se crni/tamniji objekti vise zagrevaju na suncu, pa pretpostavljam da Jagodinac iz iskustva zna da je ta razlika dovoljna da znacajno utice na kvalitet slike.
Da, ali niko neće ostaviti teleskop satima da se ugljeniše na +30C. U normalnim uslovima, pri normalnim temperaturama, pogotovu ako postoji iole malo strujanje vazduha, tubus se neće zagrejati mnogo više od ambijentalne temperature pa to nije bitno.
Mislim, ni sve solarne teleskope na boje u belo, a oni su baš namenjeni za posmatranje sunca, znači ne rade posao kad je oblačno i iz hladovine :D
Moj 150/750 je crn i to toliko uzrokuje probleme po danu da ja gledam da ga odmah prekrijem belim peškirima čim ga iznesem. Ako je usmeren tačno prema Suncu onda je OK, ako ga ostavim minut popreko, sve ode dođavola sa turbulencijom unutra. Eto to je moje iskustvo, probajte i vi neki crni njutn danju pa napišite, kontam da bi karbonski bio stoput bolji od metalnog tubusa.
Tacno. Veoma je zeznuto njutna ostaviti na suncu ako je crn tubus. To je i presudilo da odustanem od fotkanja Sunca jedno vreme.
Da li ovo (https://www.svbony.com/products/sa412-spotting-scope-with-adjustable-tabletop-tripod) ili ovo (https://www.svbony.com/products/sv41-pro-mak-spotting-scope) vredi čemu? Imaju izmenjive okulare a ovaj drugi i uvećanje 28-84, prikaz normalne orijentacije.
Da li je Meade (https://eu.levenhuk.com/catalogue/telescopes/meade-infinity-70mm-az-refractor-telescope/) u rangu sa skywatcher 70/700?
Pretpostavljam da ti je taj neki spoter x20-60 (ne onaj što je kao mak, taj bih preskočio, nego običan refraktor tip) možda i najbolja opcija za takva uvećanja.
Nije baš u rangu uvećanja koji tebi odgovara, ali je za te novce najbolja opcija. Dok kupiš sve, dijagonalu i zum okular - običan teleskop te izađe više.
Jedino što nisam siguran da li baš prima 1.25" okulare kako treba - odnosno da li može bilo koji okular.
Imaš ovaj model u nemačkoj:
https://www.teleskop-express.de/en/binoculars-spotting-scopes-microscopes-range-finders-31/spotting-scopes-216/spotting-scopes-for-astronomy-26/ts-optics-spotting-scope-bw80z-20-60x80-mm-1-25-interchangeable-eyepieces-8490
On je 480mm fokalne dužine i ima 8-24 zoom okular u 1.25" izvedbi. Ako hoćeš malo veća uvećanja onda uzmeš drugi okular ili ako može da stane - uvrneš x1.5 barlow element u taj okular da dobiješ ~ x5-x16 okular ili x30-x90 uvećanje.
Mislim da on bolje prima različite 1.25" okulare, ali je moguće da i taj SVBony spoter lepo radi sa bilo kojim 1.25" okularom. Možda da pogledaš neki review na youtube-u tog SVBony spotera? Ključni deo je koliko mu je velika prizma i koliko je prostora od okulara do prizme - da li ima dovoljno mesta za "nos" običnog okulara.
Da li znate kako ide oko troškova kada se od njih naručuje?
Koliko to na kraju izađe kada stigne u Srbiju?
Šta se sve dodaje na cenu od 219 eur?
Ne mogu da pronađem baš nikakav test za ovaj TS-optics, mada po opisu deluje da je za moje potrebe dobar.
Za ovaj SVbony SA412 ima više videa na Youtube , konkretno ima i ovaj (https://www.youtube.com/watch?v=EwuozIAenlM&list=PL2cVuCH_l3hT6dNjpIoYrh1fXgns_EH2E&index=16&t=2069s) video, gde autor isprobava nekoliko različitih okulara.
Meni bi ovo bilo odgovarajuće, mada ja ovaj rang okulara sigurno neću koristiti :) .
Citat: radisasvr poslato Mart 02, 2026, 08:46:59 PRE PODNEDa li znate kako ide oko troškova kada se od njih naručuje?
Kod kineza ti je cena takva kakva jeste, kod nemaca skines 19% njihovog PDV-a (bar to rade ovi u TS-u mada bi trebalo svi da rade tako, ako je cena sa PDV-om). Dodas postarinu na to i ako je ukupna suma veca od tipa 50 eura (mada niko ne zna koja je zapravo granica) - nasi ti naplate prvo 10% opstu carinsku stopu na cenu+postarinu i onda ti na sve to naplate jos 20% PDV-a.
Znaci 220e kod TS-a bi te izaslo 184 eura osnovna cena + 32 eura postarina = 216 eura pa 10% na to je 237.6 pa onda jos 20% izadje na ~285 eura total.
Svbony je osnova ~161 euro (to je sa popustom i postarinom) i onda +10% i +20% te izadje ~212 eura.
Jedino te moze zeznuti ako ti posalju DHL international-om (nije isto sto i DHL post - nemacaka posta), oni uzmu pa ti naplate spediciju jos nekih 50eura - jer su tako u mogucnosti.
Hvala mnogo za ove informacije kao i za svu pomoć i savete.
Jagodinac ti je rekao najbitniju stvar! a+Ako ti je dvogled davao uvećanje 10x, ne očekuj od teleskopa 100x, osim ako objekat posmatranja nije na udaljenosti 50m ili manjoj, tada može i 200 puta, ja sam posmatrao cvetove na višnji udaljenoj 20m i video više detalja nego kad sam joj prišao i gledfao sa metar razmaka. Što je udaljenost veća, smetnja od treperenja vazduha iznad tla će se uveličavati proporcionalno uvećanju teleskopa. Belu boju ti je rekao zato što teleskop koristiš danju, pa bi se tamni ugrejao mnogo više što utiče na kvalitet slike, noću boja ne igra ulogu. Uglavnom ograničenje atmosfere ti kaže da ti ne treba veliki teleskop, ali je dobro da mu f (odnos fokusne dužine i prečnika) bude bar 8 ili više (to smanjuje hromatsku aberaciju refraktora) i ni po koju cenu ne kupujEQ montažu, ona nije za to.
Eh kad bih imao da probam jedan, drugi, treći.... znao bih tačno šta je za mene najbolje.
Ovako sam pred dilemom: TS-Optics BW80Z spektiv sa izmenjivim okularima ili mak 102/1300.
Slatke muke :)
I tako.... izabrah SW 102/1300 na alt az pronto montaži ;D .
Umesto okulara koji standardno dolaze uz njega izabrao sam lacerta premium 25mm i 10,5mm.
Svoj početni budžet sam premašio gotovo za 50%!
Danas stiže ali sam pretpostavljao da će nebo biti oblačno kada stigne :P .
Nadam se da sam dobro izabrao, glava me već boli od čitanja i gledanja svega i svačega.
Čestitke unapred ;D
Nemoj da te boli glava od izbora, opušteno, nije smak sveta sutra tj ne moraš odmah da uzmeš najbolji teleskop u svemiru - pošto on (i kad bi postojao) sigurno ne bi bio najjeftiniji, uzmeš ono što ti danas treba, sutra uzmeš nešto drugo i tako u krug. Svi su teleskopi dobri, samo se razlikuju po nameni (i naravno ceni). Svrati na Maraton ako si u prilici i videćeš druge ljude i njihove teleskope.
Čestitke za novu opremu, nadam se da ćeš nam javiti utiske.
Hvala drugari, javljam utiske čim pre.
Citat: Yagodinac poslato Mart 18, 2026, 04:53:03 POSLE PODNESvrati na Maraton ako si u prilici i videćeš druge ljude i njihove teleskope.
Šta je Maraton?
Citat: radisasvr poslato Mart 18, 2026, 09:41:06 POSLE PODNEHvala drugari, javljam utiske čim pre.
Citat: Yagodinac poslato Mart 18, 2026, 04:53:03 POSLE PODNESvrati na Maraton ako si u prilici i videćeš druge ljude i njihove teleskope.
Šta je Maraton?
https://www.astronomija.org.rs/mesije/18635-mesijeov-maraton-2026
Lepo bi bilo samo mi je malko daleko ;) .
Možda jednom prilikom...
Citat: radisasvr poslato Mart 18, 2026, 12:52:00 POSLE PODNEI tako.... izabrah SW 102/1300 na alt az pronto montaži ;D .
Umesto okulara koji standardno dolaze uz njega izabrao sam lacerta premium 25mm i 10,5mm.
Svoj početni budžet sam premašio gotovo za 50%!
Dobar izbor, zainteresovaće tebe kosmos pre ili kasnije :o Inače sam ja sa tim okularima jako zadovoljan, od svih iz jeftinije klase su daleko najbolju, a moj teleskop je puno osetljiviji na kvalitet okulara jer je f6 (prednost im je što ne traže tačno centriranje oka i sredinu kao golden line serija). To sa prekoračenjem budžeta je isto uobičajena stvar... Kad pređeš na svemir (a 90% da hoćeš) dokupićeš i 15mm okular i barlow 2x i obavezno!!! što pre podesivi polarizacioni filter za mesec da sačuvaš oči i to ti je to.
Uživaj
Evo, da se kao pokretač teme, javim :D
Verovatno ću razočarati ljude koji su se potrudili da mi svojim iskustvom i preporukama pomognu u izboru.
Teleskop je stigao, isproban i vraćen! Nije do teleskopa, do mene je ::) .
Posle prvog ushićenja i prve probe, mogu da kažem da je slika sa okularom 25mm veoma svetla, bez aberacija, oštra... Sa 10,5mm je sve daleko mračnije, manje oštro.. Najveći problem mi se javio , verovatno jer sam navikao na gledanje sa oba oka na dvogledu, što su mi oči suzile, pekle me i posle kraćeg vremena posmatranja sam morao da prekinem i ponovo sve da pakujem. Sledeće posmatranje - ista priča.
Kombinacija sa ovim mak teleskopom na alt az pronto je odlična. Sve je stabilno, nema trešenja niti naznaka nestabilnosti. Montaža je odlična za ovakav teleskop.
Nažalost, osim meseca, drugo na nebu nisam ni mogao da pogledam jer je skoro sve vreme, dok je teleskop bio kod mene, bilo oblačno.
Uredno sam spakovao sve i vratio u Teleskop Centar, što mi je stvarno žao jer su ljudi ( Časlav) bili zaista predusretljivi i maksimalno korektni.
Mislio sam da sam pronašao baš ono što mi odgovara ali se ispostavilo da nije tako, da mi se javio problem
koji nikako nisam očekivao.
Pitam se da li bi bilo drugačije sa nekim drugim teleskopom ili spektivom ali nisam više siguran. Telekop sam probao sa okularima Lacerta premium flatfield, koji su bolji od onih koji standardno idu uz njega. Cenim da bi iskustvo sa standardnim bilo još gore.
Inače, računajući cenu same montaže sa stativom, ispada da je sam teleskop jeftiniji od bilo kog iole boljeg spektiva a kvalitet onoga što se kroz okular vidi je daleko bolji.
Da li je do mojih očiju ili do iskustva sa dvogledima ali meni ovo nikako nije leglo.
Najviše mi je žao što sam cimao ljude da mi to pakuju i šalju.
Eto toliko, ako imate neki savet , rado bih da čujem.
Onda ti preostaje samo jedno, pridruži se astronomima na nekakvom promatranju i pogledaj kroz različite teleskope pa ćeš vidjeti koji ti najviše odgovara. ;)
Nadam se da znaš (a verovatno znaš) da nikako ne pokušavaš da fokusiraš svojim okom već fokuserom. Mnogo puta početnici gledaju kroz blago defokusiranu sliku i naprežu oko, a to je recept za glavobolju u narednih pet minuta. Slika u mikroskopu, teleskopu, DSLR-u ne može da se fokusira akomodacijom, koliko god se trudili, za razliku od realnosti. Ruka treba da je stalno na fokuseru, malo ispred, iza i nađeš fokus, a onda na svakih minut-dva proveriš. Zašto, zato što se tubus teleskopa vremenom hladi i pomera se fokus, na manjim uvećanjima i nekako ali na većim se to lako primeti.
Ovo oko svetline slike u okularima, što je veća žižna daljina okulara (tj manje uvećanje) slika je svetlija, to ima vrlo malo veze sa kvalitetom okulara a mnogo više sa žižnom daljinom samog okulara; dakle, očekivano je.
Šteta što ti teleskop ne vrši posao, možda da razmisliš o nekom binou? To bi ti dalo iskustvo veoma slično dvogledu.
Pokušaću da nađem nešto da prvo isprobam kako mi leži pa da onda kupujem.
Čak i taj bino bi valjalo prvo probati, verovatno bi mi to više odgovaralo.
Valjda i on nosi neke specifičnosti po pitanju promene žižne daljine?
Uvek veće uvećanje donosi tamniju sliku. To je do fizike svetla jer se ista količina svetlosti raširi na veću površinu i onda "gustina" svetla opada. Jedini izuzetak od tog pravila pravi veličina zenice koja može da blokira deo svetla ako se suzi više nego što treba.
Nije svaka kombinacija teleskop + okular jednako ugodna za posmatranje. Neke manje a neke više naprežu oko. Zavisi dosta i na kojoj udaljenosti okular daje sliku - da li mora oko jako da se približi ili ne. Dalje, bitno je i da li okular zahteva da oko bude striktno centrirano ili ne (ako se oko i malo pomeri onda nastaju problemi sa zatamenjenjem dela slike i slično).
Čak i dve osobe mogu imati različit doživljaj koliko im je ugodna za posmatranje određena kombinacija teleskop+okular. Znači, treba pronaći nešto što lično odgovara.
Doduše, na kraju treba spomenuti da se posmatranje uči/vežba. Što se više posmatra, to se pre nauči da se opusti oko, da nađe ugodan položaj glave i vrata za posmatranje koji neće stvarati napetost mišića. Bitno je i da li se stoji ili sedi. Interesantno je, bar što se tiče astronomije i da se uči da se vidi - sa iskustvom se jako tamni ili sitni objekti lakše i jasnije vide.
Rekoh ti:"Jagodinac ti je rekao najbitniju stvar! ako ti je dvogled davao uvećanje 10x, ne očekuj od teleskopa 100x, osim ako objekat posmatranja nije na udaljenosti 50 metara ili manjoj Što je udaljenost veća, smetnja od treperenja vazduha iznad tla će se uveličavati proporcionalno uvećanju teleskopa."
Pri tome, ako je nebo bilo oblačno, svetla nije bilo ni izdaleka dovoljno za pristojnu sliku po danu. Da razjasnim, 2x veće uvećanje daje 4x (na kvadrat) manje svetla, 4x uvećanje će dati 16x manje svetla u okularu,... Kada nije sunčano i svetlo, pad svetla i sa najmanjim uvećanjem biće veliki, teleskop prečnika 100mm skupi oko 200x više svetla nego golo oko. Pri uvećanju 40x pad intenziteta svetla je 1600x. Znači da svaka tačka posmatranog objekta ima svetlinu 200/1600=0,125 (tj samo 12,5%). Ako je sunčano, biće dovoljno svetla za lepu sliku, inače neće. Zato se za posmatranje prirode koristi dvogled, a teleskop za nebeske objekte. Dok mesec i par planeta izgledaju dobro, kako bi se tek razočarao da vidiš neke galaksije, magline, ili zvezdana jata koja su na granici da se uopšte vide i to isključivo "perifernim vidom", tj van fokusa oka (ako se fokusira, slika objekta nestane). Imaš suviše velika očekivanja, to je verovatno posledica fotografija sa neta (pejzaži, ili svemir sve jedno) koje su snimane dugim ekspozicijama skupljajući svetlost (oko radi kao kamera sa oko 100 snimaka u sekundi i ti u svakom trenutku vidiš samo fotone stigle u 0,01 sekundi, nema sabiranja kao kod foto aparata!), zatim sondi koje su otišle do planeta i snimile ih iz blizine, ili svemirskih više metarskih teleskopa postavljenih van atmosfere. Lepota astronomije je "naučiti nebo", snalaziti se na njemu, videti svojim očima objekte koje si video na fotografijama sto puta bolje, ali uživati u tome jer gledaš kao direktno, a ne fotografiju, ili sliku na ekranu. Ako nemaš te želje, teleskop ti je potpuno nepotreban, dobar dvogled (10-12x) i mali stalak ti daju ono što je realno moguće videti u prirodi.