Hteo bih da kupim teleskop .

[Ljubo]

Idealna kombinacija naravno teško se može sastaviti. Postoje dva osnovna razloga za to:

1) Zahtjevnost praćenja koje treba da ostvari montaža za astrofoto je vrlo diskriminišuća - drugim riječima - montaža mora da bude solidna, sa jako dobrim praćenjem, posebno ako se na nju kače tubusi veće žižne daljine (600 i više milimetara)

2) U deep-sky astrofotografiji, posebno onoj DSLR (!!) je poželjna što veća svjetlosna moć (manji F broj), a to znači i aparatura manje žižne daljine, dok za planete se više koriste tubusi veće žižne daljine (ili kraće u kombinaciji s barlowom) i tu prednost imaju web kamere zbog svoje brzine okidanja i dinamičkog kontrasta.

Imajući gore navedeno u vidu, ako se želi uspješno početi baviti DSLR astrofotografijom, onda treba od Lajoša ili iz inostranstva poručiti HEQ-5 Syntrek montažu, i uzeti neki Canon ili Nikon DSLR.
Od ovih Canon DSLR-a, ako se više snima kroz non-canon objektive i teleskope, poželjno je uzeti onaj model koji ima LiveView (EOS 40D, 450D, 50D od onih sa APS-C senzorom), zbog lakšeg fokusiranja. Canon EOS DSLR-i imaju CMOS senzore visoke osjetljivosti (čak i nešto više od Nikon-a, za sada), a od ovih modela s LiveView preporučuje se 450D jer je najjeftiniji i nema problema s "horizontalnim tragovima" kao pojedini 40D. Još jeftinija varijanta je, naravno, 350D - i on se pokazao odličan, samo nema LiveView. Još jedna zgodna stvar kod ovih EOS LiveView aparata je "shaking-dust removal" opcija kojom se uklanja prašina sa senzora.

Nakon nabavke ove opreme, preporuka je uzeti Orion (a mogu proći i neki drugi proizvodjači) ED80/600 APO dublet  koji je izuzetan i za foto, ali i za posmatranja (ima veoma oštru sliku).
Takodje (može i prije ED80/600), treba isprobati i neke dostupne foto objektive i, posebno, teleobjektive. Ovakva foto oprema može se lako naći kod nas, a mogu i polovne (oglasi, foto-berze, pijace...). Treba tražiti one provjerene marke sa što jačom svjetlosnom moći za deep-sky (do F/5,6), dok za Mjesec i Sunce mogu i oni sa F/10 i više.

Naravno, mogu se tražiti i naći jeftinije solucije. Ali ko se želi uspješno i ozbiljnije baviti astrofoto, i pri tome to namjerava činiti duže, onda je kvalitet i trajnost, te dobijeni rezultati  ono na čemu je bazirana gornja preporuka. Ovim se dakle može zaista snimati čitav niz godina, stavljati na HEQ-5 sve kraće cijevi do 20 cm prečnika. Pri tome, iskustva onih koji koriste ovu montažu su dobra preporuka, posebno kada se uzme u obzir ono što ona pruža za tu cijenu.
Uostalom, slika na naslovnoj strani AM-a autora Jaroslava Grnje govori dosta u prilog tome.

[perijar]

Znaci HEQ-5 tesko moze da izdrzi tubus 250/1200 koji ja imam.

[perijar]

Nasao sam na netu model canon 450D ali nisam video kolika mu je cena.

[Ljubo]

HEQ-5 može da izdrži tubus 250/1200, ali će ti snimanje biti limitirano trajanjem ekspozicije do najviše 2 minuta. Kada budeš pokušao ići na duže ekspozicije, onda ćeš morati odbacivati više od 50% slika zbog nepreciznog praćenja koje ćeš imati usljed težine koju nosi montaža.

Mada, povoljna okolnost je to što imaš veliku svjetlosnu moć tog Njutna, pa ćeš relativno uspješno snimati sve sjajnije deep-sky objekte - a njih ima isto jako puno.

Opet, ako budeš u prilici, ipak preporučujem da se strpiš i uzmeš EQ6 Syntrek - to je već montaža koja će ti odlično raditi s tim Njutnom.

Evo jedan link za 450D:
http://www.bmfoto.eu/shp_product.php?id=478

[perijar]

Ekspozicije do 2 minuta su verovatno najcesce,zar ne? Koliko otprilike kostaju te montaze? Kako izgledaju fotografije sa ovim Njutnom?

[Ljubo]

E ako ipak uzmeš EQ6, onda uz malo prakse i dosta truda, možeš dobiti ovakve (a ako imaš neostvjetljeno nebo i dobru strategiju i bolje) rezultate:

http://www.hrastro.com/deepsky.php

To je snimano čak sa manjim otvorom od tvog. Trebaće ti i Baader MPCC, ali to se lako nabavlja (mislim da ga Lajoš ima na lageru).

[perijar]

Pa ovo je neverovatno.Ne mogu da verujem da bi moj teleskop mogao ovako nesto da vidi.Pitacu Lajosa kolko je ta montaza.

[Ljubo]

Tvoj, kao uostalom i nijedan, teleskop ne bi "mogao ovako nesto da vidi", ali zato može da SNIMI i tu je najveća draž i prednost astrofotografije. Uz to, imaš i veći otvor, a to je potencijalno više objekata za snimanje. Samo trebaš dobro, neosvjetljeno nebo (mada može malo, ali baš malko svjetlosno zagadjeno).

Cijena EQ6 Syntrek kod Lajošovog dobavljača je 950 eura, a Go-To verzija, EQ6 Synscan košta 1200 eura (nije ti neophodna baš mnogo za astrofoto). Na ove cijene dodaj Lajošove troškove, ali oni nikako ne bi trebalo da prelaze 10-15 posto (posebno zato jer su ti gornje cijene sa PDV-om eurozone). Nešto jeftinije se mogu naći iste ove montaže u Italiji (npr. u Auriga, Venecija), ali onda ti to treba neko donijeti.

[sale11472]

Šta može da se snimi sa takvim tubusom i EQ6 montažom pogledaj na stranicama Jurija Štarea (inače gosta kampa na Letenki 2008) dakle on koristi SkyWatcher od 254/1200 nekada na EQ6 u HEQ5 (koju sada koristi samo uz APO-a od 80mm) a sada je nabavio (i na Letenku doneo) Gemini 42 montažu ....
Kakve slike radi možeš samo da naslutiš na njegovom sajtu to treba videti isprintano na foto papiru 

[perijar]

To sam i hteo da pitam,kako ti snimci izgledaju na formatu napr 10x15?

[mravic]

Fotke su takve kao i na racunaru ali ih tako ne mozes videti kroz okular, sto si vec verovatno ustanovio.

[perijar]

Da,to sam ukapirao,samo ne znam zasto.Pretpostavljam da se ne vide tolike boje kao na fotografiji.

[sale11472]

Pa manje više boje se ne vide uopšte (kada su DSO u pitanju) sem u par izuzetaka ako te interesuje kako se vidi kroz teleskop gledaj skice npr Acheronove ili ako insistiraš na strancima onda J. Perez-ove....

[perijar]

Znaci kad se aparat stavi na teleskop onda se vide sve one boje.

[Ljubo]

Da tako je. Brzina okidanja oka je oko jedne desetine sekunde (u prosjeku). Dakle, u trajanju od 1/10 sec oko "snima" i šalje signal mozgu (nakon čega se "snimak" u mozgu prikazuje kao slika, a potom se automatski briše i ide novi - tako funkcioniše naš vizuelni sistem), a to nije dovoljno da bi se izazvao osjećaj boje kod slabih deep-sky objekata. Velika svjetlosna moć koju ima tvoj Dobson, omogućava ti da vidiš boje kod nekih sjajnijih emisionih i planetarnih maglina, ali ne isto i onako dobro kao na fotografijama - iz gore iznetog razloga (boje se tek naziru, obično preovladava zelena na koju je oko najosjetljivije, ali to ne daje ravnomjerni odnos u vidljivom spektru).